O ČEMU JE PISAO GLAS ISTRE 2. RUJNA 1985.
POLJACI, ČESI I SLOVACI NA TRŽNICI Foto-aparati i tranzistori na Verudi za dve črljene
Grupa od nekoliko čehoslovačkih i poljskih turista svako jutro dolaze s torbama punim raznovrsne robe i preprodaje ih našim sugrađanima za jeftin novac, zabilježio je na tržnici na Verudi naš reporter. Pulski su brodograditelji, ne štedeći snage, dugo toplo ljeto proveli na navozima da bi predali brod ruskom naručitelju
Turizam 1980-ih u Puli pamtimo i po jeftinoj tehničkoj robi iz Istočnog bloka koju su donosili Česi, Slovaci i Poljaci i prodavajući je za par "črljenih" (crvena novčanica od 100 dinara) otplaćivali godišnji odmor. Pred odlazak kući prodali bi jeftino i svoju kamp opremu, luft-madrace i gumenjake te napunili rezervoare svojih Škoda, Polskog Fiata 126 i Poloneza. Sličnu je situaciju zabilježio i naš reporter, a Glas Istre pod naslovom "Ilegalno je jeftinije" objavio na današnji dan 1985. godine.
"Gotovo dva mjeseca traje neobična rasprodaja robe na tržnici Veruda. Grupa od nekoliko čehoslovačkih i poljskih turista svako jutro dolaze s torbama punim raznovrsne robe i preprodaje ih našim sugrađanima za jeftin novac", napisao je reporter. Dva ili tri puta jeftinije kupovali smo foto-aparate, radio-kazetofone, tranzistore, odjeću, filmove, sunčane naočale?
"Ovu su nezakonitu rabotu pokušali par puta spriječiti radnici SUP-a i tržišne inspekcije, ali su se uporni prodavači nakon kratkog vremena ponovno vraćali. Roba svakodnevno plane u rekordnom
roku, a gužve koje stvore kupci dokazuje da se ipak isplati kupovati", riječi su kojima je zaključio foto
bilješku.
Uljanik isporučio brod
Glas Istre bilježio je i svaku radnu pobjedu Uljanikovaca pa tako i primopredaju petog paroma iz serije od osam specijalnih brodova za prijevoz putnika, automobila i vagona moskovskom Sudimportu. Parom "Sovjetskaja Armenija" može prihvatiti 28 vagona i 50 automobila, a plovit će između
Bakua i Astrahana na Kaspijskom jezeru. To je i treći brod predan u toj godini stranom naručitelju, a do konca godine slijede još barem dva.
- To je, prvenstveno, rezultat velikog zalaganja i ogromnog napora pulskih brodograditelja, koji su ne štedeći snage ovo dugo toplo ljeto proveli na navozima, rekao je direktor Uljanikove Radne organizacije "Brodogradilište" Željko Ruba.
Turistička se sezona uspješno protezala i na rujan. Istra, Kvarner i Gorski kotar u posezonu su ulazili s četvrt milijuna gostiju. U Istri je boravilo i do 15 posto više posjetitelja, što je rezultat i naglog pada cijena, gdjegod i do 50 posto. Auto-kampovi su se naglo praznili, ali su svi "čvrsti" kreveti na Poreštini bili puni do 15. rujna. U Rapcu je bilo oko 8 tisuća turista, kreveti su bili puni i u Puli gdje je prvih dana rujna boravilo 22 tisuće gostiju, deset posto više nego godinu prije.
Rastezanju sezone, koju je na svoj način ilustrirao i Špiro Radulović u kultnom "Barba Tonetu", u prilog su išle i visoke temperature - Pula je dan ranije bilježila 28 stupnjeva Celzija. Rekorde je bilježio i Nacionalni park i spomen-područje Brioni kojeg je do rujna posjetilo 200.000 izletnika.
Ipak, glavna tema pulske kronike 2. rujna 1985. bilo je stanje u javnom gradskom prijevozu - naša nedavno umirovljena urednica Gordana Jezdić pisala je tada o čestim kašnjenjima autobusa, ali i o neprikladnoj naplati karata. Da bi se autobusi ubrzali razmišljalo se tada i o uvođenju besplatnih vožnji ili o uvođenju karneta i poništivača karata, a mnogi će se sjetiti da su negdje nakon toga na scenu zapravo stupili plastični žetoni za bus u bojama po kojima se određivala zona
vožnje.
- Sistem naplate je zastario i vjerojatno zato autobusi voze sa zakašnjenjem. Strancima je gotovo
nemoguće da shvate koliko treba platiti do neke stanice pa ljeti na ulazu u autobus stvaraju velike gužve, rekla je putnica Dubravka Bradetić te ukazale na problem prljavih sjedišta i stakala.
- Neredovita vožnja već je ustaljeno pravilo, pa se nerijetko dogodi da za Stoju prođu tri autobusa, a za Verudu, recimo, nema ni jednog, rekla je putnica Lidija Radolović te zbog boljeg povezivanja kvartova predložila uvođenje kružnih linija.
- Putnici se na nas stalno ljute da kasnimo, kao da mi to radimo namjerno. (?) Taj problem mirne duše možemo pripisati nesavjesnim vozačima, objasnio je vozač autobusa Josip Jekić. Pa i iz saobraćajne milicije ukazali su na problem nesavjesnih vozača koji ostavljaju vozila na raskršćima, na pruzi kojom prolazi Uljanikov vlak te na gotovo svim autobusnim stajalištima, što ometa javni prijevoz.
"Pauk koji ove godine uklanja takva vozila nemoćan je da riješi sve probleme reguliranja saobraćaja", napisala je tada Jezdić.
Zanimljiva je bila i vijest da je Odbor za obnovu Istarskog narodnog kazališta predložio Skupštini općine da građevinske radove povjere tvrtki Gradine kao najpovoljnijem izvođaču. Kazalište je u to vrijeme već jako dugo bilo zatvoreno, a akcija obnove pokrenuta je čak tri godine prije odabira ovog izvođača, koji se dogradnju obavezao završiti za 232 dana. Obnova kazališta bila je dugo, dugo jedan od većih utega pulskog komuna - zgrada INK-a na koncu je svečano otvorena tek 5. svibnja 1989., nakon 18 godina zatvorenog kazališta!
U Labinu je naš dugogodišnji novinar Marijano Milevoj zabilježio da je konačno otvoreno "Velo kafe", kultno okupljalište u starom gradu. "Velo kafe" je preuređeno tako da je u prizemlju otvoren kafe-bar, na katu gradska kavana, a u suterenu istarska konoba.
Istarski poljoprivrednici sabirali su pak štetu nakon 105 sušnih dana, zbog čega je i opet podbacio urod u Puljankinom breskviku, zatim lucerna, paprika i pomidori na poljima rovinjskog Jadranprodukta, pšenica porečke Agrolagune, ječam pazinskog Agropazina, kukuruz PIK-a Umag?
Tih je dana počelo i uvođenje telefonske linija za Marčanu, koju novinar naziva "uzornom mjesnom zajednicom". Jer, ne samo da su domaćinstva izdvojila nemala sredstva po priključku, već su i mještani zasukali rukave da bi položili kabel i zatrpali kanal. Iz Fažane su javili da je u tvorničkom krugu Badela počela prodaja bezalkoholnih pića i Favorit piva u kašetama po reklamnim
cijenama, a dopisnik iz Žminja poslao je kratki izvještaj s Bartulje koja je iznimno održana četvrte subote u kolovozu, a ne uobičajene treće. Razlog za to nije naveo, napisao je tek da je najveća seoska fešta u Istri privukla više od šest tisuća ljudi koje su zabavljali Mirko Cetinski, Franci Blašković i mnogi drugi. (PIŠE Zvjezdan STRAHINJA)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
