GRAD PULA

JAVNO SAVJETOVANJE Do 18. siječnja pred građanima Nacrt strategije prilagodbe klimatskim promjenama: Cilj je održivi turizam, ali bez smanjenja broja noćenja

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Strategija se odnosi na razdoblje 2021.-2025., a za njezinu izradu Grad je izdvojio 40 tisuća kuna (Snimila: Duška Palibrk)

Strategija se odnosi na razdoblje 2021.-2025., a za njezinu izradu Grad je izdvojio 40 tisuća kuna (Snimila: Duška Palibrk)


Do 18. siječnja traje javno savjetovanje o Nacrtu strategije s planom prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Pulu. Do toga datuma dokument je dostupan na web stranicama Grada, a građani i organizacije mogu poslati svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge. Nacrt strategije izradili su Mia Dragović Matosović, Duško Radulović, Vedran Kirinčić i Teo Vuksan, a Grad je za to izdvojio 40.000 kuna.

Sporazum gradonačelnika EU-a

Svrha ovog dokumenta na 39 stranica, koji se oslanja na istovjetnu nacionalnu strategiju jest, kako stoji u obrazloženju, utvrditi aktivnosti i mjere koje Grad može provesti da bi povećao prilagodbu nadolazećim klimatskim promjenama. Jedna od najpoznatijih međunarodnih inicijativa koje potiču gradove diljem svijeta na smanjenje emisije ugljičnog dioksida je Sporazum gradonačelnika, čiji je potpisnik i Pula. Iz tog je dokumenta prije pet godina u Europskom parlamentu proizašao Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čiji je cilj, uz ostalo, smanjenje emisije stakleničnih plinova za 40 posto do 2030. godine te osiguranje pristupa sigurnoj, održivoj i dostupnoj energiji za sve.

Pula je bila jedan od partnera u europskom projektu "Life SEC Adapt" promicanja i unapređenja modela tzv. samoodrživih energetskih zajednica, što lokalne zajednice, kroz koordinaciju i podršku regionalne vlasti i Istarske razvojne agencije, čini glavnim pokretačima regionalnog samoodrživog razvoja.

Kada je riječ o Puli, u Nacrtu strategije navodi se potreba prilagodbe klimatskim promjenama u sektorima turizma, zaštite okoliša i bioraznolikosti, vodnog gospodarstva, zdravlja i prometa. Strategijom se za te sektore predviđa izdvajanje po 215.000 kuna na godišnjoj razini u razdoblju od 2021. do 2025. godine. Ta bi sredstva, predlaže se, uz Grad, osigurali drugi dionici, poput javnih i privatnih poduzeća te Zavoda za javno zdravstvo IŽ-a. Dio potpora očekuje se i putem nacionalnih natječaja.

Grad Pula odabrao je 19 mjera koje bi trebao provesti, odnosno koje se već provode u prvom razdoblju prilagodbe klimatskim promjenama. U vrlo općenitom dokumentu navodi se, uz ostalo, da je u suradnji s Turističkom zajednicom Pule potrebno "osmisliti smjernice za provedu mjera prilagodbe koje bi prvenstveno utjecale na održivost turizma na području grada".

Mapiranje izvora vode

Pažnju plijeni činjenica da se mjerama propagira održivi turizam, no s ciljem da se izbjegne "promjena (smanjenje) u broju dolazaka i noćenja (sezonski i vansezonski)". Za komentar o ponešto konfuznim ciljevima u turističkom sektoru upitali smo direktoricu TZ-a Pule Sanju Cinkopan Korotaj.

- Pretpostavka za donošenje takvih mjera jest da je u budućnosti moguće da, uslijed većih klimatskih promjena, kao što su velika UV zračenja, velike vremenske promjene, nepogode i nestabilnosti, negativan utjecaj na floru i faunu i slično, Pula više neće biti zanimljiva kao turistička destinacija. Svim mjerama koje se navode u Nacrtu strategije želi se, između ostaloga, izbjeći drastično smanjenje noćenja u sezoni i izvan sezone s obzirom da bi to direktno utjecalo na šire gospodarstvo - smještaj, ugostiteljstvo, trgovinu, razne proizvodne i uslužne djelatnosti, a samim time posredno i na ostale gospodarske grane, ističe Cinkopan Korotaj.

Nadalje, u području zaštite okoliša i bioraznolikosti cilj je poboljšati klimu gradskog područja odabirom autohtonih biljnih vrsta i sorti na javnim zelenim površinama. To se, kako piše u Nacrtu, već provodi, kao i prometni "plan održive urbane mobilnosti" s ciljem smanjenja emisije ugljičnog dioksida u Puli.

U području vodnog gospodarstva navodi se potreba mapiranja izvora vode izvan sustava javne vodoopskrbe, što bi trebao provesti pulski Vodovod. Nadalje, navodi se da se provodi mjera racionalizacije korištenja vode u situaciji povećanja potreba zbog klimatskih nepovoljnih hidroloških prilika i smanjivanja gubitka u vodoopskrbi.

Kada je riječ o zdravlju, Nacrtom strategije određeno je jačanje sustava praćenja alergenih vrsta i to planiranjem sadnje nealergenih vrsta, uz praćenja aeroalergena i osvješćivanje javnosti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter