Dr. Daniela Fabris-Vitković, pročelnica Službe za internu medicinu Opće bolnice Pula, ističe da se u bolnici kadrovski problemi smanjuju.

- Prije četiri, pet godina bili smo u strašnom problemu što se liječnika tiče, imali smo ih jako malo. To je bio period kada smo morali smanjivati broj ambulanti jer nije imao tko raditi. Na sreću, zadnjih par godina nam se vraćaju ljudi sa specijalizacije i sad smo u puno boljoj situaciji. Uvijek ima odjela gdje ima manje ili više nekih dugotrajnih bolovanja, gdje ne možemo dobiti zamjenu, kaže Fabris-Vitković, ali dodaje da se trenutačno osjeća problem medicinskih sestara.

- Sad smo sa sestrama došli u situaciju koju smo prije imali s doktorima. Na natječaje se nitko ne javlja, ili se javi jako mali broj ljudi, u principu oni isti ljudi koji se vrte po zamjenama i koji su u osnovi tu negdje u bolnici. Novih ljudi nema i to nam je velik problem, a mislim da će za otprilike godinu, dvije postati još i veći jer će nam, gledajući internu, dobar dio ljudi zadovoljiti kriterije za mirovinu i nećemo imati zamjene, kaže dr. Fabris-Vitković, ističući da će trebati proći jedan period da bi se educirao dovoljan broj kadra koji će htjeti ostati raditi u bolnici.

- To je problem i naše medicinske škole gdje, nakon što završi školu, veliki dio učenika ne nastavi ni rad u zdravstvu ni obrazovanje u studiju sestrinstva.

Na pitanje o najčešćim uzrocima obolijevanja, doktorica Fabris – Vitković odgovara: "Ono što je gro našeg posla zadnjih godina, s jedne strane su kardiovaskularne bolesti koje su u Hrvatskoj prvi uzrok smrtnosti. Sve ono što se tiče kardiologije su ishemičke bolesti srca i srčana zatajenja, to je patologija koje imamo jako puno, a tu spada i dijabetes, koji je treći uzrok smrtnosti. Gotovo 50 posto naše populacije kreće se u tom krugu uzroka i ne razlikujemo se puno od hrvatskog prosjeka. Drugo su maligne bolesti. Imamo jako puno novootkrivenih tumora i u bolnici su u principu ljudi koji se obrađuju jednim dijelom jer imaju novootkriveni tumor ili liječimo nekakvu komplikaciju postojećeg".

Što se tiče gastroenterologije i pulmologije, doktorica navodi da su to odjeli na kojima je svakodnevno u obradi barem dvoje, troje ili četvero ljudi zbog novootkrivene maligne bolesti.

"Pulmoloških bolesti ima i pulmologija je u doba covida radila strašno puno, jer osim tumora i kroničnih opstruktivnih bolesti, kojih ima sve više, imali smo puno post-covida, odnosno stanja nakon preboljenih upala pluća uzrokovanih covidom-19. Jedan dobar dio bolesnika koji su s covid odjela bili prebacivani na pulmologiju da bi se nastavilo liječenje otišao je kući s kućnim koncentratorima kisika. Ostali odjeli, poput nefrologije i hematologije, imaju konstantan broj pacijenata. Oni su se jednim dijelom preorijentirali na dnevnu bolnicu i kod njih se velika oscilacija zadnjih godina ne vidi".

Doktorica Fabris-Vitković potvrdila je i da obolijeva sve mlađa populacija.

"Po onome što sada vidimo, neke teške, onkološke bolesti se pojavljuju u puno ranijoj dobi nego što je to bilo nekad. Sada uopće nije čudno da dobijete nekog s 30 godina tko ima karcinom ili infarkt. Bilo je toga i ranije, ali tad su bili više izuzeci nego pravilo", kaže i dodaje da je, s druge strane, vidljivo produljen životni vijek.

"Naša standardna populacija ležećih bolesnika na odjelima ima preko 80 ili 90 godina, a nekad to nije bilo tako. Što ste stariji, imate sve više kroničnih bolesti, a budući da se te kronične bolesti bolje liječe, i životni vijek je puno duži. Sad imamo te dvije krajnosti, a nekad smo najviše liječili ljude srednje dobi", zaključuje doktorica Fabris-Vitković.

Povezane vijesti

• U pulskoj bolnici kod okulista na red tek za 11 mjeseci
• Od ponedjeljka preregulacija prometa u pulskoj bolnici
• Za pulsku bolnicu 600 milijuna, 20 milijuna za ortopediju u Rovinju