DHMZ
Klimatska ocjena protekle godine je "ekstremno topla"
(A. DAGOSTIN)
Na meteorološkoj postaji Pazin temperatura je bila viša za +1,7 stupnjeva Celzija, a u Poreču za +2,1 stupnja Celzija * U proteklih devet godina sve su klimatske analize DHMZ-a za područje Istarske županije pokazale da se radilo o ekstremno toplim godinama, a iznimka je samo 2010. godina
Prošla godina bila je ekstremno topla, a u Istri je temperatura bila za dva stupnja viša od prosječne, pokazuje nedavno objavljena klimatska analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Najtoplija 2014.
Odstupanje srednje temperature zraka u 2018. godini na meteorološkoj postaji Pazin pokazuje da je ondje temperatura bila viša za +1,7 stupnjeva Celzija, dok je na meteorološkoj postaji Poreč temperatura bila viša za +2,1 stupnja Celzija od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). U proteklih devet godina sve su klimatske analize DHMZ-a za područje Istarske županije pokazale da se radilo o ekstremno toplim godinama, a iznimka je samo 2010. godina koja je temperaturno bila prosječna u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Istri, topla u južnoj Istri, a vrlo topla u zapadnoj i sjeverozapadnoj Istri. U promatranih devet godina najtoplija godina u Istri bila je 2014. kada je u Poreču mjereno +2,1 stupnja Celzija (isto kao lani), a u Pazin +1,9 stupnjeva Celzija od višegodišnjeg prosjeka.
Cijela Hrvatska se protekle godine našla u kategoriji ekstremno toplo. Anomalije srednje godišnje temperature zraka kretale su se u rasponu od 1,4 stupnja Celzija (Daruvar i Knin) do 2,6 stupnjeva Celzija (Zagreb-Grič). Za postaju Zagreb-Grič srednja godišnja temperatura zraka za 2018. iznosi 14,1 stupnja Celzija što znači da je lanjska godina najtoplija godina meteorološke postaje Zagreb-Grič od početka meteoroloških motrenja odnosno od 1862. godine. Dakle, najtoplija je to zagrebačka godina u stoljeće i pol (156 godina) mjerenja. Očigledan je i dalje pozitivan trend srednje godišnje temperature zraka (1,1 stupnja Celzija na stotinu godina) za Zagreb-Grič. Navedeno ukazuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja s izvjesnim međugodišnjim kolebanjima, kažu iz DHMZ-a.
Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postocima višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da je u 2018. godini u Istri bila potpuno prosječna (Pazin bilježi 108 posto oborina od višegodišnjeg prosjeka, a Poreč 95 posto). Slično je bilo i u čitavoj Hrvatskoj. Iznimka je samo ogulinski kraj gdje je bilo sušno (88 posto oborina od višegodišnjeg prosjeka), te otok Lošinj i kninski kraj (126 posto od spomenutog prosjeka) gdje je zabilježena kišna godina.
Prosinac malo topliji
Državni hidrometeorološki zavod istovremeno je objavio i klimatsku ocjenu posljednjeg mjeseca u godini, prosinca. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka za prosinac na području Istarske županije bilo je minimalno prema višegodišnjem prosjeku, pa se može reći da se radilo o temperaturno prosječnom prosincu. U Pazinu je prosinac bio topliji za +0,3, a u Poreču za +0,4 stupnja Celzija.
Srednja mjesečna temperatura zraka u Hrvatskoj u prosincu bila je viša od prosjeka posvuda (najviše u Zagrebu +2,2 stupnja Celzija) osim na otoku Hvaru gdje je bila potpuno jednaka prosjeku. No, u kategoriju toplog prosinca potpali su sjeverna Hrvatska, središnja Hrvatska, Gorski kotar, Liburnija, Lika, te južni Kvarner i sjeverna Dalmacija, dok je ostatak Hrvatske potpao u kategoriju normalno.
Inače, apsolutna minimalna temperatura zraka za prosinac 2018. godine bila je većinom viša od odgovarajućeg prosjeka, a odstupanja su bila u rasponu od -0,5 (Osijek) do +7 stupnjeva Celzija (Varaždin). Nisu zabilježene rekordne vrijednosti apsolutne minimalne temperature zraka.
Odstupanje količine oborine za prosinac lanjske godine pokazuje da je prosinac u većem dijelu Istre bio prosječan u usporedbi s višegodišnjim prosjekom s izuzetkom zapadne Istre gdje je bilo sušno. Dakle, u Pazinu je palo 64 posto, a u Poreču tek 37 posto od uobičajene količine oborina. Količine oborina u Hrvatskoj bile su većinom ispod prosjeka izuzevši Šibenik, Hvar, Komižu i Lastovo. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za prosinac 2018. godine nalaze u rasponu od 17 posto višegodišnjeg prosjeka u Varaždinu (9,7 milimetara) do 114 psoto tog prosjeka u Komiži (115,9 milimetara). Oborinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2018. godine stoga su opisane sljedećim kategorijama: vrlo sušno (sjeverna Hrvatska), sušno (Sisak, Karlovac, Gorski kotar i zapadna Istra), dok je u preostalom većem dijelu Hrvatske zabilježena uobičajena količina oborina.
(Anđelo DAGOSTIN)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
