Najljepša mi je urezana glava. Na jednom drugom mjestu još je jedna glava, ali lošije napravljena. Zanimljiv je i prikaz žbrufadora s urezanom 1912. godinom. Što je nekome značio žbrufador pa da ga ureže u stijenu?, priča nam Morena Andačić koja je snimila 200-tinjak ureza u tvrdoj stijeni

Na stijenama pulskog Lungomara stotine su ljudi u prošlom stoljeću ostavile svoj trag. U živom kamenu vojnici i mornari u rijetkim trenucima dopusta, zatim turisti, domaći i strani kupači urezali su svoja imena, inicijale, isprepletene monograme ili neki simbol svog vremena kao biljeg svog prisustva. Stotine takvih ureza nastajalih u rasponu od stotinjak godina snimila je i arhivirala Puljanka Morena Andačić.

Vojnici i djeca cvijeća

- Dok sam živjela na Verudi svakodnevno sam šetala ovuda s djecom i psom i onda sam negdje 2008. i 2009. počela uočavati razne rezbarije u kamenu. Vidjela bih jednu, poslije drugu, počela sam pažljivije promatrati i otkrila da ih je jako puno. Tako se taj svijet počeo otvarati, bilo ih je na sve strane i treba samo gledati, priča nam Morena dok nas vodi po stijenama.

Dobro da ih je 2009. počela fotografirati, jer iako se kaže da je samo kamen vječan, ovi petroglifi mogli bi brzo nestati pod utjecajem mora, vremenskih prilika i čovjeka. Time kao da bi još jednom nestali i svi oni koji su golišavi ležali na toploj stijeni i kamenu urezivali dio sebe.

Morena nas vodi od Gortanove uvale prema Valkanama, tražimo neke najzanimljivije ureze u stijeni, a lako je uz njeno istrenirano oko pronaći neke od najljepših primjeraka. Ima ih zaista na stotine, u razdobljima od početka 20. stoljeća nadalje. Tu su i mornarička sidra s inicijalima B.V. i G. M., kartuše s danas nečitkim natpisima, čak i geometrijski oblici, koji su možda služili kao podloga za neku društvenu igru, nalik mlinu. Neki natpisi imaju čak i izdignuti reljef, za što je potreban višestruko veći trud.

- Na ovom dijelu Lungomare ima ih urezanih i prije Prvog svjetskog rata, pa onda iz 1920-ih i 1930-ih, a gotovo ništa iz Drugog svjetskog rata, i onda opet od 1950. nadalje. Iz 1990-ih nema gotovo ništa. Dakle, trag su ostavili pripadnici austrijske, talijanske vojske i JNA, a iz kasnije faze ima čak i tragova "djece cvijeća", priča nam Morena dok nam pokazuje stijene.

Galebovi i Crkvenjaci

Jedan natpis iz 1905. uz sebe ima urezan brodski propeler. Do njega su neki noviji, vjerojatno iz 1970. i 1980. koje su ostavljali turisti i lokalni "galebovi".