Revolucionarni test mozga nerođenog djeteta, autori kojega su dr. Kurjak i njegov tim, otkriva moždanu paralizu (cerebralna paraliza) koja će se javiti tek kad se dijete rodi * Test se temelji na praćenju pokreta fetusa i njegovih izraza lica putem ultrazvuka * Do sada se najčešće smatralo da je greška kod poroda glavni razlog paralizi, pa su mnogi liječnici završili i na sudu i morali platiti velike odštete

Kad u Istanbulu 10. rujna počne 14. Svjetski kongres perinatalne medicine (područje medicine koje se bavi trudnoćom, rađanjem i razdobljem prvih sedam dana života novorođenčeta), bit će to prilika za još jednu značajnu afirmaciju hrvatske medicine u svijetu. Profesor Asim Kurjak predstavit će u uvodnom predavanju pred više od 3.000 vrhunskih znanstvenika rezultate kliničkih ispitivanja KANET testa, provedenog na osam svjetskih sveučilišta.

Riječ je o testu nazvanom upravo po pioniru hrvatske perinatalne medicine - "Kurjak Antenatal Neurobehavioral Test" - kojeg su dva znanstvena žirija preporučila za rutinsku upotrebu.

- Jedan od najvećih izazova u suvremenoj perinatalnoj medicini je upoznavanje funkcije fetalnog mozga. KANET test se temelji na praćenju pokreta fetusa, izrazima lica i kontinuitetu između fetalnog i neonatalnog ponašanja, kaže za Glas Istre ugledni znanstvenik Asim Kurjak, koji je i predsjednik Svjetske akademije perinatalne medicine. Ono što je najzanimljivije u cijeloj priči, a što je svjetsko otkriće dr. Asima Kurjaka i njegovog tima, jest da praćenje pokreta fetusa omogućuje otkrivanje cerebralne paralize, koja će nastupiti nakon rođenja djeteta, već u stadiju fetusa.

Embrio kao pacijent

Kurjak se za kongres u Turskoj priprema u svojoj kući u Dubrovniku, gdje smo i razgovarali o posve novoj revolucionarnoj metodi koja je pobudila i veliko zanimanje stručne javnosti. Ovih je dana objavljena i knjiga "Embrio kao pacijent" kod uglednog izdavača Jaypee Brothers. Knjigu je uredio prof. Asim Kurjak i ona je prva takve vrste u svjetskoj literaturi. Hrvatski znanstvenici su značajno zastupljeni u ovoj knjizi jer vrijedne znanstvene rezultate opisuju akademik Ivica Kostović i njegov tim, Srećko Gajović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Krešimir Pavelić, dekan Medicinskog fakulteta u Puli.

U ultrazvučnoj dijagnostici stalno se događaju nevjerojatne promjene koje omogućuju ne samo otkrivanje problema u razvoju fetusa, već i njihovo otklanjanje dok je beba u majci. Najnovija generacija četverodimenzionalnih ultrazvučnih uređaja, zajedno s kompjuterima omogućuje znanstvenicima da više saznaju i o najtajanstvenijem ljudskog organu, mozgu.

- Dobrim načinom vođenja trudnoće preveniraju se kronične bolesti u starosti, krvožilne i hepatitis grupe B. Najvažnije je znati da te bolesti počinju u maternici majke, a danas već imamo i metode liječenja ploda u maternici. O tome će najviše biti riječi na kongresu u Istanbulu, na kojem će moj tim predstaviti najnovija istraživanja vezana za funkciju fetalnog mozga, kaže Kurjak.

Revolucionarni test mozga nerođenog djeteta otkriva moždanu paralizu (cerebralna paraliza) koja će se javiti tek kad se dijete rodi, i to ne odmah. Nije potrebno naglašavati da su takva djeca doživotni invalidi, s teškim posljedicama i nikakvim šansama da im život bude olakšan. Kad je svjetska znanstvena javnost uvidjela kvalitetu testa koju je otkrio Kurjakov tim, došlo se do preporuke da se test rutinski koristi jer je posve neškodljiv, a koristi su nevjerojatne.

Sada Kurjakov tim ide prema novom izazovu, a to je da se nađe odgovarajuća terapija i da se započne s liječenjem dok je fetus još u utrobi majke. Iako je još prerano govoriti kad se to može dogoditi, Kurjak i krug njegovih suradnika svakako su pred revolucionarnim otkrićem koje bi moglo imati nevjerojatan efekt u medicinskim krugovima, a upravo će se i oko toga razgovarati na kongresu u Istanbulu.

Čitanje lica

Sve je počelo kada je Kurjakov tim utvrdio da se po pokretima bebe u maternici mogu donijeti važni zaključci o razvoju mozga.

- Izvan dosega dosad dijagnostičkih metoda bilo je lice fetusa, a ono je ogledalo mozga. Čitajući lice i prateći mimiku mogu se donositi zaključci o funkciji mozga. Zaključili smo da su praćenje pokreta ruku, nogu, te sedam parametara na licu, od gutanja, zijevanja i sisanja palca - elementi sazrijevanja fetalnog mozga", kaže Kurjak.

Ultrazvučni aparati omogućuju da se pokreti čeda mogu pratiti već od sedmog tjedna trudnoće, a prava dinamika počinje u devetom tjednu. Naš ugledni znanstvenik Ivica Kostović istražio je da se kora mozga razvija s osam tjedana i upravo na osnovu tog saznanja Kurjakov tim je dokazao da mozak dobiva prvi poticaj za rast upravo tada.

- Dali smo kvalifikaciju kako se ti pokreti dijele, na kompleksne, izolirane, pojedinačne, kaže Kurjak.

I baš su ti pokreti omogućili Kurjaku da otkrije moždanu paralizu koja će se kasnije javiti kod djeteta. Kad se zna da od 1.000 rođene djece troje do četvero oboli od moždane paralize, problem svakako nije mali i zanemariv. Samo u Americi ima više od 800.000 oboljelih, a lijeka nema. Do sada se najčešće smatralo da je greška kod poroda glavni razlog paralizi, pa su mnogi liječnici završili i na sudu i morali platiti velike odštete.

- Pokazalo se da to jednostavno nije tako. Kod 10 posto slučajeva je razlog poteškoća ili nešto krivo što krene na porodu, ali u 90 posto slučajeva bolest se razvija prije poroda, još kod fetusa u utrobi majke, kaže nam dr. Kurjak, koji je i sam bio svjedok na suđenju liječniku koji je bio optužen da je učinio grešku kod poroda, a pokazalo se da je do paralize došlo zbog razvoja bolesti još kod fetusa.

Istraživanja je dr. Kurjak nastavio s kolegom Milanom Stanojevićem i na 10 svjetskih centara su provjeravani rezultati. Mozak je inače najmanje istraženi organ, koji je i najpromjenjiviji i trebale su proći godine da se potvrdi sve ono što su Kurjak i njegov tim utvrdili.

- Mi smo za sada prošli mukotrpni proces u trajanju od više od deset godina da se prvo sve istraži. Sve dosadašnje analize su potvrdile da je test vrlo koristan i može otkriti neurološka oštećenja kod nerođene djece, kaže Kurjak.

Nevjerojatna otkrića

Cerebralna paraliza javlja se kod djeteta najčešće kad navrši dvije godine života. Kurjak je u vrijeme dok je stalno predavao u Kataru kao profesor kod jedne žene posumnjao na cerebralnu paralizu djeteta koje je bilo u njenoj utrobi, a kasnije je još otkriveno novih slučajeva. Njegovi suradnici nastavili su s istraživanjem i trojica njih su obranili doktorski rad na tom području. Kurjak kaže da postoje tvari koje stimuliraju razvoj mozga i da te tvari, što je najnovija spoznaja, do 26. tjedna trudnoće izlučuje maternica.

- Znanost poznaje 21 takvu tvar, a najveći broj moždanih paraliza dogodi se između 28. i 38. tjedna. Kod visokorizičnih žena naš se test radi od 24. tjedna trudnoće, pa se metodom koja se zove kordocenteza ulazi u krvotok ploda. To je danas rutinski zahvat, ali istom tom tehnikom jednoga dana ubrizgat ćemo te neurotropne tvari, kaže Kurjak.

Nije ni u znanstvenim krugovima bilo lako dokazati da se bolest razvija još kod fetusa, pa je i Kurjak doživio da mu je jedan istaknuti kolega rekao da je gotovo nemoguće da se cerebralna paraliza javlja već kod fetusa u utrobi majke.

- To pamtim, jer i u znanosti postoji težak put da se nešto novo dokaže kao ispravno. Tad sam kolegi odgovorio da je neurologija fetusa u maternici očito nešto drugo, a kasnije mi je kolega čestitao na otkrićima, prisjeća se Kurjak.

