GRADONAČELNIK MILETIĆ PRENERAŽEN
Država želi Gradu Puli oduzeti Saccorgianu, upitan je i Muzil, problem se stvara i oko Pula City Malla, a za dio Ulice Sergijevaca se tvrdilo da je šuma!?
iz arhive - Muzil Snimio: Dejan STIFANIC
"Postavlja se pitanje zašto država želi uzeti gradovima i općinama zemlju koja je s početka 90-ih godina, kao društveno vlasništvo, upisivana u vlasništvo jedinica lokalne samouprave? Naime, činjenica je da se država do sada pokazala kao doista loš ili nikakav gospodar, što se i u Puli vidi na nizu primjera. Recimo, zgrade na Trgu I. istarske brigade - jedna je dana Gradu Puli i ona je u funkciji, a druga, još uvijek u vlasništvu države, se raspada. Ili, pak, zgrade na području stare bolnice koje su prepuštene Gradu. Sada je tu Metris, studentski centar, sveučilište… Tamo gdje je država ostala gospodar, sve je prazno i zapušteno. I to je činjenica", ustvrdio je gradonačelnik Pule Boris Miletić, započevši razgovor o najnovijim pokušajima Republike Hrvatske da prepiše na sebe zemljište koje se 90-ih godina vodilo kao šumsko ili kao neizgrađeno poljoprivredno unutar granica građevinskog područja (urbanizirano zemljište).
Naime, kako je ovih dana za naš list iznio gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović, problemi koji muče jedinice lokalne samouprave su dvojaki: jedni se odnose na ona zemljišta koja su na dan stupanja na snagu Zakona o šumama (16. listopada 1990. godine) predstavljala šume i šumska zemljišta, dok je druga problematika pitanje ostalog neizgrađenog poljoprivrednog zemljišta koje se na dan 24. srpnja 1991. godine, kada je na snagu stupio Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nalazilo unutar granica građevinskog područja. Takva su zemljišta, odlukama općinskih i županijskih sudova, dana u vlasništvo gradova i općina.
No, u međuvremenu, nadležnost za vođenje takvih sporova prešla je na trgovačke sudove koji su počeli redom pobijati prethodne odluke općinskih i županijskih sudova te davali za pravo državi da se upiše kao vlasnik. Najprije se to odnosilo na šumska područja, a od ove godine i na neizgrađena poljoprivredna zemljišta. Kako su u međuvremenu gradovi i općine raspolagali tim zemljištem, davali ih u zakup ili prodavali, tako su na takvim parcelama niknuli cijeli kvartovi, trgovački centri, benzinske crpke… Stoga postoji velika opasnost da će država od gradova i općina potraživati svu zaradu koju su ostvarili raspolažući tim zemljištem u zadnjih pet godina (jer je za sve starije predmete nastupila zastara). Ovo bi neke jedinice lokalne samouprave moglo gurnuti u bankrot!
- To je sistemski problem ove zemlje! Naime, kad su se formirale jedinice lokalne samouprave 90-ih godina, bilo je vrlo jasno definirano na koji način se dijeli takozvana društvena imovina: na državnu-centralnu i na državnu-lokalnu, odnosno gradove i općine, jer mi smo dio te države. Ključno je da su se na temelju zakona gradovi i općine knjižili na to zemljište i to su provodili hrvatski sudovi. Stoga kažem da je to sada sistemski problem jer je apsurd nakon 30 godina ići mijenjati tu praksu na način da se od gradova i općina sada potražuje ta zemlja. Nekima će to biti financijski udari i pitanje je hoće li ih moći preživjeti! Primjerice, Brtonigla ima s tim ogroman problem i ne znam bi li oni to mogli financijski prebroditi, istaknuo je gradonačelnik Miletić.
Ističe da cijela ova problematika dovodi u pitanje i gospodarenje tim zemljištem, odnosno to sada zaustavlja procese investicija i projekata, jer se više ne zna, niti unutar građevinskog područja na što su jedinice lokalne samouprave uknjižene kao vlasnici, hoće li sutra netko to vlasništvo pokušati osporiti.
- Govore da je riječ o "šumskoj gospodarskoj osnovi"? Pa nama su htjeli dio Ulice Sergijevaca uzeti jer se vodila kao šumska gospodarska osnova?! I konačno, kada gledamo sporove između gradova i općina te države, koju zastupaju državna odvjetništva, jedini tko ima koristi od tih sporova su oni u tom lancu, poput birokrata koji to vode i odvjetničkih ureda koji zastupaju gradove i općine. Radi se o sporovima velike vrijednosti pa je i svaka radnja u postupku skupa i stoga jedino odvjetnički uredi od toga imaju velike koristi i interes, jer na tome mogu zaraditi, kategorički tvrdi Miletić.
Govoreći konkretno o Gradu Puli, ističe da s državom u ovom trenutku nemaju niti jedan spor po toj osnovi povrata imovine, ali prema informacijama gradske Službe za zastupanje, država želi oduzeti Gradu Puli pravo vlasništva na području Saccorgiane na temelju upravo "šumske gospodarske osnove".
- Sve su to zemljišta na koja se Grad uknjižio od 90-ih godina naovamo. Nije mi poznato je li isti problem prisutan i u drugim županijama, što bi svakako bilo zanimljivo provjeriti. Je li jednak pristup prema Istarskoj županiji, odnosno postupa li se po "istom metru" i u ostatku Hrvatske, jer bi princip trebao biti isti i zakoni u ovoj državi jednaki za sve pa bi se danas trebala provoditi i ujednačena sudska praksa prema svima. No, pitanje je ako je to tako!?, ustvrdio je gradonačelnik Miletić.
Jedan od primjera gdje bi država eventualno mogla potraživati prihode ostvarene s osnova gospodarenja takvim zemljištem jest i ono gdje je u međuvremenu izgrađen trgovački centar Pula City Mall i tu bi od Grada Pule mogla potraživati i više milijuna kuna koliko je, po toj osnovi, uplaćeno u gradski proračun.
- Jedna stvar je prostorno-planska namjena prostora, a drugo je trenutačna kultura po kojoj se vodi to zemljište. Primjerice, imamo građevinsko zemljište čija kultura je "oranica", odnosno "pašnjak" jer zemljište nije izgrađeno. Mislim da je puno bitnija odredba da ono što je bilo unutar građevinskog područja, da je to bila i granica kako se knjiži vlasništvo nad zemljištem, a ne što je u naravi, odnosno što je u tom trenutku bila kultura. Ako nešto nije izgrađeno tada je prazno, to je livada, pašnjak, a s vremenom postaje i šuma! Ali to ne može biti jedini kriterij. Koliko je takvog potencijalno upitnog zemljišta na području grada Pule, doista mi je nemoguće precizirati. Može biti bilo koja čestica unutar granica GUP-a jer se tu Grad mogao uknjižiti. Zato to nema logike! Mi smo urbana cjelina i kao grad smo i stisnuti tako da ne znam gdje bi se mogli širiti, pogotovo ukoliko se država doista odluči uknjižiti na sva ta zemljišta, zaključio je gradonačelnik Pule Boris Miletić te dodao da se, u konačnici, postavlja pitanje koja je uopće svrha ovakvog postupanja države.
- Država ima imovinu po cijeloj Hrvatskoj, a ne znaju što će s njom. Nisam vidio da je država dosad išta proaktivno stavila u funkciju. S druge strane, sve ono što je prepušteno Istarskoj županiji i gradovima na gospodarenje stavljeno je u funkciju, od studentskog doma, rektorata, Metrisa… Nije prazno. Ono što je državno, prazno je i zapušteno. Pitanje je stoga smisla i svrhe svega ovog postupanja i, ponavljam, provodi li se to svugdje ili samo u Istri?!, kaže Miletić.
Jedno od najatraktivnijih zemljišta koje još nije stavljeno u funkciju jest i Muzil. Iako je gotovo u cijelosti u vlasništvu države, činjenica je da tu Grad Pula u vlasništvu ima tri posto zemljišta. Međutim, na temelju ovih posljednjih postupanja države, Pula bi mogla ostati bez svog udjela.
- Muzil je uknjižen u vlasništvo Republike Hrvatske jer je to bila vojna zona i po zakonu, bivša vojna područja su vlasništvo Republike Hrvatske. Tu nema previše nedoumica, to je jasno k'o dan. Međutim, istina je da bi sada mogli uzeti i tih tri posto na koje je uknjižen Grad. Ali, ponavljam, ako je to princip u cijeloj Hrvatskoj, onda se nemamo što previše buniti. Međutim, treba to provjeriti, ustvrdio je Miletić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
