VREMEPLOV
NA DANAŠNJI DAN U GLASU ISTRE, GODINA JE 1981. Pulska Astra proizvela 470.000 pari Converse tenisica, od čega je 425.000 završilo u SAD-u!
Iza naslova "Inventura problema u Uljaniku" čitamo kako se anketiranjem radnika, slučajnim izborom njih oko dvije tisuće, što je manje od trećine tada zaposlenih u pulskom brodogradilištu, želi čuti njihovo mišljenje o problemima koji koče napredak kolektiva i kako izaći iz krize. "Anketu će obraditi psiholozi, sociolozi i stručnjaci drugih profila, a rezultati bit će objavljeni. Ta 'bijela knjiga' pulskih brodograditelja očekuje se s velikim zanimanjem u cijeloj južnoj Istri gdje od brodogradnje živi oko 18.000 osoba", piše novinar David Marijan Fištrović
Glas Istre, 6. veljače 1981.
"Putovi stabilizacije u Industrochemu, produktivnost tri puta veća, stalno unapređivanje i automatizacija proizvodnje, novi proizvod koji će koristiti i Bojoplast" - dobre vijesti iz pulskog gospodarstva probile su se i na naslovnicu Glasa Istre od 6. veljače 1981., među redom političke vijesti koje stižu iz Zagreba i Beograda (Usvojene polazne osnove za obilježavanje i očuvanje imena i djela Josipa Broza Tita, Danas sjednica CK SKH, Milka Planinc primila predstavnike Edita).
U pulskom Industrochemu direktor je Mihovil Rovis, zapošljavaju 97 radnika, produktivnost su lani trostruko povećali, ulažu u automatizaciju i šire proizvodnu paletu, a sve su prisutniji i na međunarodnom tržištu, izvještava Zvjezdana Vučinić. Ista novinarka javlja da su i pulski "obućari premašili plan" - Astra je 1980. godine proizvela 470.000 pari Converse tenisica, od čega je 425.000 završilo u SAD-u!
Za Labinkomerc vijesti baš nisu tako sjajne. "Prošle godine smanjena im je reproduktivna i akumulativna sposobnost", nešto i radi prelaska prodavaonice u Rapcu u sastav Hotelske radne organizacije Rabac, ali najavljuju ulaganje od 10 milijuna dinara u poboljšanje asortimana industrijske robe koju prodaju, piše novinar Branko Biočić.
Zanimljiv je osvrt Draga Orlića o tome zašto su "svi porečki samostalni prijevoznici - njih 36, prijavljeni u Kopru, Izoli, Piranu, Novom Mestu i Ljubljani, a nekoliko vlasnika građevinske mehanizacije u Rovinju". Riječ je, naravno, o poreskim i drugim olakšicama za kojima idu kamiondžije, a čime za tadašnjih šest milijuna dinara godišnje olakšaju porečku komunu (baš lijepa riječ!), istu onu gdje im djeca pohađaju vrtiće i škole, gdje im se obitelji liječe, zaključuje Orlić te hvali Općinu Pula koja je tome doskočila odlukom o oporezivanju samostalnih prijevoznika u općini gdje im živi obitelj. Možda dobra ideja i za današnje domaće bogatune koji su u međuvremenu otkrili bjelosvjetske porezne oaze.
Iza naslova "Inventura problema u Uljaniku" čitamo kako se anketiranjem radnika, slučajnim izborom njih oko dvije tisuće, što je manje od trećine tada zaposlenih u pulskom brodogradilištu, želi čuti njihovo mišljenje o problemima koji koče napredak kolektiva i gdje vide mogućnosti izlaska iz krize. "Anketu će obraditi u Puli psiholozi, sociolozi i stručnjaci drugih profila, a rezultati bit će objavljeni. Ta svojevrsna 'bijela knjiga' pulskih brodograditelja očekuje se s velikim zanimanjem u cijeloj južnoj Istri gdje od brodogradnje živi oko 18.000 osoba", piše novinar David Marijan Fištrović.
Iz Rovinja se izvještava o "poreznoj (ne)disciplini", a riječ je o neizdavanju računa i neevidentiranju nabavljene robe, čime se prikriva stvarni promet, posebno u vrijeme turističke sezone. Najviše je to primijećeno kod ugostitelja, slastičara, filigrana i suvenirnica - zanimljiv je slučaj ugostitelja koji je kroz svoje poslovne knjige proveo nabavu 400 kilograma salate a samo 600 kilograma mesa u godinu dana!?
Banjole dobivaju kanalizaciju, tvrtka Put gradi i pročistač s podmorskim ispustom koji će spriječiti zagađivanje mora. Priključit će se i najveći ovdašnji zagađivač, tada još postojeća Tvornica ribljih prerađevina Mirna, a sljedeći na redu za kanalizaciju su Vinkuran i Pješčana Uvala.
Na sjeveru Poluotoka buzetska Poljoprivredno-ugostiteljska i trgovinska radna organizacija Jadran sadi novih pet hektara vinograda kod Račica, gdje planiraju ubirati 600 kvintala grožđa. Sadi se malvazija, teran i bijeli muškat. Do konca te, 1981. godine imaju jako ambiciozan plan: rekonstruirati mljekaru u Roču, početi izgradnju pogona za tov junadi u dolini Mirne, izgraditi skladište u Bujama, dovršiti robnu kuću u Buzetu, nabaviti nove kamione… Sredstva još nisu osigurana, ali ne treba sumnjati da će ih biti s obzirom na opća nastojanja da se poveća proizvodnja hrane u zemlji, optimističan je Miroslav Sinčić, novinar Glasa Istre, ali i pjesnik koji je istog dana predstavljao svoju novu zbirku pjesama "Kunfini" u Buzetu, na susretu s učenicima i radnicima Cimosa. Nekoliko stranica dalje to je najavio njegov dvostruki kolega, novinar i pjesnik Daniel Načinović.
Općina Buje, pak, prozvana je da premalo ulaže u kulturne aktivnosti, smiješnih 0,36 posto doprinosa iz osobnih dohodaka, što je najmanje u regiji, a možda i u cijeloj Hrvatskoj. A u općini tada djeluju gradske biblioteke u Bujama, Umagu i Novigradu, dva muzeja, lapidarij, tri kinematografa, desetak KUD-ova i Zajednica Talijana.
Kad smo kod kulture, ne možemo ne spomenuti najavu premijere rock-opere "Karolina Riječka" u režiji Vlade Štefančića 7. veljače 1981. u dvorani kina Neboder u Rijeci. Prema tekstu Draga Gervaisa, libreto i songove napisao je Vlado Vukmirović, glazbu potpisuje Ljubo Kuntarić, a aranžmane Silvije Glojnarić. Nastupaju članovi ansambla Drame i Opere Narodnog kazališta "Ivan Zajc", a glavne uloge povjerene su Radojki Šverko, Loredani Raimund, Ivanu Bibalu, Slavku Šestaku i Krunoslavu Kajdi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
