NAJNOVIJE


Gradonačelnik Loris Peršurić

MOTOR HRVATSKE U špici sezone u Poreču 100.000 gostiju dnevno


Konferencija "Turizam danas i sutra" nastojat će ponuditi široj javnosti nekoliko tematskih sklopova radi boljeg promišljanja odnosa između turističke privrede i lokalne zajednice u kojoj djeluje. Jedan od središnjih problema je svakako razina, odnosno intenzitet turističkog pritiska na gradsku infrastrukturu.

- Ja sam po struci građevinar pa sam s razlogom osjetljiv na tu problematiku. Kada je Poreč u pitanju treba uvažavati povijesnu dimenziju i vratiti se začecima porečkog turističkog razvoja. Dat ću primjer: sadašnja zaobilaznica koncipirana je daleke 1964. godine jer je to bio u skladu sa viđenjima tadašnjih rukovodioca, koji su, prije nego je počela intenzivna izgradnja hotela, osmislili infrastrukturalne temelje. Građani znaju da je zadnji, južni krak zaobilaznice dovršen prošle godine i sad ona je preuzela 40 posto prometa koji je nekad bio koncentriran kroz grad. Slično se dogodilo sa kanalizacijskim sustavom koji pokriva preko 90 posto teritorija uz stalno ulaganje u pročistače, sa sustavom parkirališta na rubu starogradske jezgre. S obzirom da su temelji dobri današnji Poreč može izdržati puno više gostiju nego što ih ima danas, a govorimo o približno 3,5 milijuna ostvarenih noćenja. Odgovorno tvrdim da je teritorij pod kontrolom, a kao dokaz navest ću da je Poreč u samom hrvatskom vrhu po broju prostornih, urbanističkih i drugih planova. Govorim o preko pedeset temeljnih dokumenata koji obrađuju cijelu površinu lokalne zajednice. Pritisak turista je ogroman, dnevno se u gradu slijevaju i turisti susjednih općina, brojčano to znači dnevni promet u špici sezone od oko 100 tisuća gostiju. Reformom lokalne samouprave iz bivše porečke općine dobili smo sedam jedinica lokalne samouprave. Ako zbrojimo porečke goste s gostima susjednih općina Vrsar, Funtana, Tar-Vabriga dobijemo godišnji podatak od preko devet milijuna ostvarenih noćenja, a to je deset posto hrvatskog turizma. Sam Poreč raspolaže s oko 34.000 kreveta no samo turističko naselje Lanterna u Taru ima oko 29.000 kreveta. Što reći pak o Funtani koja s nama dijeli polovicu Plave Lagune. Na njihovom se teritoriju nalazi najveći hrvatski hotel Delfin sa 1.700 gostiju. To su stvarne brojke s kojima se Grad Poreč svakodnevno konfrontira. Bez definiranih planova organizacije prostora i bez uske koordinacije sa susjednim općinama bilo bi nemoguće izdržati taj pritisak.

Legalizacija

- Što konkretno Poreč čini da ne bi turizam ugrozio okoliš od kojeg živi. Jedan tematski sklop konferencije bit će posvećen legalizaciji bespravne gradnje uz intrigantan dodatak: je li ona medvjeđa usluga turizmu. Po nekim analizama u pojedinim sredinama intenzivna izgradnja kuća za odmor izmakla se kontroli...

- I mi smo to osjetili, svjesni smo da ona zna biti devastacija prostora ali, ponavljam, grad ima razrađen sistem dugoročnih planskih dokumenata koji obuhvaća svih 54 izvangradskih naselja u zaleđu koji su integralni dio Grada Poreča. Naša je obala zaštićena, na snazi je zabrana gradnje 100 metara od mora, težih devastacija nismo doživjeli. U zaleđu se i dalje intenzivno gradi, zaključno s 10. kolovozom broj kuća za odmor doživio je povećanje u odnosu na lani od čak 30 posto. Grade se nove kuće, ali ono što mene posebno veseli i zadovoljava je da se stare kamene kuće renoviraju i tu naši građani su uložili puno truda i kapitala. Ali, gradi se planski i sve se to prati gradnjom nove infrastrukture.  

- Hrvatska pa i Poreč bilježe iz godine u godinu stalni rast turizma. Kako se to odražava na socijalni standard domicilnog stanovništva?

- Mi smo jedini grad u Hrvatskoj u kojemu djeluju dva turistička giganta: Valamar i Plava Laguna. Bez suradnje, odnosno sinergije lokalne zajednice s takvim privrednim subjektima nema pravog razvoja, jednostavno ne bi išlo. Činjenica je da dvije tvrtke stalno ulažu u zajednicu kroz razne oblike donacija i ulaganja. Pomažu u izgradnji vrtića, u opremanju naših škola, u radu sportske zajednice što znači u mladi naraštaj. Plava Laguna je za izgradnju vrtića donirala 300.000 kuna, jednaki je iznos dodijeljen za informatičku opremu nove škole na Finidi. Valamar pak sa 150.000 kuna financira sportsku zajednicu, isti je iznos namijenila opremanju školske knjižnice. Značajan dio novca ulažu u gradske kulturno-zabavne manifestacije tokom cijele godine: za organizaciju porečkog Adventa svaka je izdvojila po 270.000 kuna, i jedna i druga pokrit će sa 15.000 eura troškove organizacije dočeka Nove Godine. Zahvaljujući i njihovim dotacijama uspješno smo organizirali ljetnu Hitnu službu (svaka je tvrtka izdvojila po 200.000 kuna) i pojačani policijski nadzor. Ponosan sam na naš socijalni standard. Primjera radi danas imamo dvije nove škole, u Žbandaju i na Finidi, završavamo gradnju jednog novog vrtića, a u pripremi je izgradnja dva dodatna vrtića. To je rezultat turističkog uspjeha. I Valamar i Plava Laguna nastavljaju s ulaganjima u podizanje kvalitete turističke ponude u svim segmentima. Na lokalnoj zajednici je da sve to prati dobrom infrastrukturom i dobrim socijalnim uvjetima života.

Zdravi temelji

- Sezonski radnici postaju stanovnici grada, predstavlja li to opterećenje za lokalnu zajednicu?

- Puno puta kažem da je Poreč motor ove Hrvatske jer svakodnevno stvara nova radna mjesta. U zadnje četiri godine otvoreno je novih tisuću cjelogodišnjih radnih mjesta. Ako pratimo jednogodišnji trend između 2017. i 2018. naš je grad dobio 400 novih stanovnika. Naravno da to moramo pratiti sa gradnjom, među ostalim, novih škola i novih vrtića. Što se tiče izgradnje novih stanova mi smo već s prostornim planovima definirali zemljište namijenjeno stanogradnji. Dakako, ima tu i negativnih posljedica jer, neminovno, u bogatom gradu raste cijena stanova i građevinskih parcela. Svjestan sam da jedna mlada obitelj teško može doći do kvalitetnog smještaja. U Poreču kao uostalom u svim velikim i bogatim gradovima život je općenito skup, ali to je neminovno. Poreč je turistički grad i tako će ostati. Spremni smo dočekati nove sugrađane svjesni da je porečki turizam izgrađen na zdravim temeljima. (Razgovarao Elio VELAN)


Podijeli: Facebook Twiter