Planiramo raditi manje, krenuti baviti se sportom, jesti manje slatkog odnosno jesti zdravije, više se kretati, manje se ljutiti, otići negdje na godišnji odmor. Kako bi razumjeli kako to da je slijedeća godina toliko ispunjena obećanjima i odlukama, možemo zapravo pogledati što nas motivira i koji su to procesi koji stoje iza donošenja odluka.
Okrenuti stranicu na kalendaru može nas potaknuti da promišljamo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. I ponovno smo u toj situaciji, kao i svake godine krajem prosinca, želimo postaviti nekoliko dobrih i novih odluka koji bi nas život učinili kvalitetnijim. Planiramo raditi manje, krenuti baviti se sportom, jesti manje slatkog odnosno jesti zdravije, više se kretati, manje se ljutiti, otići negdje na godišnji odmor. Kako bi razumjeli kako to da je slijedeća godina toliko ispunjena obećanjima i odlukama, možemo zapravo pogledati što nas motivira i koji su to procesi koji stoje iza donošenja odluka.
Motivacija je psihički proces koji usmjerava naše ponašanje prema određenom cilju. Odabiremo koje ciljeve želimo ostvariti jer, zapravo, tražimo osjećaj koji nam ispunjavanje tog cilja daje. Primjerice, ukoliko odlučimo hraniti se zdravije i baviti se sportom, naša motivacija je zapravo onaj osjećaj koji imamo kada ispunimo taj cilj. Osjećamo se dobro prema samima sebi, da smo učinili nešto pozitivno, bili smo dosljedni - osjećaji mogu biti raznoliki.
U psihologiji razlikujemo nekoliko vrsta motivacije. Najprije mogu spomenuti onu unutarnju motivaciju: kada odabiremo činiti stvari i dostići ciljeve zbog osobnog zadovoljstva i želje, a zatim postoji takozvana vanjska motivacija, kada odabiremo dostići ciljeve koji su nas motivirali iz nekog vanjskog svijeta, primjerice, otići na neku destinaciju jer to drugi čine i jer je to društveno prihvatljivo, radije nego neku destinaciju koja bi bila nama zanimljiva, a drugima neshvatljiva. Drugi način na koji razlikujemo motivaciju koja je prisutna u svakodnevnom životu je motivacija od i prema cilju.
Kako funkcionira ta vrsta motivacije?
U svakodnevnom životu, koji je stresan i pun izazova, često se uljuljamo u rutinu svakodnevice. Svakodnevica je nešto što nam daje sigurnost i, često, koliko god ona loša bila bojimo se učiniti neku promjenu po tom pitanju jer doživljavamo promjenu kao nešto bolno, nepredvidljivo i nepoznato te tako umjesto da plovimo morima života, odlučujemo ostati vezani u nekoj luci koja nam ne čini zadovoljstvo, dapače. Tada, malim koracima odmičemo od onoga što je loše, bez da idemo prema boljem cilju, jer je sam cilj odmaknuti se od nečega ili nekoga. Cijelo vrijeme zapravo se borimo držati na površini i udisati zrak koji nam je potreban da ne potonemo, ali ništa više od toga. Možemo navesti različite primjere, loše obiteljske odnose, posao koji nam se ne sviđa i nabrajanje može u nedogled. Što je zanimljivo u tom načinu razmišljanja govori nam i istraživanje provedeno početkom 2000., koje je utvrdilo da, koliko god da je teško političko stanje u jednom mjestu ili državi, ljudi neće promijeniti stranku koja je na vlasti iz straha da bi tada bilo još gore, jer su se na ove uvjete naviknuli i sa njima znaju preživjeti. S druge strane, ipak i srećom, imamo motivaciju koja nas vodi prema cilju. Ta je motivacija vrlo pozitivna i dolazi iz naše potrebe da budemo dobro sami sa sobom. Motivacija prema cilju je ona koja stvara mogućnosti, vidi prilike i razvija strategije koje su primjenjive i opipljive iz dana u dan.
Kako to da onda novogodišnje odluke često nisu dugotrajne? Greška, ako uopće o grešci možemo govoriti, je u osnovnim postavkama. Osnovne postavke svake odluke su da postavljamo cilj koji je vremenski nam blizak, mjerljiv, opipljiv. Ono što često radimo je zapravo da cilj postavimo daleko, nemamo konkretnih parametara za vidjeti jesmo li na pravom putu ka ostvarenju i da li je taj cilj sročen na pozitivan način.
