NEZAVISNI SABORSKI ZASTUPNIK

MARIN ŠKIBOLA: Tražimo ostavku guvernera Boris Vujčića! Zbog HNB-a veliki je broj građana ostao bez svojih domova, a nekima je zdravlje zauvijek narušeno 

| Autor: Danijela BAŠIĆ PALKOVIĆ

Nitko iz HDZ i SDP nije reagirao na veliki skandal pritiska RBA banke na Ustavni sud. To pokazuje duboku ovisnost tih dviju stranaka o kreditorima. Vrlo je čudno da ministar pravosuđa iz HDZ-a nije rekao u javnosti da se takvo što neće tolerirati! Peđa Grbin iz SDP-a često komentira tematike koje se odnose na Ustavni sud, a sada nije rekao ni riječ, kao ni itko iz IDS-a!

Nezavisni saborski zastupnici Marin Škibola i zastupnik Ivan Lovrinović podnijeli su kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv odgovornih osoba u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) za razdoblje u kojem je djelovalo osam banaka u slučaju Franak i RBA štedno-kreditne zadruge iz Austrije. Smatraju da su nadležni u HNB-u propustili spriječiti nezakonito i ništetno sklapanje ugovora o kreditima u švicarskim francima te ugovore koje su potpisivani sa Štedno-kreditnom zadrugom Raiffeisenbanaka.

Nakon što je portal Index objavio priču o skandaloznom oglasu u kojem banka traži PR agenciju u čijem je opisu posla pritisak na Ustavni sud vezan uz sudske tužbe dužnika u CHF, predsjednik uprave RBA Michael Müller podnio je neopozivu ostavku.

Napad na poredak

- Oštro ste reagirali nakon što je u javnost izašla priča da RBA natječajem traži PR agenciju koja će vršiti pritisak na Ustavni sud. U čemu je tu konkretan problem?

- Moja je reakcija bila primjerena navedenom skandalu. Kada banka na tako eksplicitan način namjerava činiti pritisak na Ustavni sud, onda je to napad na ustavno-pravni poredak države. 

- Je li to direktno vršenje pritiska na najvišu sudsku vlast i koliko je to opasno za demokraciju?

- Ustavni sud je jedna od najviših instanci u Republici Hrvatskoj te ima mogućnost staviti izvan snage čak i zakon koji izglasa Hrvatski sabor. Upravo iz tih razloga, jako je važno da Ustavni sud bude neovisno tijelo na koje se neće moći vršiti nikakav pritisak. Javni poziv za vršenje pritiska na Ustavni sud, od jedne utjecajne banke Hrvatskoj, pokazatelj je nepoštivanja elementarnih demokratskih principa države u kojoj posluju. Upravo zato trebalo bi oduzeti navedenoj banci dozvolu za rad kako bi to bila opomena drugim bankama.

- RBA kaže da se radi samo o pokušaju lobiranja. Vjerujete li im i što kažete na takvo obrazloženje?

- Takvo obrazloženje je floskula za svakog tko iole poznaje pravni sustav RH i Europske unije. Ne smiju se vršiti lobiranja na sudsku vlast, to je zabranjeno. Sud mora biti objektivan i neovisan, to nam garantira Ustav. Kada bi lobiranje na sudove bilo legalno, onda bi sudovi izgubili svrhu zbog koje postoje. Lobiranje je dopušteno, ali samo prema izvršnoj vlasti. Mnoge države imaju zakone koji reguliraju lobiranje, ali ne znam u kojoj državi bi bilo dopušteno utjecati na Ustavni sud.

- Vjerujete li da je to činila samo ta banka i je li moguće da su i druge činile isto?

- Banke u RH djeluju organizirano kada je u pitanju njihov interes, prema tome smatram da bi DORH trebao istražiti je li bilo pokušaja pritisaka na sudove i od drugih banaka.

- O ovom vrlo bitnom pitanju izostala je reakcija Vlade, premijera Andreja Plenovića, ali i SDP-a?

- Nitko iz HDZ i SDP nije reagirao na ovaj ogroman skandal. To pokazuje duboku ovisnost tih dviju stranaka o kreditorima. Vrlo je čudno da recimo ministar pravosuđa iz HDZ-a nije reagirao i rekao u javnosti da se takvo što neće tolerirati! Peđa Grbin iz SDP-a često komentira teme koje se odnose na Ustavni sud, a sada nije rekao ni riječ kao ni itko iz IDS-a. 

- Smatrate li da DORH zbog RBA treba preispitati Ustavne suce i zašto?

- DORH treba obavezno obaviti razgovore s ustavnim sucima kako bi javnost znala da li se na njih utjecalo ili pokušavalo utjecati. Dokument koji su objavili mediji je veliki signal našim institucijama.

Sud pod pritiskom

- Koliko ova zadnja afera realno može i hoće li utjecati na odluke Ustavnog suda? S druge strane, možda će suci baš pod pritiskom da ih se ne sumnjiči da je izvršen pritisak, donijeti odluku u korist korisnika kredita? Kakav rasplet situacije očekujete?

- Ustavni sud ne bi trebao brinuti o javnoj percepciji nego o pravičnosti i objektivnosti. Naše institucije im trebaju omogućiti neovisan rad kako bi donijeli mudru i ispravnu odluku.

- Kakva je praksa u EU, ima li sličnih primjera da banke na ovakav način lobiraju na sudstvo?

- Banke su moćne organizacije koje imaju velike lobističke kapacitete. Nigdje u EU, barem prema mojim saznanjima, nije izašao ovako eksplicitan dokument javnog poziva za utjecanje na Ustavni sud.

- Zbog svega ste podnijeli kaznenu prijavu protiv odgovornih ljudi u HNB. Zašto?

- Kaznenu prijavu sam podnio protiv odgovornih osoba u HNB-u zbog nesavjesnog rada u službi što uređuje Kazneni zakon u članku 339. Prvenstveno zbog nečinjenja te institucije kao regulatora koji je trebao spriječiti izdavanje toksičnih kredita. Posljedicu njihovog nečinjenja osjetio je veliki broj građana, mnogi su ostali bez svojih nekretnina, a nekima je zauvijek narušeno zdravlje. Prijava je išla za slučaj švicarski franak i RBA zadruge.

- Kako je moguće da HNB nema saznanja o ovom zadnjem slučaju oko RBA kao ni o kreditima u švicarcima?  

- Nije moguće da nisu znali i zato smo ih prijavili. Također i za zlouporabu obavljanja državne vlasti, te pomaganje u počinjenju kaznenih djela. HNB godinama štiti bankarske interese i to je više nego očito.

- Kako gledate na rad guvernera HNB-a, koliko konkretno u ovim slučajevima oko švicaraca štiti interes banaka, a koliko građane?

- Guverner Boris Vujčić bi zbog svih ovih afera koje svaki dan izlaze na vidjelo trebao dati neopozivu ostavku. Nakon presude Vrhovnog suda, kojom je odbijena revizija banaka i gdje se jasno utvrdilo kako su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača, trebao je kao osoba na odgovornoj funkciji u to vrijeme podnijeti ostavku.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter