TJEDAN MOZGA

Pulski neurolozi o demenciji, moždanom udaru i epilepsiji: Demencija dostiže epidemijske razmjere, STANOVNIŠTVO SVE STARIJE

| Autor: Lara BAGAR

Svaka druga osoba s 85 godina života je dementna. Do 2050. godine udvostručit će se broj dementnih osoba, samo su neki od zabrinjavajućih zdravstvenih statistika koje je voditeljica Odjela neurologije dr. sc. Dolores Janko-Labinac, zajedno s kolegama neurologom Frederic Ivan Silconi i neurologinjom Nevijom Novak predstavila na predavanju u Gradskoj knjižnici i čitaonici održanom u sklopu 18. tjedna mozga. Agilni pulski neurolozi proteklih su dana u sklopu tjedna mozga održali niz aktivnosti, od predavanja do edukacije na tržnici gdje su građanima pružili najnovije informacije o mozgu i bolestima mozga te o liječenju.

Dr. Janko je u izlaganju o demenciji naglasila da u svijetu broj dementnih osoba dostiže epidemijske razmjere, prvenstveno zbog starenja populacije, a s obzirom na produljenje životne dobi, očekuje se daljnji porast broja oboljelih. Što se tiče Alzheimerove demencije koja je globalni javnozdravstveni problem, tiha epidemija, rekla je da se u svijetu svake četiri sekunde dijagnosticira jedan dementni sindrom. Prema epidemiološkim podacima iz 2010. godine bilježi se 35 milijuna ljudi   s demencijom, a do 2030. očekuje ih se 68 milijuna.

Uzroci i simptomi

Dementni sindrom mogu uzrokovati i bolesti štitnjače, uremija, bolesti jetre, anemija, hipertenzija i hipotenzija, maligni tumori, intrakranijske bolesti, uporaba lijekova koji sadrže toksine te B12 hipovitaminoza. Postupan gubitak sposobnosti pamćenja jedan je od ranih simptoma demencije, dok su ostali simptomi: promjene u osobnosti i ponašanju, gubitak osjećaja za vrijeme i prostor, gubitak sposobnosti obavljanja svakodnevnih obaveza i jezični problemi. Iako je demencija kod Alzheimerove bolesti najčešći i najpoznatiji oblik ovog problema, to nije i jedini oblik demencije. Propadanje intelektualnih sposobnosti može se javiti uz bolesti moždanih krvnih žila (vaskularna demencija), ali i kao posljedica traumatskih ozljeda mozga.

Međutim, sve se više smatra da je većina demencija miješanog uzroka kada se radi o kombiniranoj patologiji karakterističnoj za cerebrovaskularnu i Alzheimerovu bolest. Većina demencija ima postupan i nezaustavljiv tijek jer se javljaju kao posljedica napredujućih oštećenja mozga (moždanog parenhima), istaknula je dr. Janko-Labinac.

Sve više moždanih

Neurolog dr. Frederic Ivan Silconi iznio je novosti o prevenciji i liječenju moždanog udara, koji također predstavlja veliki javnozdravstveni problem, jer je još uvijek vodeći uzrok invaliditeta. U svijetu godišnje 17 milijuna ljudi doživi moždani udar, od čega ih umire čak 6,5 milijuna. U okvirima kardiovaskularnih bolesti je vodeći ili drugi uzrok smrtnosti. U ostalim zemljama EU i u razvijenijem dijelu svijeta kardiovaskularne bolesti odavno nisu glavni uzrok smrtnosti kao u nas. Istarska županija je u nešto povoljnijem položaju, jer ima manju incidenciju moždanog udara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske, ponajviše radi mediteranske prehrane. U Hrvatskoj godišnje od moždanog udara oboli oko 15.000 pacijenata, od kojih oko 6.000 umire. U Općoj bolnici Pula u prosjeku se godišnje hospitalizira oko 400 pacijenata s moždanim udarom, a 120, dakle trećina njih umire. Nažalost, kao u ostatku Hrvatske i u Istarskoj županiji postoji trend porasta broja moždanih udara na godišnjoj razini. Dr. Silconi istaknuo je da pulska Opća bolnica prati najnovije trendove u liječenju moždanog udara, a osobito ishemijskog moždanog udara.

- Još 2009. usvojili smo novu metodu liječenja, tzv. trombolizu, liječenje intravenskim davanjem lijeka u namjeri otapanja ugruška koji je uzrok moždanog udara. Liječenje smo implementirali 2018. godine s novim, proširenim preporukama i tako postigli veći broj tromboliziranih pacijenata. Budući da postoji vremensko ograničenje za primjenu lijeka, neobično je važno da se pacijent javi u najbližu zdravstvenu ustanovu ili dojavi mogućnost moždanog udara. Proširili smo dijagnostičke mogućnosti i novim aparatima smještenim u obnovljenom odjelu Radiologije u Zagrebačkoj ulici. Tako koristimo novi 128-slojni MSCT uređaj, novi MRI jačine polja 1,5 T kao i najsuvremeniju angiosalu opremljenu za najsloženije zahvate na krvnim žilama. Još jedan napredak u službi liječenja ishemijskog moždanog udara predstavlja endovaskularni zahvat pod nazivom trombektomija. Zahvat je minimalno invazivan i obavlja se, za sada, u Zagrebu i Splitu. Rijeka uvodi tu metodu, tako da će uskoro i naši pacijenti moći biti liječeni na jednak način kako je to omogućeno u Zagrebu i okolici. Radi se o postupku povlačenja ugruška kateterom koji je unutar krvne žile vođen iz udaljenijeg mjesta. Metoda je sigurna, a rezultati su odlični u vještim rukama intervencijskog radiologa, istaknuo je dr. Silconi.

Ljubičasti dan

Neurologinja dr. Nevia Novak detaljno je pojasnila pravila pružanja pomoći kod epileptičkog napada, odnosno koje radnje se poduzimaju, a koje ne smiju u tom slučaju. Svaki čovjek može tijekom života doživjeti epileptički napad. Općenito, epileptički napad može biti - generalizirani (veliki) i žarišni sa ili bez poremećaja svjesnosti (i s mogućim prijelazom u veliki napad). Podsjetila je i na Purple day (Ljubičasti dan) koji se obilježava 26. ožujka, međunarodni dan podizanja razine osviještenosti o epilepsiji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum