Posljednjih godina uspjeli smo djelomično povećati broj sestara i tehničara kroz razne poticaje, kao što je subvencioniranje stanovanja, kreditiranja i školovanja, a sve uz pomoć Županije. Međutim, ponavljam, bazen nezaposlenih za naše područje je prazan, a plan B ne možemo sami realizirati, ističe ravnateljica dr. Irena Hrstić
(Snimio Milivoj Mijošek)
U pulskoj se bolnici već godinama bore s problemom manjka kadra, koji se u trenutnoj pandemiji samo pogoršao. Iz Hrvatske komore medicinskih sestara samo lani su izdali 236 rješenja za odlazak u inozemstvo. Njih, dakle, najviše fali. Već godinama medicinske sestre deficitarno su zanimanje, izlaze iz sustava, a pojedine bolnice pucaju po šavovima u nedostatku ne samo njih, već i doktora specijalista, ali i tehničkog osoblja.
To je manjak koji su bolnice prisiljene pokriti preraspodjelom kadra ili zapošljavanjem novih sestara kojih na tržištu rada ima sve manje, a osobito je došao do izražaja u pandemiji. Naime, u našem zdravstvenom sustavu fali oko četiri tisuće medicinskih sestara, a u bolničkom sustavu ih radi 20 posto manje nego što propisuju minimalni uvjeti, navode iz Komore.
U pulskoj je bolnici zaposleno 571 sestara i tehničara, od čega njih čak 535 za stalno, no ravnateljica bolnice Irena Hrstić upozorava da ih za optimalan ustroj i rad fali barem 20. Prošlih godina te su rupe popunjavali zapošljavanjem njegovatelja i sestara koje su dolazile iz Slavonije, dok je sada, izgleda, možda vrijeme za uvoz takve radne snage.
- Nedostatak sestara najviše se osjeti kao posljedica nemogućnosti zamjene za odlaske u mirovinu, jer je bazen nezaposlenih sestara i tehničara prazan. To se posebno vidi, kako kaže glavna sestra bolnice Irina Pucić, u našoj županiji, Primorsko goranskoj i Dubrovniku, napominje ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić, te dodaje da je nedostatak generalan na nivou bolnice jer sestre kroz svoj radni vijek također mijenjaju radne pozicije.
- Možda najveći manjak u ovom trenutku je na odjelu pedijatrije. Naime, u rodilištu nedostaje primalja. S druge strane, u liječnikom kadru prisutan je kontinuiran, kritičan i višegodišnji nedostatak na Hitnoj zbog neatraktivnosti specijalizacije. Godinama raspisujemo specijalizacije za tu djelatnost, ali nema dovoljnog interesa. Također, deficit je izražen i među liječnicima pedijatrije, posebno neonatologije, pojašnjava Hrstić.
Na pitanje zapošljavaju li trenutno, ona odlučno odgovara: Da!
Trenutno imaju, kaže, otvorena dva javna natječaja za područje sestrinstva. U jednom traže četiri djelatnika na neodređeno, dok je drugi za zamjene na određeno radno vrijeme, ovisno o potrebama odjela.
- Posljednjih godina uspjeli smo djelomično povećati broj sestara i tehničara kroz razne poticaje, kao što je subvencioniranje stanovanja, kreditiranja i školovanja, a sve uz pomoć Županije. I postigli smo manje pomake. Međutim, ponavljam, bazen nezaposlenih za naše područje je prazan, a plan B ne možemo sami realizirati, napominje Hrstić.
Gledajući strukturu zaposlenih prema stručnoj spremi na radnom mjestu medicinskih sestara i tehničara, vidljivo je da prednjače djelatnici sa srednjom školom (395), višu spremu ima njih 172, a visoku stručnu spremu njih četvero. Općenito u bolnici ima 343 visoko obrazovanih, 278 s višom stručnom spremom, 585 sa srednjom školom i 127 nekvalificiranih radnika. Bolnica u ovom trenutku ima 37 zaposlenih preko student servisa, i to po odjelima 20, u uslužnim djelatnostima sedam i na trijažnim punktovima njih deset.