Na skupu u Istanbulu bit će predstavljeni rezultati najnovijih istraživanja, među kojima je i ono dr. Stanojevića koji je zaključio da postoje veće šanse da se postignu bolji rezultati u liječenju fetusa kod kojeg je zamijećeno oštećenje mozga, nego kada se dijete rodi i dođe do cerebralne paralize.

Kurjak je i sam fasciniran razvojem tehnike, koja pomaže liječnicima da dođu do zaista nevjerojatnih otkrića. Uz Iana Donalda, jednog od pionira perinatalne medicine, Asim Kurjak je od samog početka i sam sudjelovao u razvoju ultrazvučnih aparata. Kaže da se očekuje i nova generacija uređaja, koji će liječnicima još više otkrivati tajne fetusa, ali im omogućiti i da nerođene bebe liječe u utrobi majke.

 Organi u tri dimenzije

 Danas liječnici vide organe u tri dimenzije, vidi se struktura organa, od srca do bubrega i mozga. Mogu se vidjeti i sve moguće anomalije, ali uređaji omogućuju i ispitivanje funkcije organa nerođenog djeteta. Fetus kao pacijent danas više nije tabu tema, iako je u početku bilo tako. Kurjak objašnjava da se danas rade rutinski zahvati kad se ustanove problemi s bubregom kod fetusa i da je to postala tehnika koju primjenjuju mnoge medicinske ustanove.

- Nije daleko dan kad će se mnogo više moći učiniti i kod autizma i intelektualnih retardacija. Danas znamo da su krvožilne bolesti, koje su kasnije najveći ubojica, vezane za zastoj rasta čeda. Dakle, počinju u maternici, a sada znamo da u maternici počinju i psihičke bolesti, kaže Kurjak.

Na pitanje hoće li se moći intervenirati kod fetusa kad se utvrde bolesti krvožilnog sustava i razvoja hepatitisa B, Kurjak kaže da to više nije nerealno i da postoji nada da se i tako pomogne u liječenju fetusa.

- Čitav svijet traga za mehanizmima kako te bolesti prevenirati u maternici, da na ovaj svijet dođe ne samo živo i zdravo novorođenče, što je nekad bila glavna želja, nego živo, zdravo i za samostalni život sposobno novorođenče. To je današnji cilj, kaže Kurjak.

Škola za ultrazvuk koja djeluje u više od sto zemalja svijeta pokrenuta je upravo u Hrvatskoj, u Dubrovniku, kad su je pokrenuli Asim Kurjak i nobelovac Ian Donald. Danas je to sto naših brendova o kojima se malo ili ništa ne zna.

- Sto brendova Hrvatska nema ni u politici, ni u glazbi, ni u književnosti, pa ni u nogometu. Samo u ultrazvuku, tvrdi poznati znanstvenik Asim Kurjak, koji će uskoro o toj temi razgovarati i s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Znanost i religija sve bliže

Nakon 14. tjedna trudnoće "sve je odlučeno", kaže Asim Kurjak, uz naglasak da je od tada svaka od ljudskih stanica programirana.

-Postoji ipak nekoliko kontroverzi koje su i danas neriješene. Nerođeno čedo, fetus, nema nikakvih prava jer su sva prava temeljena na starom rimskom pravu koje ne priznaje fetus kao živo biće. A sve počiva na pitanju kada počinje ljudski život, kaže Kurjak, priznavši da je u znanstvenom smislu jako teško definirati kad se to događa.

- Ne postoji definicija ljudskog života, a velike religije, posebno katolička, uče da život počinje začećem. Trebalo je čekati izvantjelesnu oplodnju da se znanstvenici uvjere da je to istina, kaže Kurjak, koji tvrdi da su znanost i religija sve bliži u svojim stavovima da život počinje spajanjem muške i ženske stanice.

- Ali, po znanstvenim kriterijima to nije početak života. Važan je u procesu oplodnje i traje 78 sati. Veliko je pitanje kad će znanstvenici na temelju otkrića moći pravnicima reći da je upravo taj trenutak početak života, kaže Kurjak.

Povezane vijesti

• Puljani Vesna Hrvatin i Klaudio Štifanić prisjećaju se kultnog okupljališta mladih: ROCK KLUB ULJANIK DIO JE IDENTITETA PULE