NAJNOVIJE


INTERVJU

Saborski zastupnik i tvorac zakona kojim se željelo zaštititi dužnike austrijskih RBA zadruga Marin Škibola: To su LIHVARENI LJUDI, 300 IH JE OSTALO BEZ KUĆA, BILO JE OSAM SUICIDA


Posljedice će biti takve da će se određeni suci držati te presude, pa bi tekući tužbeni procesi mogli pasti. Na taj način bi veliki troškovi sudskih postupaka pali na dužnike. Dužnici su nakon stupanja na snagu Zakona o ništetnosti masovno dizali tužbene procese

 

 

Europski sud pravde 14. veljače proglasio je tzv. Škibolin zakon, koji štiti hrvatske građane zadužene u RBA zadrugama,

protivnim pravu Europske unije. Preciznije, Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u RH s neovlaštenim vjerovnikom - smatra se protivnim Europskom pravu ukoliko se ne primjenjuje i na hrvatske vjerovnike. Što će to značiti za tisuće građana koji su sklapali ugovore s RBA zadrugama, upitali smo kreatora zakona, saborskog zastupnika Marina Škibolu, koji tvrdi da je njegovim zakonom spriječeno 200 ovrha.

- Nije da ja to tvrdim, to je činjenica. Lako do toga možete doći i službeno. Glavna zamjerka Europskog suda je "diskriminacija neovlaštenog vjerovnika s međunarodnim obilježjem" jer u zakonu ne stoji "domaći neovlašteni vjerovnik". Međutim, treba reći da je ovaj zakon lex specialis koji se fokusirao na strane neovlaštene vjerovnike zato što su hrvatski građani u ovom slučaju imali problema upravo sa stranim neovlaštenim vjerovnicima, a to su, prema mom zakonu, oni koji nisu poslovali prema hrvatskim propisima, koji nisu zadovoljavali određene norme da bi uopće davali kredite putem kreditnih posrednika. Glavna je stvar što nisu imali dozvolu Hrvatske narodne banke, a trebali su je imati prema Zakonu o bankama.

Trgovac i diler

 - Kako su onda poslovali? Uz blagoslov vlasti?

- Oni su ušli na hrvatsko financijsko tržište 2002., a te je godine u Hrvatskoj bio eldorado za različite kamatare, ilegalne radnje. Određene interesne strukture dale su zeleno svjetlo tim grupacijama iz Štajerske da plasiraju kredite na ilegalan način.

Hrvatski sabor je više puta nastojao riješiti taj problem.

- Koje će biti posljedice odluke Europskog suda za hrvatske dužnike?

- Prvo bih htio reći jednu vrlo bitnu stvar: razlika između vjerovnika i neovlaštenog vjerovnika je ista kao između trgovca i dilera. Europski sud kaže da mi diskriminiramo vjerovnika koji je na nezakonit način poslovao u Hrvatskoj. Meni to uopće nema nikakvog smisla zato što je to kao da diskriminirate dilera. On mora zakonski odgovarati. Međutim, Europski sud kaže: "niste stavili domaćeg neovlaštenog vjerovnika, pa je onda to diskriminacija prema ovim stranim". To je srž presude. Posljedice će biti takve da će se određeni suci držati te presude, pa bi tekući tužbeni procesi mogli pasti. Na taj način bi veliki troškovi sudskih postupaka pali na dužnike. RBA zadruge i ostali neovlašteni vjerovnici će ulagati tu presudu Europskog suda kao sudsku praksu i ljudi će biti stavljeni u nepovoljni položaj jer ta presuda ima jako značenje. Dužnici su nakon stupanja na snagu Zakona o ništetnosti masovno dizali tužbene procese. Kad je stigla presuda Europskog suda, rekao bih iskonstruirana, moguće je da će dužnici izgubiti sporove i veliki sudski troškovi će pasti na njihova leđa. Zato Vlada treba hitno intervenirati izmjenom zakona u onom segmentu u kojem on nije u skladu s europskim pravom. Po mom mišljenju, trebalo bi u zakon dodati samo još "domaćeg neovlaštenog vjerovnika" i onda više ne bi bilo diskriminacije. Onda Europski sud ne bi mogao reći "vi ste samo jedne obuhvatili, a niste druge". Imali bismo i domaće i strane neovlaštene vjerovnike, diskriminacije ne bi bilo i zakon bi se mogao nastaviti primjenjivati. Tad ne bi bilo problema, pogotovo kad o Zakonu o ništetnosti u ožujku bude odlučivao i Ustavni sud. Smatram da bi se odmah trebalo ići u izmjene zakona.

 Kaznena djela

 - Neki odvjetnici kažu da se i nakon presude Europskog suda ugovori mogu osporavati jer se u sudskim postupcima primjenjivalo više zakona, ne samo Vaš. Sporni su, vele, način obračuna kamata koje su bile lihvarske, ali i donošenje novca iz Austrije u torbama.

- Da, to ulazi čak i u segment kaznenih djela. Ljudi su često bili u DORH-u i USKOK-u. Neki postupci su trebali biti pokrenuti, ali na kraju nije bilo ništa od toga. Treba reći da postoji još jedno zakonsko rješenje, a to je članak 19. Zakona o potrošačkom kreditiranju. No, taj zakon se odnosi samo na kredite do milijun kuna i fizičke osobe. S druge strane, moj zakon se odnosi na sve kredite, i za pravne i fizičke osobe. Naši sudovi su vrlo komplicirani tako da se slažem s onim što kažete, da bi sudovi svejedno te ugovore trebali proglašavati ništetnima. Međutim, u praksi to nije tako. Činjenica je da zadruge nisu provjeravale kreditnu sposobnost dužnika. Ima tu i krivotvorenih dokumenata.

- Tko je krivotvorio dokumente? Dužnici?

- Nisu dužnici. Na primjer, na temelju dokumenta studentica koja je sudužnik dobiva kredit. Kako može studentica kao sudužnik dobiti kredit? (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter
Više iz rubrike