SUPER-JAHTE SJATILE SU SE U HRVATSKU I TURSKU!
SEAN LISJAK: MOGLI SMO BITI ZVIJEZDA TURIZMA. Zeznuli smo stvar što nismo obuzdali te noćne klubove, svadbe od 300 ljudi, to su pojedine zemlje iskoristile kao argument da nam zatvore vrata za svoje građane
Prepoznali su hrvatsku obalu kao sigurno utočište u tim ružnim danima i mjesecima u kojima su Španjolska i Francuska bile pod velikim udarom epidemioloških mjera i zaista nam je došao velik broj mega-jahti. Međutim, mi u hrvatskim marinama nemamo infrastrukture za prijem tih brodova na stalne vezove. Imamo u javnim lukama ponegdje mjesta, recimo u Rovinju gdje se jahte od 60, 70, 80 metara mogu privezati uz obalu, kaže Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri HGK
"Ovog ljeta zaboravite na Španjolsku i Sredozemno more. Hrvatska i Turska najnovije su popularne destinacije za mega-jahte", objavio je nedavno njujorški Bloomberg News. Zaključuju da su bogataši, radi sveopće krize uzrokovane covidom i različitih restrikcija europskih zemalja, ove godine odustali od svojih redovnih ljetnih destinacija.
- Barem 63 mega-jahte zaputile su se u Tursku, najviše od 2017. godine, njih 26 više nego lani u ovo doba. Hrvatska i Grčka također privlače mnoge mega-jahte. Najveća plovila u Hrvatskoj su jahta Romana Abramovića "Eclipse", koja je sa svojih 160 metara dužine četvrta najveća jahta na svijetu, te 120-metarska jahta "Ulysses", čiji je vlasnik Graeme Hart najbogatiji čovjek Novog Zelanda. S druge strane Sredozemlja, Španjolska bilježi najveći pad dolazaka mega-jahti, čak njih 26 napustilo je Španjolsku od prošlog mjeseca, izvještava Bloomberg News 18. kolovoza.
Treći po rastu
Za Tursku kažu da je početkom sezone slovila kao vrlo sigurna država za putovanje usred krize uzrokovane covidom "pa ne čudi što se u srpnju uvelike povećao broj mega-jahti u njezinim morima". Dodajmo da je i Hrvatska dugo slovila kao covid-free zona, što je također privuklo mnoge nove jahtaše na istočnu obalu Jadrana. U spomenutoj Bloombergovoj objavi među top deset destinacija za mega-jahtaše ovog ljeta, Hrvatska je treća po rastu broja velikih svjetskih jahti ovog kolovoza u odnosu na isti mjesec prošle godine, bolji su jedino SAD i Turska. Još bolje stojimo - drugi smo na tablici po rastu broja jahti ovog kolovoza u odnosu na mjesec prije. Bolja je samo Italija koja se malo povratila nakon velikog pada početkom sezone. Hrvatskom stranom Jadrana, prema Bloombergu, u srpnju ove godine plovilo je 39, a do 18. kolovoza broj meha-jahti narastao je na 64. Lani u kolovozu bilo ih je 45. Italija ovog kolovoza bilježi godišnji manjak od 77 luksuznih jahti, Španjolska ih je ugostila 24 manje, Francuska njih 20 manje nego lani u istom mjesecu.
Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i član Uprave pulskog Tehnomonta, kaže da smo kao država propustili priliku da održimo epidemiološku situaciju na prihvatljivom nivou, a mogli smo imati super lijepu sezonu s obzirom na okruženje i biti zvijezda turizma na Mediteranu i u Europi općenito, možda čak i u svijetu.
- Zeznuli smo stvar što nismo obuzdali te noćne klubove, svadbe od 300 ljudi, to su pojedine zemlje iskoristile kao argument da nam zatvore vrata za svoje građane. Ova sezona je čudna, imali smo fazu zatvaranja većine europskih zemalja radi epidemije, pa je Hrvatska otvorila svoje granice za prve goste, što se pokazalo pametno i prvi naši nautičari koji su vlasnici plovila u našim marinama, mogli su nas od tog 8. svibnja posjetiti. Normalna nautička sezona počinje oko Uskrsa, već 1. travnja je neslužbeni početak, lagano zagrijavanje do 1. svibnja i kulminacija od lipnja pa čak do polovice listopada. Ove godine smo izgubili travanj i svibanj, ali ovih zadnjih mjesec i pol dana zabilježili smo i povratak stalnih gostiju i revitalizaciju charter prometa, koji čine gosti koji iznajmljuju te brodove i rade itinerare uzduž naše obale, kaže Lisjak.
Do sredine kolovoza hrvatske su marine dostigle čak 70-75 posto prošlogodišnje realizacije, charter je bio na 55-60 posto i sve projekcije su bile da, ako posezona bude dobra, da će se oba segmenta približiti do 75, čak i 80 posto prošlogodišnjeg prometa. Nakon mjera obvezne karantene za austrijske i slovenske goste, u Udruženju marina nadaju se zadržati na 65-70 posto lanjskih rezultata.
- Što se tiče mega-jahti, bili smo svjedoci da smo ove godine postali zanimljivi svjetskim agencijama koje čarteriraju i organiziraju dolazak takvih plovila. Ti agenti i vlasnici bili su prepoznali hrvatsku obalu kao sigurno utočište u tim ružnim danima i mjesecima u kojima su Španjolska i Francuska bile pod velikim udarom epidemioloških mjera i zaista nam je došao velik broj mega-jahti. Međutim, mi u hrvatskim marinama nemamo infrastrukture za prijem tih brodova na nekakve stalne, ozbiljnije vezove. Imamo u javnim lukama ponegdje mjesta, recimo u Rovinju gdje se jahte od 60, 70, 80 metara mogu privezati uz obalu, ali naše marine većinom nisu organizirane da mogu prihvatiti tako velika plovila. Svaka čast pojedinoj marini, ali i tu govorimo o par takvih plovila, a ne o mogućnosti da smjestimo na vezove svih 120 koliko ih je trenutno u Jadranu, kaže Lisjak. Pitamo ga što bi trebalo poduzeti?
- Treba promisliti lokalitete na Jadranu i infrastrukturu koja je potrebna za izgradnju marine koja može primiti takva plovila. Infrastruktura znači da morate imati jače gatove, totalno zaštićene obale, lukobrane i sve preduvjete da sigurnost bude na prvom mjestu, zatim ogromne izvore električne energije, sadržaje koje traži takva klijentela… Tu ne možete brkati ovaj nivo marina koji mi trenutno imamo u Hrvatskoj s onim što takvi klijenti traže. To su skupe trgovine, luksuzni brendovi, kompletno novi koncept koji bi trebalo provesti da bi se privukli takvi klijenti. ACI Rovinj je nešto započeo u tom smjeru, ali ova godina korone ih je omela u tome. Nadamo se da će iduća godina ipak biti bolja", pojašnjava predsjednik Udruženja marina.
Ističe da nespremnost Hrvatske da primi veći broj bogatih jahtaša nije samo u infrastrukturi; razlozi su i financijski. Crna Gora još uvijek je najveći magnet na Jadranu za takva plovila iz razloga što imaju taxfree gorivo.
- To su brodovi koji troše milijune litara dizel goriva i nije im isto ako imate 25 posto opterećenja na cijenu ili nekakve trošarine, ili imate gorivo vrlo povoljne cijene. I to je ono što mi kao Udruženje marina govorimo: da bismo privukli takve ozbiljnije, veće brodove, moramo napraviti preduvjete smanjenjem PDV-a, nekim beneficijama za takve klijente jer govorimo o brodovima koji su vrijedni od 50 do 500 milijuna eura. S novom ministricom turizma moramo izdefinirati i to gdje spadamo kao nautika. Kao s ružnim pačetom, igra se ping-pong s nama, između ministarstava turizma, mora i financija. Nažalost, po nacionalnoj klasifikaciji svrstavaju nas u zabavne i ostale rekreacijske djelatnosti. A upravo u ovoj korona-godini smo pokazali da smo pravi oblik turizma koji je žilav i koji se u ovakvim nevjerojatnim situacijama odupire, pokazuje znakove života, može prihodovati i mislim da nam treba osigurati bolje pretpostavke za razvoj. Ako nešto živi u ovakvim okolnostima, to su mjesta za osamu, relaksaciju, mir, a to su plovila, kamp-kućice, individualne kuće za odmor, zaključuje Sean Lisjak.
"Giga yachting"
- Ovaj članak na Bloombergu, koji iz perspektive "giga yachtinga" (termin koji se koristi za najveće brodove svijeta) potvrđuje globalna kretanja i trendove koji idu u prilog Hrvatskoj, velika pohvala i kompliment Hrvatskoj, ali je potrebno da se s razine Istre izborimo za što veći dio kolača, da se uhvatimo tog posla koji nam se nudi i da damo odgovore na ključna pitanja. U dva ključna segmenta nautičkog turizma - giga yachtingu, za koji nam je evo potvrdu dao i ugledni Bloomberg, te charter yachtingu u kojem prema službenim podacima Hrvatska raspolaže s više od 60 posto charter plovila na svjetskoj razini - Istra definitivno treba odigrati svoju rolu, koja joj po svim čimbenicima pripada. Potrebno je staviti za jedan stol predstavnike nautičkih luka u Istri, ravnatelje lučkih uprava, charter agencije, brodograditelje i ostale sudionike u nautičkom turizmu te pokrenuti izradu strateškog dokumenta za razvoj nautičkog turizma Istre. Jer, područja kao što je Nacionalni park Brijuni, grad Rovinj kao najekskluzivnija destinacija Istre s novom marinom, područje Limskog fjorda, zatim vrsarski, rovinjski i pulski arhipelag - definitivno zaslužuju kvalitetniji angažman i koristi od nautičkog turizma, kaže Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
