Smatram da oba brodogradilišta imaju potencijala ako se restrukturiraju, ako se postavi stručna i kvalitetna Uprava koja će kontrolirati poslovanje, imati cost benefit analizu, ulagati. U Uljaniku i 3. maju se toliko neracionalno raspolagalo novčanim sredstvima da jednostavno ono što se sijalo, sada se treba požnjeti, naglasio je Škibola

Riječanin Marin Škibola (27) nezavisni je i najmlađi saborski zastupnik koji je u Sabor ušao preko 8. izborne jedinice na zajedničkoj listi Živog zida, Akcije mladih i stranke Promijenimo Hrvatsku, no kasnije je izašao s nje. Jedan je od osnivača Živog zida, čijem se lideru Ivanu Viliboru Sinčiću zamjerio, jer je podržao HDZ-ovca Gordana Jandrokovića za predsjednika, a spreman je, bude li trebao dokazivati većinu u Saboru, podržati i Plenkovića jer je, kako se u medijima izrazio, "za projektnu suradnju".

Ovaj magistar ekonomije jučer je u Puli, ponukan situacijom oko švicarca i štedno-kreditnih zadruga, zbog koje su mnogu građani zapali u dužničko ropstvo, održao tribinu o financijskoj pismenosti i izbjegavanju rizičnih kreditnih odnosa. U Pulu je stigao autobusom iz Rijeke i možda je, osim što je najmlađi, i jedini zastupnik koji ne samo u Pulu, nego i na saborske sjednice, stiže autobusom. Iako ima vozačku dozvolu, razlog njegovog putovanja busom vrlo je prozaičan: praktičnije mu je, jer u autobusu može čitati i pripremiti se za sjednicu.

- U javnosti ste najpoznatiji po tzv. Škibolinom zakonu koji štiti dužnike RBA zadruga, a kojim je njihovo poslovanje u Hrvatskoj proglašeno nezakonitim, a ugovori sklopljeni sa zadrugama ništetnim. Međutim, Europska komisija dala je negativno mišljenje o tom zakonu, jer smatra da je u suprotnosti s europskim pravom. Što će to značiti za tisuće hrvatskih dužnika? Koliko je njih u Istarskoj županiji?

- Europska komisija samo je jedna od stranaka u postupku o kojem se odlučuje na Europskom sudu pravde. Vlada je dala svoje mišljenje, pravna služba Europske komisije svoje, nezavisni odvjetnik će također dati svoje mišljenje i na kraju će Europski sud pravde presuditi. U tom kontekstu odluka suda odnosi se na konkretan predmet u kojem je sutkinja Općinskog suda u Rabu Mirella Rodin uputila Europskom sudu zahtjev za prethodnu odluku, na što ima pravo. Međutim, postavlja se pitanje motiva, budući da Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu čiji sam autor dokazano i u praksi pomaže velikom broju građana koji su bili zaduženi. Tih ugovora o kreditu je 15.000 tisuća, a tu nisu uključene samo RBA zadruge, nego i puno neovlaštenih vjerovnika koji su izdavali kredite u Hrvatskoj, a nisu za to imali relevantne dokumente.

- Poslovali su nezakonito?

- Točno. Prema tome, moj zakon već je odgodio više od 150 deložacija, odnosno ovrha, i imamo više od stotinu ništetnih ugovora o kreditu. Ljudi su dizali različite kredite, od manjih iznosa kao fizičke osobe, ali i kao mikropoduzetnici, a drugi i za neke veće projekte. No, u načelu su dizali kredite radi manjih projekata zato što zbog kreditne nesposobnosti nisu mogli dobiti kredit kod drugih banaka. Onda su se javili ti neovlašteni vjerovnici koji nisu imali dozvolu HNB-a, ali su ipak radili putem posrednika. Netko im je iz vrha politike dao zeleno svjetlo, a govorimo o razdoblju od 2000. do 2012. godine. Radi se o više od 15 tisuća ugovora o kreditima, ali tu je sigurno uključeno više od 50 tisuća ljudi: sudužnici, jamci…Oni su zaštićeni mojim zakonom. Presuda je puno.

- Jesu li presude kojima su ugovori sklopljeni sa štedionicama proglašeni ništetnim pravomoćne?

- Pravomoćnih presuda će najviše biti ove godine, iako već postoje tri, a više od stotinu je nepravomoćno jer je zakon izglasan lanjskog srpnja. Mišljenje Komisije također je bilo negativno u slučaju švicarskog franka, ali je na koncu Europski sud presudio u korist potrošača. Sud inače staje na slabiju stranu, dok Komisija često zna zastupati interese kapitala. Vjerujemo da će sud ući u dubinu problematike i istražiti cjelokupno ilegalno poslovanje tih kreditnih zadruga jer je bilo puno nelegalnih stvari. Ljudi su išli u Austriji, davali su im novac u vrećama koje su donosili preko granice, i to je predmet kaznenih djela. Kad sud uđe u meritum stvari, može vidjeti mnogo ilegalnih radnji neovlaštenih kreditnih institucija da bi se mogla dogoditi afera na razini EU-a, kao u slučaju pranja novca Danske bank koji trenutno potresa Europsku uniju.

- Koliko je ljudi u Istri obuhvaćeno tim kreditima?

- Budući da zadruge nisu bile registrirane u Hrvatskoj nit su imale dozvolu za rad, ne zna se točno koliko je tih kredita. No, u Istri ih je puno, najviše u krajevima uz more. Izdavali su kredite u područjima s privlačnim nekretninama, uz obalu. Budući da se procjenjuje da je u Hrvatskoj odobreno oko 15 tisuća kredita, na području Istre sigurno ih je bilo tisuću. U Istri su mediji pratili slučaj deložirane obitelji Milanović, oni su se vratili u svoju kuću nakon donošenja zakona i svoj će problem pravno rješavati. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ) 

Povezane vijesti

• Škibola upozorio na kroničan problem medicinskih sestara i tehničara
• MARIN ŠKIBOLA: Tražimo ostavku guvernera Boris Vujčića! Zbog HNB-a veliki je broj građana ostao bez svojih domova, a nekima je zdravlje zauvijek narušeno 
• Škibola: Agencije za otkup dugova krše zakone u Hrvatskoj