Rovinjski sportaš, trener, profesor i rekreativac Aldo Krelja od ovog je utorka vlasnik još jedne u nizu nagrada, ovoga puta za životno djelo u sportu. Ovu mu je prestižnu nagradu dodijelila Sportska zajednica Istarske županije u Puli na 26. izboru najboljih sportaša Istre.

- Ova je nagrada plod mog rada. Smatram je krunom nagrada u Istarskoj županiji, odnosno maksimumom onoga što mogu dostići. Ne mogu reći da je nisam očekivao, možda ne ove godine, ali uskoro, zbog mnogih rezultata i dosadašnjeg rada, govori Krelja, a da uloženog truda i rezultata ne nedostaje, govori čitava njegova životna priča. Naime, ovaj 70-godišnjak, rodom iz Pule, sportom se počeo baviti od malena, a za to su "glavni krivci", kaže, njegova dva brata. Trenirao je gimnastiku i na natjecanjima osvajao brojne nagrade. Trenirao je i natjecao se i u rukometu i košarci, a okušao se i u bacanju kugle. Rekreativno se bavio i nogometom, čega se prisjeća s osmijehom na licu.

Mladi profesor u Kanfanaru

- Nekada nije bilo toliko sportskih rekvizita kao danas, ili ih je bilo teško nabaviti. Morali smo se snalaziti. Sjećam se kako sam navečer morao krpati tenisice da bih drugi dan mogao igrati nogomet. Isto smo braća i ja radili s nogometnom loptom - krpali je i mazali mašću da bismo s njom mogli dalje igrati, kaže gospodin Krelja. Kao već dokazani sportaš odlučio je to i studirati, diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu, čime započinje sljedeće razdoblje njegova života, doba edukacije drugih u sportu. Nakon završenog fakulteta dolazi u Rovinj, ali prvi posao dobiva u Kanfanaru, gdje do 1987. godine predaje tjelesni odgoj i kulturu osnovnoškolcima.

- To su mi bili najljepši trenuci u životu. Tek sam se vratio sa studija, uživao sam učeći djecu koja su bila izuzetno sportski sposobna i veoma marljiva. Upijali su sve znanje koje sam im nesebično i pun elana prenosio. Imao sam toliko volje da bih bio u stanju pomicati i brda, samo kako bih tu predivnu djecu nečem novom naučio, sjeća se gospodin Aldo.

Upravo zbog toga, nije se "pomirio" samo s ulogom profesora tjelesnog odgoja, već, utvrdivši da je gotovo 90 posto djece neplivača, uz pomoć tadašnje Općine Rovinj, pokreće ljetni kamp, svojevrsnu koloniju koja je uključivala školu plivanja u trajanju od pet tjedana, gdje je oko 150 djece naučilo plivati. Škola u Kanfanaru nedugo je zatim nagrađena Republičkom nagradom za obuku neplivača, a s učenicima je nastavio sudjelovati u krosu te svim školskim natjecanjima u košarci, rukometu i malom nogometu.

U Rovinj se vraća 1993. godine kada se zapošljava na novootvorenom bazenu u Valalti, ali uskoro shvaća da mu škola i rad s mladima uistinu nedostaju pa se ubrzo vraća svojoj strasti. Ponovno je profesor tjelesne kulture, ovoga puta u Strukovnoj školi Eugena Kumičića te voditelj Škole plivanja i vaterpola u tadašnjem Plivačkom i vaterpolo klubu "Delfin".

Škola plivanja i profesionalni plivači

- Kolegica i ja Plivački smo klub preuzeli dok je imao samo sedam plivača, većinom kadeta. Nakon što smo se okrenuli mladima, školarcima i promijenili način rada, podigli smo taj broj na stotinu, a 1995. godine kada napuštam Klub zbog zdravstvenih problema, imali smo 288 učlanjene djece, prepričava Krelja.

Ipak, u sklopu rovinjskog Društva za sportsku rekreaciju uspijeva nastaviti s obukom neplivača, s djecom iz Rovinjskog Sela, što se još uvijek provodi. Model škole plivanja prezentiran je u Orahovici 2016. godine na savjetovanju o obuci neplivača za što je Gradu Rovinju uručena plaketa, nakon čega Krelja započinje sa školom plivanja i za djecu iz Bala, a zatim i Kanfanara.

- Naučio sam plivati više od tisuću djece. Oni koji su ostali u Klubu najčešće su kasnije postizali odlične rezultate, ali posebno mi je zadovoljstvo bilo naučiti djecu iz unutrašnjosti, najčešće takozvane putnike, čiji roditelji nisu imali mogućnost voditi ih na more. Organiziran je bio prijevoz do Vilasa i Polara, gdje je škola održavana, pa sam im, u suradnji s Gradom to uspio omogućiti, objašnjava ponosni učitelj plivanja.

No, Krelja ni tu ne staje. Prihvaća se mjesta voditelja škole odbojke u Ženskom odbojkaškom klubu u Rovinju, koji podiže i razvija kao i plivače prije toga. U klubu zatječe aktivnih desetak seniorki, a nakon samo nekoliko godina pod njegovim vodstvom ta se brojka popela na 60 članova, dok ih sada ima više od stotinu. Od 2012. godine Krelja preuzima i odgovorno mjesto predsjednika kluba, a s odbojkašice nižu brojne uspjehe.

Već tada ispunjen život, Krelja odlučuje dodatno obogatiti pa se tako uz sport i edukaciju nastavlja razvijati i na polju rekreacije. Organizirao je i vodio sportsko-rekreacijske grupe i radio na formiranju Društva za sportsku rekreaciju u Rovinju, što je 1978. godine i uspio. Uz to, član je Skupštine Hrvatskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve" te dugogodišnji član Organizacijskog odbora Festivala sportske rekreacije i Ožujskih susreta žena.

Diploma Olimpijskog komiteta

- Bio sam član Organizacijskog odbora Prvog Festivala sportske rekreacije u organizaciji Hrvatskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve" pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta u Hrvatskoj. Tada se prvi put u Hrvatskoj, i to baš u Rovinju, vijorila olimpijska zastava, ističe Krelja jedan od važnih trenutaka u svom životu. Za svoj je rad upravo na ovom Festivalu dobio Diplomu Međunarodnog olimpijskog komiteta. Nagrađen je i za organizaciju 3. Svjetskog dana sporta, kada je Rovinj pobijedio međunarodnu konkurenciju i dobio pehar Hrvatskog olimpijskog komiteta. Uspješno organizira Rovinjcima znan školski kros, direktor je poznatog rovinjskog natjecanja "Popolana", a kao predsjednik Saveza sportske rekreacije Istarske županije "Sport za sve" organizira i dvije akcije, "Hoditi i zdravi biti" te onu povodom Svjetskog dana pješačenja.

Povezane vijesti

• Bruno Blašković peti na 50 leptir
• Miletić: Bazen 33x25 metara gradit će se na Verudi
• Bruno Blašković isplivao normu za Europsko juniorsko prvenstvo