NA DANAŠNJI DAN 1979. godine
PAR - NEPAR AVIONI Panika na pulskom aerodromu zbog nestašice goriva
Zbog naftne krize u tadašnjoj državi nema kerozina za avione u pulskoj zračnoj luci, avioni kasne, putnici čekaju. I za avione će se morati uvesti par-nepar ograničenja, pa će jednog dana letjeti svaki parni, a drugog svaki neparni avion. Jedan dan će voziti de-ce-9, a drugog dana de-ce-10. Ili će početi letjeti samo "parni" avioni, oni u kojima se loži na ugljen, napisao je u humoreski Nikola Trgovčić
U jeku turističke sezone pulska zračna luka nema dovoljno kerozina. Na aerodromu panika, avioni kasne, turisti čekaju. Pula dobiva gorivo na slamku, a aviokompanije trpe velike gubitke. Tadašnji direktor Aerodroma Ivan Janko kaže da dobivaju samo 50 posto potrebnog goriva. Nestašicu pogonskog goriva drastično su osjetile avio kompanije JAT, Genex i Inex. Zbog nedostatka goriva osam aviona spomenutog prijevoznika umjesto na pulskom uzimali su benzin na aerodromu Rijeka na Krku, a zatim nastavili letjeti, što je povećalo troškove i vrijeme letenja. Zbog tadašnje naftne krize u zemlji zakašnjenja u dolasku aviona su redovita. Avioni iz Helsinkija i Dublina moraju također sletjeti prvo na Krk da bi zatim stigli u Pulu. Izgleda da je zakazao i Petrol koji je snabdijevao pulsku zračnu luku. Nije osigurao dovoljne količine goriva. Nestašica goriva za vikend, ublažena bi bila u utorak i srijedu kada je stizao kerozin, ali do vikenda bi se potrošio i opet bi se priča s nestašicom ponovila.
Do sredine srpnja te je godine sletjelo 2.000 aviona s oko 300 tisuća putnika. Netko je shvatio da je to respektabilan podataka za turizam. Nakon uzbune iz Pule ipak je konačno na višim razinama odlučeno da će stizati dovoljno goriva za šesti po veličini aerodrom u tadašnjoj Jugoslaviji. Obećano je da će Petrol isporučivati mjesečno 2.500 tona kerozina umjesto dotadašnjih 1.200 tona. Nekoliko dana kasnije avio prijevoznici povećali su cijene karata za 59 posto.
De-ce-9 i de-ce-10
Evo, dragi par-nepar čitaoci sada se možete tješiti, jer nije samo vama koji imate automobile život zagorčala benzinska kriza. Nije lako niti avioprijevoznicima čiji su avioni slijetali u Pulu. Nestalo kerozina na pulskom aerodromu, što ne miriše na dobro. Ako se ovako nastavi i za avione će se morati uvesti par-nepar ograničenja, pa će jednog dana letjeti svaki parni, a drugog svaki neparni avion. Jedan dan će voziti de-ce-9, a drugog de-ce-10. Ili će početi letjeti samo "parni" avioni, oni u kojima se loži na ugljen, napisao je u humoreski Nikola Trgovčić i nastavio.
Možda će se avionske linije do te mjere prorijediti da će nam češće slijetati nekakve svemirske stanice tipa "skylab" nego avioni na redovnim linijama, piše on u istom duhu.
Naime, tih je dana nakon višednevne globalne strepnje i iščekivanja pala u Indijski ocean i dio na Australiju američka svemirska stanica, 77 tona teški Skylab. Satelit je završio svoje šestogodišnje putovanje oko Zemlje. NASA je iskoristila posljednje kapi goriva na Skylabu da bi spriječila pad svemirske stanice na Sjevernu Ameriku. No, svijet je strepio od ateriranja, širile su se i neke katastrofične prognoze, ali je sve završilo pod kontrolom i relativno sretno.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
