Grad Pula je nautičku luku na Bunarini predvidio dati u koncesiju i to se nameće kao logični razlog za promjenu na čelu Lučke uprave Pula, s kojeg odstupa Donald de Gravisi. Naime, Grad je prostorno-planskim dokumentima osigurao da nautički dio ostane luka posebne namjene, dok je ostatak lučice proglasio otvorenom za javni promet. Činjenica je i da je pritom Grad naveo da će nautička luka imati do 200 vezova (sada ih ima više), a sve da bi gradska vlast mogla odlučivati o koncesionaru, budući da za marinu s više od 200 vezova natječaj raspisuje i o njemu odlučuje država.

Pritom bi Grad gotovo sigurno utržio manje nego da je luku posebne namjene preimenovao u onu otvorenu za javni promet jer bi tada Lučka uprava svake godine u gradsku blagajnu moralo uplatiti dva milijuna kuna, odnosno trećinu prihoda u nautičkom dijelu Bunarine. Ovako će od eventualne nautičke koncesije u pulskoj lučici moći utržiti puno manje novca jer koncesionar plaća određeni postotak od ukupnog prihoda, koji se potom ravnomjerno dijeli na državu, Županiju i Grad. Zato je nejasno zašto uopće Grad insistira na koncesiji, pogotovo ako se zna da taj novac od nautike na Bunarini Lučka uprava koristi za financiranje izgradnje nove rive.

No, očito vladajući u Gradu imaju svoje planove, koje bi im u djelo trebao sprovesti Dalibor Brnos, favorit za novog ravnatelja. On je, pak, nedavno u partnerstvu otvorio tvrtku Lux Camp, koja je, između ostalog, registrirana za pružanje usluga u nautičkom turizmu. Iako nije bio raspoložen za davanje izjava, rekavši da valja pričekati konačan izbor za ravnatelja LUP-a, Brnos je priznao da poznaje Miletića. Uostalom, on je jedan od članova Nadzornog odbora Kaštijuna, a na tu ga je funkciju predložio Grad, odnosno gradonačelnik. Brnos je trenutno prokurist u tvrtki Brionka, a u njoj je bio i direktor te član Nadzornog odbora. Karijeru je započeo u firmi Puljanka-Brionka gdje je dogurao do člana Uprave. U Brionka-trgovini je bio direktor, a u Brionka-kioscima prokurist. Tvrdi da nije član IDS-a, ali je nečime očito zaslužio povjerenje vrha te stranke. Diplomirao je 1998. na Ekonomskom fakultetu u Puli, a magistrirao 2007. na znanstvenom poslijediplomskom studiju Poslovno upravljanje - MBA na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Što se tiče De Gravisija, upućeni nam govore da jednostavno nije bio na liniji sa šefom stranke. Miletiću se navodno nije sviđalo i to što je ovaj odbio platiti 120.000 kuna za čuvare na Vallelungi. Naime, kada su na tom području pronađene eksplozivne naprave, Grad je angažirao čuvarsku službu koja je osiguravala prostor. Nakon dva mjeseca u Gradu su napokon shvatili da je to područje u ingerenciji Lučke uprave, kojoj su zatim htjeli preusmjeriti i račun za dotadašnje čuvarske usluge, što je LUP odbio.

Prijepori su nastali i u Slobodnoj zoni, u kojoj koncesijsku naknadu ubire Lučka uprava, dok novac od iznajmljivanja poslovnih prostora dijeli s gradskom tvrtkom Luka Pula. Grad je, navodno, htio da Luka Pula dobije dio novca i od koncesija, ali kako to zakonski nije bilo moguće, LUP ga je odbio.

Zbog svega je Valter Boljunčić, kao predsjednik Upravnog vijeća LUP-a, otvoreno De Gravisiju poručio da mu je došao kraj na čelu ustanove. Nije tu izgleda bila presudna neka kap koja je prelila čašu, već se De Gravisi pokazao kao onaj koji ne pleše po uputama stranačkog vrha.