Cijena koja bi se primjenjivala za komunalno društvo u vlasništvu Grada Umaga ne iznosi 150 eura po toni, već iznosi 592 kune po toni plus PDV, jednako kao i za sva ostala komunalna društva na području Istarske županije koja koriste pretovarne stanice, ističu iz Kaštijuna u odgovoru na tvrdnje gradonačelnika Umaga Vilija Bassanesea

Poštovani, obraćamo Vam se kao punomoćnici društva Kaštijun d.o.o. iz Pule, povodom članka (intervjua) objavljenog u Glasu Istre autora Roberta Franka (intervju je dao Vili Bassanese, umaški gradonačelnik) pod naslovom "Tri velika promašaja IDS-a: Kaštijun, neriješeno pitanje turističkog zemljišta i politika neistina o toleriranju raznolikosti u Istri."

Predmetni članak sadrži i slijedeće navode:

1)        "Današnje sustavno gospodarenje otpadom došlo je do razine da ga treba odvojeno prikupljati i reciklirati. U konačnici, ono što ostane je otpad, a sve drugo je sirovina. Međutim, MBO tehnologija na temelju koje je Kaštijun izgrađen nije u skladu s novom strategijom prikupljanja otpada."

2)     "Ta odlagališta su prikupljala i odlagala otpad. Prikupljanje je koštalo 50 eura, odlaganje 10 eura. Sada se dogodilo da je prikupljanje ostalo 50 eura, ali je odlaganje došlo na cijenu od 150 do 180 eura po toni."

3)     " - Zašto ste prijavili Kaštijun? - Naš davatelj komunalne usluge, a to je 6. maj koji je suvlasništvo tri grada i tri općine, nas, Umag, davanjem više cijene, želi pritisnuti. Oni se bave politikom. Žele nam naplatiti više nego što je realno."

4)        " - Ako ste vi cijenom oštećeni, tko je onda privilegiran? – Grad Pula ima 100 eura po toni, a mi 150 eura. (…) Kaštijun se sada ne želi držati pravila projekta po kojima svi moramo imati istu cijenu.(…) Nedavno je izašao zakon po kojem svi u Istri smeće moramo voziti u Kaštijun. Ali isto piše da za sve vrijedi ista cijena. I što radi Kaštijun? – Što? - Nama šalje jednu cijenu, Puli drugu, Poreču treću. – Vama je cijena najviša? – Da."

5)        "Budući da je Kaštijun Županijski centar za gospodarenje otpadom, ne smije biti u bilo čijem pretežitom vlasništvu."

6)        "Znate, zbog poskupljenja cijene zbrinjavanja otpada za tri do četiri puta, jer recikliranje otpada ne daje rezultate i ne smanjuje cijenu već se ona povećava zbog nefunkcioniranja Kaštijuna, građani će smeće bacati na crno, puštat će ga uz kante ili odlagati u prirodi."

7)     "Zato stalno navodim, kao bolji primjer, riječku Marišćinu. Ona je puno naprednija od Kaštijuna. Povoljnija je cijenom i tehnološki je prihvatljivija. Mi imamo problem s načinom tretiranja otpada koji je u Marišćini i Kaštijunu različit. Kaštijun nema ni adekvatni stručni kadar."

8)        "Višnjić je direktor Kaštijuna puno godina. Uz svo svoje znanje i sva saznanja on mora raditi po direktivi vlasnika.(…) On bi morao objasniti zašto je cijena tone otpada u Kaštijunu gotovo dvostruko veća od one koju ima Marišćina. On bi morao objasniti kako Marišćina radi s nulom, a Kaštijun s minusom."

S obzirom da se radi o neistinitim tvrdnjama, temeljem članka 41. Zakona o medijima ovime zahtijevamo objavu slijedećeg ispravka:

1)        Neistinita je tvrdnja da tehnologija na temelju koje je ŽCGO Kaštijun izgrađen nije u skladu s novom strategijom prikupljanja otpada. Nakon primarne selekcije u domaćinstvima, tj. nakon izdvajanja korisnih sirovina, ostaje dio miješanog komunalnog otpada koji se mora obraditi. Ukupna količina otpada u Istarskoj županiji je 150.000 tona godišnje, a miješanog komunalnog otpada je 90.000 tona godišnje. Taj otpad mora biti obrađen (oporabljen) u ŽCGO Kaštijunu, ili odložen (deponiran) kao što to jedino Grad Umag čini u Istarskoj županiji.

2)        ŽCGO Kaštijun ne obavlja uslugu odlaganja otpada, već uslugu obrade (oporabe) otpada. Stoga cijena koju naplaćuje ŽCGO Kaštijun nije cijena odlaganja otpada, već cijena obrade (oporabe) otpada, što je velika razlika. Osim toga, ta cijena ne iznosi od 150 do 180 eura po toni, već 542 kune po toni.

3)        Kaštijun d.o.o. je trgovačko društvo koje sukladno odredbi članka 84.a Zakona o održivom gospodarenju otpadom obavlja djelatnosti i poslove vezano za centar za gospodarenja otpadom. Kaštijun d.o.o. ne bavi se politikom, niti politika utječe na njegovo poslovanje.

