NAKON NAJAVE PULSKOG GRADONAČELNIKA

Potvrda iz gradske palače: "Grad Pula ima namjeru GIARDINE PRETVORITI U PJEŠAČKU ZONU". Mišljenja o ovome su oprečna

Pitali smo ih postoje li već obrisi kakvog plana, jesu li već uspostavljeni kontakti sa strukom, postoji li određena vizija kako bi Giardini trebali izgledati, te kada će se i kako krenuti s planiranjem. No, iz Grada na to nismo dobili odgovor. Tek je predsjednica Vijeća Dušica Radojčić kratko komentirala da postoji generalna namjera smanjivanja prometa i povećanja pješačkih zona u centralnom dijelu grada, što bi se trebalo dogoditi paralelno s unapređenjem javnog prijevoza

| Autor: Marcello ROSANDA
Pulski Giardini (Snimio Neven Lazarević)

Pulski Giardini (Snimio Neven Lazarević)


Nakon što je gradonačelnik Zoričić prilikom dovršetka parkirališta u Valturskoj kazao da je jedan od ciljeva nove vlasti i preuređenje centra grada, odnosno "naše Giardine pretvoriti u pješačku zonu", iz Grada Pule dobili smo i službenu potvrdu gradonačelnikovih navoda.

"Grad Pula ima u planu Giardine pretvoriti u pješačku zonu. Sagledavaju se sve mogućnosti, a prijedloge ćemo iskomunicirati s građanima te ćemo i medije pravovremeno obavijestiti", potvrdili su iz Gradske palače.

Pitali smo ih postoje li već obrisi kakvog plana, jesu li već uspostavljeni kontakti sa strukom, postoji li određena vizija kako bi Giardini trebali izgledati, te kada će se i kako krenuti s planiranjem. No, iz Grada na to ipak nismo dobili odgovor. Tek je predsjednica Vijeća Dušica Radojčić kratko komentirala da postoji generalna namjera smanjivanja prometa i povećanja pješačkih zona u centralnom dijelu grada, što bi se trebalo dogoditi paralelno s unapređenjem javnog prijevoza.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Dušica Radojčić (Snimio Milivoj Mijošek)

"U razmatranje mogućnosti trebat će uključiti javnost i stručnjake. Taj proces nije pokrenut, ipak je još prerano s obzirom na vrijeme proteklo od izbora. Nije održana ni prva sjednica Vijeća još", napomenula je Radojčić.

Novo opločenje

Mišljenje smo dakle morali potražiti od struke i građana, i to jednostavnim pitanjem bi li bilo prihvatljivo da se Giardini zatvore za promet. Od građana smo dobili uglavnom pozitivne reakcije, gotovo pa oduševljenje, dok je dvoje arhitekata s kojima smo razgovarali prilično oprezno prema ideji.

To pitanje, naime, sa sobom otvara svu silu povezanih problema i izazova, kao što su javni prijevoz, dostava, sporedne i povezane ulice i mnoga druga. No, za sada je neophodno otvoriti temu i poreknuti konstruktivnu raspravu.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Gradonačelnik Filip Zoričić prije nekoliko je dana najavio prevaranje Giardina u pješačku zonu (Snimio Milivoj Mijošek)

Pulska arhitektica Lena Pauletić prije svega ističe kako je vrijeme da se i Pula, kao i mnogi svjetski gradovi, malo više angažira oko urbane revitalizacije postojećih javnih prostora i dragulja starogradske jezgre.

"Svakako bi se novim prometnim rješenjem omogućio razvoj postojećeg prostora i sadržaja te bi se stvorio novi urbani kontinuitet preko uređene parterske površine, koja bi dodatno obogatila centar novim sadržajima i naglasila pješačku površinu koja se proteže od Flanatičke ulice do Arene", kaže Pauletić.

Postojeći bi prostor, koji najprije hitno traži novo trajno opločenje, mogao biti obogaćen novom urbanom opremom formirajući zone i neformalnog sjedenja i druženja, novom održivom rasvjetom, pješačkim koridorima i zelenim površinama, multimedijom za pružanje korisnih javnih informacija svim građanima i strancima koji posjećuju grad, a i postojeći poslovni prostori i izlozi bi sigurno došli do izražaja, tvrdi ona.

Vojničko doba

Kao preduvjet za realizaciju ovog dragocjenog projekta Pauletić spominje nezanemarive stavke u oblikovanju novog urbanog prostora, kao što je komunalna infrastruktura, za koju se moraju izdvojiti značajna sredstva iz proračuna i prije svega pronaći adekvatno i trajno alternativno prometno rješenje.

"Centar Pule je planiran poput vojničkog kastruma, koji je imao geometrijsku osnovu u kojoj se glavne ulice, cardo i decumanus, sijeku pod pravim kutom. Za vrijeme Austrougarske se promet u Puli djelomično razvio na način da strateške točke posebnog značaja, kao što su vojarne i bolnice, budu dostižne u najkraćem vremenskom roku", nastavlja Pauletić.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Jedan primjer (iz drugog grada) kako bi mogli biti uređeni Giardini

Međutim, upozorava da bi se zatvaranjem glavne prometnice na Giardinima i posljedičnom izmjenom prometnog toka sekundarnim cestama, koje nisu spremne primiti veću količinu prometa, uključujući gradske autobuse, možda mogao stvoriti kontraefekt i nezadovoljstvo ljudi koji žive u neposrednoj blizini, pogotovo za vrijeme turističke sezone.

"Smatram da je novi gradski urbani identitet izvediv i preuređenjem postojeće površine, koja iznosi oko 4.000 kvadrata i živi u simbiozi s drugim gradskim pješačkim arterijama, te je dovoljna za pulski gradski ritam svakodnevice. Potrebno je posebno poraditi na trenutnom rješenju pješačkog prometa koji se odvija između Flanatičke i Prvomajske. To je krucijalna točka nesporazuma između pješaka i vozača koji bi se mogao riješiti tako da se dio Laginjine ulice zatvori za promet, stvorivši duži i bogatiji pješački tok prema Kazalištu, Domu hrvatskih branitelja i Monte Zaru", pojašnjava Pauletić.

Dodaje da bi se eventualno moglo pretvoriti Carrarinu ulicu u pješačku zonu i na takav način revitalizirati dio grada koji povezuje Arenu, Rivu, Karolinu, te ulice Kandlerova i Castropola (nedovršene rute starogradske jezgre) s Parkom kralja Petra Krešimira, Dvojnim vratima, Arheološkim muzejom, Zerostrasse i novom Rock galerijom sve do Circola i Giardina.

Stabla i terase

S njom se donekle slaže kolega arhitekt Emil Stijepčić koji smatra da se treba parterno urediti cijela površina Giardina tako da cijeli potez od Fine do raskršća kod kazališta bude u jednom nivou, s tim da bi se pješačka površina trebala prostirati od "ljekarne do kazališta".

"Razlike u visini treba poništiti na cijelom obuhvatu da bi se cijela površina mogla koristiti kao trg kada se privremeno obustavi promet zbog nekih javnih događaja, kao što su karnevalske povorke, koncerti ili novogodišnje proslave. U takvim se slučajevima privremeno obustavlja promet od apoteke do Fine", pojašnjava on.

Stijepčić tvrdi da stabla treba kvalitetno orezati i oblikovati te eventualno ona oronula zamijeniti novim mladicama sukladno prethodnoj analizi njihovog stanja, a među stablima treba osmisliti klupe i zelene otoke, te potom eventualno oblikovati i odrediti prostore za terase ugostiteljskih lokala.

"Uputno je da Grad surađuje s Društvom arhitekata Istre po pitanju Giardina i da se nakon detaljne analize prostornih mogućnosti razmotri mogućnost raspisivanja arhitektonskog natječaja na kojemu bi se izabralo najbolje rješenje uređenja Giardina, zaključuje Stijepčić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter