Centar već dvije i pol godine pruža emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke informacije te psihosocijalnu i savjetodavnu pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela na području Istarske županije. U prvih mjesec i pol dana 2020 javilo se 15-tak osoba

Koja prava imam kao žrtva? Što će mi se dogoditi ako se ne odazovem na sud? Mogu li doći s pratnjom? Kako mogu ostvariti putni trošak? Neka su od pitanja na koja su predstavnice Centra za građanske inicijative Poreč i pulske policijske postaje građanima i građankama danas, na pulskoj tržnici, pružali odgovore u sklopu javne akcije "Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela", a u povodu obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela.

Besplatna potpora

Naime, Centar već dvije i pol godine pruža emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke informacije te psihosocijalnu i savjetodavnu pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela na području Istarske županije. Programska koordinatorica za ljudska prava Fani Bugarin Šoljan posebno naglašava da je potpora besplatna i anonimna. Zasad se, govori, javilo 108 ljudi. No brojka ima trend rasta. Tako je prve godine pomoć zatražilo tek 15-ak osoba, a isto se toliko javilo već u prvih mjesec i pol dana 2020.

- Većinom se javljaju žene, otprilike 80 posto. Najveći broj se odnosi na nasilje u obitelji i nasilje nad ženama, veli Bugarin Šoljan, uz koju su informacije na štandu pružale i koordinatorica Centra Silvia Žufić Dujmović te Alica Rosić - Jakupović, predstavnica pulske policijske postaje.

Štandu su, primjećujemo, uglavnom pristupali muškarci, koji su imali prilike ispuniti test, odgovoriti na 12 pitanja i vidjeti jesu li u potencijalnom riziku da se počnu nasilno ponašati prema partnerici. S druge strane, žene su mogle riješiti upitnik "Kako znati da si žrtva nasilja", u kojem su nekih od upita glasili "Prijeti Vam ili Vas ucjenjuje, verbalno Vas ponižava i vrijeđa?", "Kontrolira sve što radite, kuda se krećete, gdje ste i s kim ste bili?" te "Zabranjuje Vam izlaske, ne dozvoljava Vam da imate vlastiti krug prijatelja?".

"Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela" podrazumijeva, pojašnjava Bugarin Šoljan, rad s punoljetnim žrtvama i svjedocima prije, za vrijeme i nakon procesa kaznenog postupka ili pak prekršajnog, kad se odnosi na obiteljsko nasilje. Riječ je, veli, o podršci u najširem smislu kroz emocionalni i psihološki aspekt, ali pravno savjetovanje s vanjskim suradnicima, koji rade s nama. To su dugotrajni i složeni postupci. Kad ljudi razumiju što ih čeka, puno se lakše i nose sa svime što dolazi. Mi ne ulazimo u odluke, presude i ishod parnica, ali pružamo sve potrebne informacije. Ljudi su onda pripremljeni. Surađujemo s policijom, državnim odvjetništvom i centrima za socijalnu skrb. Mi smo zapravo spona između institucija i onoga što žrtve i svjedoke tek čeka, obrazlaže Bugarin Šoljan.

Važne informacije

Telefonski broj Centra ljudi najčešće okrenu, saznajemo, tek nakon što podnesu prijavu policiji. Između ostalog tamo, kaže Bugarin Šoljan, dobivaju upute i kontakt broj.

- Kad nam se osoba javi, prvenstveno ju želimo emocionalno osnažiti, pustimo joj prostora da govori o svemu što je muči. Povratna informacija od ljudi koji nam se javljaju je zaista dobra. Važno nam je da ljudi znaju da postojimo i da za njih imamo vremena.

Bugarin Šoljan razjašnjava da postoje dvije mogućnosti podnošenja prijave: "Prva je otići u policiju, a druga, ako je riječ o kaznenom djelu, direktno na državno odvjetništvo. U tim procesima svjedoci i žrtve imaju pravo na osobu od povjerenje. Netko s njima može otići i biti uz njih".

Tako se pružanjem stručne pomoći i pratnjom na sud nastoji smanjiti nelagoda, strah i stres, osigurati povjerenje u pravosudni sustav i učinkovitije ostvarivanje zakonskih prava žrtava kaznenih djela. Iz Centra pozivaju sve zainteresirane da im se obrate s povjerenjem, direktno u Poreč na adresi Partizanska ulica 2d, preko elektroničke pošte [email protected] ili na telefonski broj 095 3500 733, svaki radni rad od osam do 16 sati.

Povezane vijesti

• Istanbulska konvencija za najviše standarde U BORBI PROTIV NASILJA U OBITELJI I NAD ŽENAMA
• Policija se ne može sama nositi s problemom NASILJA U OBITELJI
• NASILJE NAD STARIJIMA SVE VEĆI PROBLEM: Osobe starije od 65 godina vrlo su često meta napada nepoznatih osoba, ali i članova obitelji