Želim, hoću i jesam
Krenimo redom. Cilj možemo definirati u pozitivnom obliku. Poput želim, hoću i jesam. Ciljevi koji imaju negativne konotacije poput neću više, ne želim i slično zapravo imaju efekt da eliminiraju neželjeno ponašanje, ali ostaje nedorečeno što želimo umjesto toga. Ako se ne želim više ljutiti, što zapravo želim? Želim ostati mirna i staložena kada se dogodi nešto određeno ili kada sretnem nekoga ili neki drugi primjer situacije koja trenutno izaziva ljutnju, a želite imati drugačiju reakciju. Zašto je to važno? Važno je jer dajemo našem umu mogućnost stvaranja novih mentalnih slika i obrazaca ponašanja te on neće imati potrebu pobjeći u stare navike ukoliko smo ponudili alternativu ljutnji (u ovom konkretnom primjeru). Znači, ponudite i zamislite za sebe koje ponašanje, razmišljanje, stav želite, umjesto onoga što ne želite. Ako još niste sigurni odabrati, krenite bilo kojim redom, doći ćete sigurno do nekih novih, konkretnih ideja.
Zatim, kad ste postavili takav cilj, što je slijedeći važan korak? Stvorite vremenski okvir. U koliko vremena želite vidjeti prve, mjerljive rezultate? Koji su to rezultati koje ćete pratiti? Što je više detalja i razrađen sam plan i odluka biti će vam lakše pratiti svoj put do uspješnog postizanja cilja. Zamislite situaciju u kojoj odlučite krenuti odlaziti u teretanu ili ostati mirni umjesto se ljutiti, ali bez da definirate kada ćete to raditi, u kojim situacijama, koliko često, kako ćete prepoznati da ste na pravom putu? Našem umu ta ideja postaje toliko apstraktna da jednostavno ne zna kada je može implementirati u našoj svakodnevici i zato odlazi u stari obrazac ponašanja. Naravno da su rezultati vrlo različiti i ovise o cilju: promjene na tijelu biti će vidljive već nakon mjesec dana vježbanja, osjećaj da ste dobro nakon što ostanete mirni umjesto da ste se razljutili ima instant efekt, a kakav tek može biti za mjesec dana? Važno je opažati, samoopažati, ali i znati što tražimo i što opažamo kao rezultat, jer, ako to ne činimo, izgubimo se u moru svakodnevnih informacija i događaja te skliznemo u stari obrazac ponašanja i razmišljanja. Odredite vaš prvi, najmanji, korak koji možete učiniti već danas prema ostvarenju vaše odluke.
Sutra je uvijek sutra i nikad zapravo ne dolazi. Ono što činimo danas mijenja ono što će sutra biti, ali na sutra ne možemo utjecati na nikakav način osim time što činimo danas. Unatoč svim opisanim savjetima i strategijama koji mogu pomoći da poštujete i ostvarite vašu novogodišnju odluku, mislim da je važno otvoriti jednu dodatnu zagradu.
Razmislite
Kako biramo novogodišnje odluke? Biramo li ih od srca ili razuma? Mnogo odluka donosimo zato što znamo da jesu ili da bi bile za nas dobre. Manji broj odluka donosimo zato što osjećamo da bi za nas bile dobre. Uzmite za sebe nekoliko trenutaka osame i razmislite o svojim skrivenim željama i namjerama. Duboko u sebi, u skrivenom mjestu kojeg svi dobro znamo i imamo, postoje ključevi koji otvaraju vrata naše sreće. Svakodnevne prilike i situacije čine da zaboravimo na naše potrebe, da ih potisnemo ili stavimo u drugi plan. Tko smo mi zapravo i što nas čini sretnima? Koje su to male stvari, dokazi, situacije, osjećaji koji potiču u nama unutarnje stanje zadovoljstva? Kada smo mi stvarno dobro? U svom radu kao psihoterapeut često ulovim sebe kako govorim drugima da svi imaju pravo biti dobro i da biti dobro je često sasvim dovoljna i prava odluka koja nam donosi promjenu u odnosu prema sebi samima, a zatim i prema drugima. Prešutiti određene situacije, zadržati ih u sebi i misliti kako ćemo već se sa time pomiriti, dovodi do indiferentnosti, apatije i propadanja odnosa sa drugima, ali pridonosi i stvaranju osjećaja manje vrijednosti prema samima sebi. Ništa se ne mijenja ako mi ne poduzmemo nešto. Prije nego kucne ponoć, imam prijedlog za vas. Zatvorite oči i usudite se sanjati i zamišljati kakav život želite voditi. Kakve osjećaje želite proživjeti? Kakvi ste to vi kad ste sami sa sobom? Kakve želite da vas prihvate? Kako sebe prihvaćate? Kada legnete u krevet na kraju dana, kako se želite osjećati? Što vam je potrebno da biste to ostvarili? Što bi tada bilo različito? Kada se izmjenjuju godine, mjeseci i dani na kalendaru, to su samo listovi vremena koji slijede jedan za drugim tijekom naših života.
Donesite novogodišnju odluku koja dolazi iz vaših osjećaja, koja izaziva osmjeh na vašem licu, radost u vašim srcima, pravu radost. Vrijeme za ljutnju je vrijeme koje možemo potrošiti i na neki drugi način. Vjerujte u čuda, jer vjerujete u sebe. Tamo leže svi resursi promjene, zadovoljstva i blagostanja. Kako i kada ćete ih iskoristiti, ostaje odluka na vama.( Luana Poleis, mag.psych.)