Našli smo, što smo i očekivali, još grobova koji pripadaju samostanu sv. Mihovila, ali od samostana i crkava nema nikakvih ostataka. Mi ćemo pokupiti sve kosti iz grobova, napravit će se analiza kostiju i potom će se deponirati na groblju, kao što je primjereno za ljudske ostatke, kaže prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić

U krugu Sveučilišnog kampusa studenti povijesti i brucoši s novootvorenog studija arheologije, sagnuti nad kamenim okvirima srednjovjekovnih grobova uz austrijsku tvrđavu Sv. Mihovil, kistovima i četkicama oslobađaju ostatke kostiju. Čiste teren na kojem će se izgraditi drugi paviljon Studentskog doma, tik uz napuštenu bolničku praonicu, budući treći domski paviljon. Građevinski radovi trebali bi početi na proljeće i konzervatorski su uvjeti da se čitavo ovo područje prije toga arheološki istraži i dokumentira.

U lošem stanju

- Nakon ljetne pauze nastavili smo arheološke radove i našli smo, što smo i očekivali, još grobova koji pripadaju samostanu sv. Mihovila, ali od samostana i crkava nema nikakvih ostataka. Mi ćemo pokupiti sve kosti iz grobova, napravit će se analiza kostiju i potom će se deponirati na groblju, kao što je primjereno za ljudske ostatke. Nije bilo drugih nalaza, poneka kopča i neki slučajan predmet. Problem je što su grobovi do prije par mjeseci bili tek 20-ak centimetara pod zemljom i jako su uništeni, nalazi su u lošem stanju. Sami grobovi u pravilu se ne čuvaju, sve se očisti do žive stijene i ukloni radi nove gradnje. Ovo je područje već prekopavano u više navrata, za razne instalacije, kaže prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić, dekanica Filozofskog fakulteta i voditeljica arheološkog istraživanja na brdu sv. Mihovila.

Samostan sv. Mihovila na istoimenom pulskom brdašcu, kaže legenda, spominje i Dante u svojoj "Božanstvenoj komediji". Povjesničari ne mogu potvrditi da je slavni pjesnik pohodio Pulu, ali se iz literature zna da je ovaj samostan živio skoro tisuću godina. Da su ovdje pokapani i civili nije vjerojatno, budući da je grad udaljen kilometar i pol, a oko grada i crkava su također bila groblja, oko Katedrale recimo. Samostan je napušten krajem srednjeg vijeka, u 15. stoljeću više ne postoji, ali se zna da su ovdje bile dvije crkve, sv. Mihovila i sv. Klementa, i njihovi su dijelovi preneseni u Katedralu. Recimo, bočni portal koji je ugrađen u zid Katedrale sa strane Župnog ureda potječe s uzvisine sv. Mihovila. Kada su došli Austrijanci, sravnili su ostatke crkava i na tome mjestu podigli tvrđavu, također nazvanu po sv. Mihovilu.

Još se vide ostaci zidova i opkopa oko nevelike polukružne utvrde koja je, zajedno s tvrđavama Monvidal, Sv. Juraj kod pulskog groblja i drugima, činila prvi obrambeni prsten Pule, a kada je izgrađen drugi prsten na širem gradskom području, ove utvrde više nisu imale funkciju. Tvrđava se u planovima Sveučilišta spominjala i kao moguć studentski klub, zabavni i kulturni centar u Kampusu, ali izgleda da to neće ići. Arhitektonski je jako nezgodna, unutra je mračno, usko, nema prozora, jedini otvori su puškarnice. (NAPISALA I SNIMILA Duška PALIBRK)

Povezane vijesti

• Ovog vikenda u Studentski dom useljava druga generacija studenata
• Pravo na smještaj ostvarilo 277 studenata
• U Dom smješteno 136 studentica i studenata