Treba vidjeti koliko bi koštao prijevoz jer iako je preuzimanje u BiH i Srbiji jeftinije, cijena u konačnici raste zbog udaljenosti i transporta, kaže Višnjić. Varijanta zbrinjavanja u Plominu je otpala

Da IDS snažno lobira da se u Hrvatskoj izgradi postrojenje za energetsko iskorištavanje i plasman goriva iz otpada, otkrio nam je saborski zastupnik i predsjednik Savjeta IDS-a Tulio Demetlika, potvrdivši tako da je lokalna vlast itekako svjesna problema plasmana takozvanog SRF-a koji nastaje u sklopu postrojenja na novom Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun. Demetlika smatra da je upravo država ta koja mora na nacionalnom nivou definirati kamo s SRF-om i donijeti odluku da se gradi postrojenje koje bi ga moglo zbrinjavati. Gorivo iz otpada je obnovljivi izvor energije i onom tko koristi tu vrstu goriva skidaju se penali za emisiju Co2.

Tek nedavno se Vlada uključila u rješavanje ovog problema, najavivši izradu studije koja bi koncem 2019. godine trebala pokazati i dati smjernice što dalje. No do tad će se SRF dalje gomilati u centrima koji sami moraju pronaći model u tom prijelaznom razdoblju dok se na nivou države ne definira zbrinjavanje. Plasman SRF-a mogao biti novi udar na građane jer će uz "klasičnu" cijenu odvoza otpada trebati uračunati i trošak zbrinjavanja SRF-a, a što lokacija zbrinjevanja bude udaljenija, to će i cijena biti veća.

Budući da je vremena sve manje (nadležni tvrde da na Kaštijunu za zbrinjavanje SRF-a još ima mjesta godinu ili dvije), direktor centra Darko Višnjić po prvi put otvoreno otkriva sve planove. Kaže da se u pregovore ponovno aktivno uključio Holcim, potvrđujući da s tvornicom cementa iz Koromačna ozbiljno pregovaraju te da su zainteresirani za preuzimanje SRF-a. Višnjić kaže da je trenutno najrealnija opcija da se zbrinjava u Koromačnu, što bi moglo krenuti krajem ove ili početkom iduće godine.

4.000 tona

- Poznato je da je Holcim upozoravao da mu ne odgovora kalorijska vrijednost SRF-a koji nastaje kod nas, no mi intenzivno radimo na poboljšanju kvalitete. Zasad je najrealnija opcija da zbog blizine cementare, taj gorivi otpad odvozimo tamo. Naravno, prije toga treba provesti javnu nabavu, a očekujemo da će se Holcim javiti, kaže Višnjić.

-Koliko nam je potvrđeno oni po kvaliteti kakvu danas imamo mogu zbrinuti oko 4.000 tona godišnje, a mi u centru godišnje proizvedemo oko 35.000 tona. Ostatak bi se skladištio van granica Hrvatske, kaže Višnjić, spominjući BiH i Srbiju.

- No tu prije svega treba vidjeti koliko bi koštao prijevoz jer iako je preuzimanje u tim zemljama jeftinije, cijena u konačnici raste zbog udaljenosti i transporta. Postoji mogućnost da se dio skladišti i negdje na području Istre, no treba vidjeti postoji li za to adekvatna lokacija, kaže Višnjić. Potvrđuje da je tvrtka razmatrala i ponude koje su stizale od pojedinih zainteresiranih investitora. Čini se da nisu skroz odbacili ponudu austrijskih investitora iz tvrke ISG Energy, koja predlaže nadogradnju MBO postrojenja Kaštijun korištenjem tehnologije uplinjavanja. No Višnjić kaže da treba vidjeti u kojem će smjeru ići država.

Na upit kako teku razgovori s HEP-om, s obzirom da se spominjala i varijanta zbrinjavanja u Plominu gdje bi SRF stizao u paketu s gorivim otpadom iz Primorsko-goranske županije, direktor centra kaže da se od toga odustalo.

- Termoelektrana Plomin 1 potencijalno bi mogla preuzimati i koristiti u svom pogonu SRF, no jedinica je trenutno u   rekonstrukciji. Oni su bili spremni uključiti i napraviti studiju, međutim to bi predugo trajalo pa smo takvu mogućnost odbacili. Što se tiče Plomina 2, to je za njih neizvedivo jer bi ih nužne preinake preskupo koštale, kaže Višnjić. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

Povezane vijesti

• SPREMA LI SE NOVI UDAR NA DŽEPOVE POTROŠAČA? Kaštijun bi odvoz i zbrinjavanje otpada mogao plaćati i preko 40 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE
• KAŠTIJUN D.O.O.: NA RAD NAŠEG PREDSJEDNIKA UPRAVE DARKA VIŠNJIĆA NITKO NE UTJEČE. Gubitak Kaštijuna u 2018. je 2 milijuna kuna, a gubitak riječke Marišćine je 20 milijuna
• POZIV MJEŠTANIMA: Danas u Medulinu javno izlaganje o Kaštijunu. Svi će moći davati svoje prijedloge. GLAVNI CILJ JE DA SE ZAUSTAVI ŠIRENJE SMRADA