4)        Cijena obrade (oporabe) mješovitog komunalnog otpada u ŽCGO Kaštijunu iznosi 542 kune po toni plus PDV za sva komunalna društva na području Istarske županije. Cijena prijevoza mješovitog komunalnog otpada od pretovarnih stanica do ŽCGO Kaštijun iznosi 50 kuna po toni plus PDV za sva komunalna društva na području Istarske županije. Stoga cijena koja bi se primjenjivala za komunalno društvo u vlasništvu Grada Umaga ne iznosi 150 eura po toni, već iznosi 592 kune po toni plus PDV, jednako kao i za sva ostala komunalna društva na području Istarske županije koja koriste pretovarne stanice. Cijena obrade (oporabe) mješovitog komunalnog otpada za komunalno društvo u vlasništvu Grada Pule iznosi 542 kune po toni plus PDV, jednako kao i za sva ostala komunalna društva na području Istarske županije koja ne koriste pretovarne stanice, već mješoviti komunalni otpad svojim vozilima dovoze direktno u ŽCGO Kaštijun. Da je takav način obračuna uobičajen i u drugim projektima koji su financirani iz europskih fondova potvrđuje i primjer ljubljanskog centra "Snaga", koji ima više nivoa cijena, i to osnovnu cijenu za preradu, dodatak za prijevoz otpada s pretovarnih stanica te povećanje za korisnike koji nisu sudjelovali u financiranju izgradnje centra za gospodarenje otpadom.

5)        Društvo Kaštijun d.o.o. trenutno se nalazi u vlasničkoj preraspodjeli poslovnih udjela na način da Istarska županija prenosi svoje poslovne udjele na jedinice lokalne samouprave na njenom području koje su preuzele obvezu vraćanja kredita za lokalnu komponentu izgradnje ŽCGO Kaštijun. Na taj način vlasnici društva Kaštijun d.o.o. postat će upravo te jedinice lokalne samouprave.

6)        ŽCGO Kaštijun nema nikakve veze s obvezom recikliranja otpada. Naime, po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom recikliranje otpada je zadaća komunalnih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Što se tiče Grada Umaga, to je obveza njegovog komunalnog društva 6. maj, tako da je i njegova odgovornost ako na području Grada Umaga ne funkcionira recikliranje otpada i što će građani smeće bacati na crno, puštati ga uz kante ili odlagati u prirodi.

7)        Javnosti su dobro poznati problemi u funkcioniranju ŽCGO Marišćina, dok ŽCGO Kaštijun takvih problema nema. Osim toga, ŽCGO Kaštijun ima zaposlene stručne djelatnike, i to njih 38 u stalnom radnom odnosu i 4 vanjska djelatnika, što je gotovo dvostruko manje od broja zaposlenih u ŽCGO Marišćina, uzevši pri tome u obzir količinu obrađenog mješovitog komunalnog otpada koja je slična.

8)        Darko Višnjić, kao predsjednik uprave društva Kaštijun d.o.o., vodi poslove društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i nitko ne utječe na njegov rad. Što se tiče financijskog poslovanja društva Kaštijun d.o.o. činjenica je da je za 2018. godinu ostvaren gubitak od cca 2 milijuna kuna, ali sa 7,8 milijuna kuna odgođenih troškova za zbrinjavanje goriva iz otpada (SRF) u 2019. godini. Prema javno dostupnim podacima trenutni gubitak ŽCGO Marišćina iznosi oko 20 milijuna kuna. Nadalje, gorivo iz otpada (SRF) proizvedeno je u ŽCGO Kaštijun prema aplikaciji i Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, s ciljem da se odlagalište ne opterećuje prema tehnološkim shemama. Za razliku od toga, ŽCGO Marišćina ima sasvim drugačiji pristup proizvodnji, što utječe na cijenu obrade otpada. Nadalje, ŽCGO Marišćina ima jedinstvenu cijenu od 470 kuna po toni uvećano za PDV i s obzirom da 70 posto otpada dolazi iz područja Grada Rijeke, a preostalih 30 posto iz okolnih jedinica lokalne samouprave koje koriste pretovarne stanice, dok je situacija kod ŽCGO Kaštijun suprotna.

9)         Navodi i insinuacije iz predmetnog članka netočni su te su izneseni samo s ciljem narušavanja poslovnog ugleda društva Kaštijun d.o.o. Suprotno svim pravilima struke, autor predmetnog članka nije kontaktirao upravu društva Kaštijun d.o.o. radi provjere objavljenih informacija, a što je morao (i vrlo lako mogao) učiniti. Od novinara se očekuje da se dobivene informacije kritički provjeravaju i preispituju prije svake javne objave, kako bi objavljene informacije bile u cijelosti točne i kako nikome ne bi prouzročile štetu. Sloboda tiska i medija postoji u svrhu objave istinitih informacija, a ne radi nezakonitog nanošenja štete drugima. S time u svezi podsjećamo da je objavljivanje neistinitih informacija kojima se šteti časti i ugledu pravne ili fizičke osobe predstavlja kaznena djela iz članka 148. (teško sramoćenje) i članka 149. (kleveta) Kaznenog zakona.

Povezane vijesti

• GORIVO O KOJEM OVISE RAČUNI ZA ODVOZ SMEĆA ISTRANIMA: Kaštijun će gorivo iz otpada plasirati u Holcim, BiH i Srbiju?
• SPREMA LI SE NOVI UDAR NA DŽEPOVE POTROŠAČA? Kaštijun bi odvoz i zbrinjavanje otpada mogao plaćati i preko 40 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE
• POZIV MJEŠTANIMA: Danas u Medulinu javno izlaganje o Kaštijunu. Svi će moći davati svoje prijedloge. GLAVNI CILJ JE DA SE ZAUSTAVI ŠIRENJE SMRADA