Ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić dala je naslutiti da s otvaranjem nove pulske bolnice ustanova okreće novu stranicu i kroz promjenu kompletnog vizualnog identiteta. "Nemam ništa protiv, ali iskreno još nemam ideju koje bi to ime bilo. Pozdravljam ideju i mogu najaviti da bi nakon nove godine pokrenuli proceduru i prijedloge za ime nove pulske bolnice, istaknula je ravnateljica

"Pulska Opća bolnica zaslužuje dobiti ime! Mislim da je došlo vrijeme da krstimo bolnicu", smatra bivši dugogodišnji šef pulske neurologije dr. Dubravko Marković, a danas umirovljeni liječnik i HDZ-ov vijećnik. Marković je tu inicijativu pokrenuo na županijskoj Skupštini. Iako već ima prijedlog kako bi se bolnica trebala zvati, zasad ne želi otkriti koje bi to ime nadjenuo pulskoj bolnici u kojoj je proveo čitav radni vijek.

- Što se mene tiče, može se zvati i po nekoj biljci. Možda Mimoza ili Bijela ruža…Zašto ne i po nekoj poznatoj povijesnoj ličnosti. Možda po brežuljku Sv. Mihovil na kojem se nalazi bolnica, kaže Marković, koji će svoj konačan prijedlog reći javno ako ga nadležni za to budu pitali.

Svi imaju ime

Na pitanje zbog čega smatra bitnim da pulska bolnica dobije ime, odgovara protupitanjem. "Zbog čega vi imate ime? Pa nigdje na kugli zemaljskoj ne postoji ozbiljna bolnica koja nema ime! Može se zvati po nekoj povijesnoj osobi koja je zadužila Istru, no tu treba biti konsenzus. Razgovarao sam s ravnateljicom bolnice o tome i niša nisam sugerirao, no svjestan sam da ona trenutno ima većih briga od imena bolnice. Naravno, svima nam je prioritet bolnicu završiti. Evo recimo u Puli se gradi hospicij koji nosi ime blaženog Miroslava Bulešića kojeg zajedno sufinanciraju Crkva i Istarska županija.

Svaka ozbiljna bolnica bi trebala imati ime. Izdvojit ću Mark Steven Pecker u New Yorku, King College Hospital u Londonu, Hospital Sant-Luis u Parizu ili Sestre milosrdnice u Zagrebu, istaknuo je Marković.

Njegov prijedlog podržava potpredsjednica županijske Skupštine Tamara Brussich, koja kaže da je ova ideja dobra i da bi bilo poželjno u tom smjeru pozicionirati novu pulsku bolnicu kao najveću zdravstvenu ustanovu u Istri.

- Mislim da bi prijedlog imena trebao stići iz kruga same bolnice i da se u to ne bi trebala miješati politika. Bolnica ima dovoljno stručnih i pametnih ljudi koji bi sigurno mogli dati prijedlog. Svaka institucija bi trebala imati ime i naravno da bi to bilo dobro i za daljnje brendiranje bolnice s obzirom da će po njenom otvaranju, to biti najmodernija bolnica u ovom dijelu Europe. Tim više, jer smo na nju toliko dugo čekali, rekla je potpredsjednica Skupštine Tamara Brussich.

        Ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić dala je naslutiti da s otvaranjem nove pulske bolnice ustanova okreće novu stranicu i kroz promjenu vizualnog identiteta. "Ideja da se bolnici da ime na Skupštini je dobro prihvaćena. Nemam ništa protiv, ali iskreno zasad nemam ideju koje bi to ime bilo. Također, u ovom trenutku imam važnijih stvari, iako ni naziv bolnice nije nebitna procedura. Pozdravljamo tu ideju i mogu najaviti da bi nakon nove godine pokrenuli proceduru za imenovanje nove pulske bolnice, istaknula je dr. Hrstić. Potvrdila je da je to bila i jedna od tema na jučerašnjoj sjednici Stručnog vijeća. Kako doznajemo, članovi stručnog vijeća generalno nisu zainteresirani da se bolnica zove nekim imenom ali će o tome još razmisliti.

Drugi prioriteti

SDP-ova županijska vijećnica Sanja Radolović smatra da je od imena puno važnije da se bolnica kroz neko vrijeme pozicionira u Klinički bolnički centar.

- Ne bih to nazvala manje važnim, ali ipak za bolnicu je trenutno manje važno da dobije ime. Ono što smatram izuzetno bitnim kroz srednjoročni razvoj bolnice, jest da uz pokretanje Medicinskog fakulteta i Studija medicine, bolnica u pojedinim odjelima preraste u kliniku, a time i u KBC. To je daleko važnije i za same zaposlenike, stanovnike Istre, ali i za cjelokupan razvoj zdravstvenog sustava. Upravo na tome primarno treba raditi. Također, prioriteti trebaju biti izgradnja stanova za liječnike, potpora razvoju Medicinskog fakulteta i Studija medicine. Svi djelatnici bolnice bi se trebali preorijentirati koliko im to organizacija rada dozvoljava i na znanstveno-istraživački rad.

Jedan od osnovnih preduvjeta jest da bolnica ima ljude u znanstveno nastavnim zvanjima kako bi se mogla otvoriti klinika, a potom i KBC, rekla je Radolović. Ona pak smatra da je to jako realno jer su se u pojedinim djelatnostima liječnici "jako angažirali, dobili su vjetar u leđa, i postali su motivirani".

- Iznenadili biste se koliko ljudi objavljuje znanstvene radove, što je zapravo preduvjet za znanstveno nastavno zvanje. Kroz nekih pet do sedam godina nema razloga zašto naša bolnica ne bi postala klinički bolnički centar, zaključuje Radolović.

Povezane vijesti

• CT u pulskoj bolnici opet u kvaru
• Županije žele da im se bolnice vrate bez novih dugova
• Pulska bolnica: Do 30. travnja zabrana vožnje do zgrade ginekologije