- Iako je u istraživanjima teško odrediti koliki je točno postotak LGBTI osoba u općoj populaciji zbog skrivanja vlastite seksualne orijentacije i rodnog identiteta te različitih definicija u istraživanjima, okvirni podaci govore kako je u prosječnom razredu jedno do troje djece gej, što znači da jedan do troje roditelja u školi na 30 djece ima dijete koje je gej, rečeno je među ostalim na stručnom skupu pedagoga osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova Istarske županije, održanim u pulskoj Medicinskoj školi. Rezultate ovog istraživanja predstavila je psihologinja u Medicinskoj školi Pula Snježana Grgić koja je održala predavanje na temu "Suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja na osnovi spolne orijentacije i rodnog identiteta u školama."

Sudionike je upoznala sa osnovnom LGBTIQ+ terminologijom te teškoćama sa kojima se susreću LGBTIQ+ učenici.

Neke od teškoća sa kojima se LGBTIQ+ učenici susreću, istaknuto je na predavanju, su proces otkrivanja vlastite seksualne orijentacije, strah koji je prisutan zbog mogućnosti odbacivanja od društva i obitelji, strah od predrasuda, nasilja i diskriminacije te teškoće pri upoznavanju drugih LGBTIQ+ osoba koje također nisu "aut" (otkrile drugima svoju seksualnu orijentaciju).

Također, mladi se susreću sa negativnim stavovima vršnjaka i nastavnog osoblja. "Baketa, Bovan i Bijelić 2021." prikazali su rezultate istraživanja političke pismenosti učenika/ca završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Podaci govore da 33,9 posto maturanata homoseksualnost smatra bolešću, 31,2 posto zabranilo bi homoseksualnim osobama istupe u javnoj sferi jer smatraju da bi to moglo loše utjecati na mlade ljude, 42,2 posto se ne slaže da bi posvajanje djece trebalo biti omogućeno homoseksualnim osobama, a 48,8 posto smatra da homoseksualne osobe u javnosti ne bi trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju. Istraživanje doc.dr.sc. Marine Štambuk nadalje, objavljeno u travnju 2022., pokazuje kako je 20 posto mladih LGBT osoba u Hrvatskoj doživjelo verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi. Analize udžbenika pokazuju da je LGBTI tematika u školskim programima nevidljiva ili se LGBTIQ osobe prikazuje u negativnom kontekstu.

Prema istraživanju Štambuk samo 23 posto mladih zna kome se obratiti u slučaju homofobičnog i transfobičnog nasilja u srednjoj školi. Još neki razlozi ne prijavljivanja nasilja su strah od osude i odbacivanja, zabrinutost za njihovu sigurnost, osjećaj srama i neugode te strah da će njihova seksualna orijentacija i/ili rodni identitet biti otkriveni cijeloj školi i/ili njihovoj obitelji.

Nažalost, još uvijek je prisutan nedostatak strategija, akcijskih planova, politika i procedura od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i nadležnih institucija, iako je prema direktivama Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe potrebno poduzeti sve dostupne mjere po pitanju suzbijanje nasilja, zlostavljanja, socijalne isključenosti i drugih oblika diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta u školama.

Stručnom skupu, kojem se odazvao veliki broj pedagoga, prisustvovala je i viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Mirjana Kazija.

Pedagozi su se osvrnuli i na objavljene kriterije upisa osmaša u srednju školu putem aplikacije e-građanin kao i o potrebi kvalitetnijeg promišljanja o primjerenom odabiru zanimanja i nastavka školovanja učenika sa značajnijim teškoćama u razvoju, a koji imaju rješenja o redovnom školovanju uz prilagodbi sadržaja i metoda rada. Problem se javlja kada se učenici sa zdravstvenim kontraindikacijama upisuju u zanimanja koja nisu primjerena njihovim intelektualnim ili i zdravstvenim teškoćama.

Tada se vrlo brzo primijete teškoće jer se u složenim i zahtjevnim uvjetima strukovnog obrazovanja u koje je uključena i praktična nastava, zdravstveno stanje učenika najčešće pogorša, a srednje škole koje u najvećem broju nemaju ekipiran stručni tim učeniku i roditelju ne mogu pravovremeno, kvalitetno i adekvatno pružiti svu potrebnu pedagošku i psihološku podršku.

Povezane vijesti

• PISA istraživanje: hrvatski učenici ispodprosječni u svim ispitnim područjima
• Vrdoljak: Predsjednica bi trebala znati da je PISA istraživanje provedeno prije reforme
• Divjak: U javnom prostoru se iznose netočne informacije o rezultatima PISA-e