JOŠ UVIJEK ODOLIJEVAJU NEGATIVNIM PULSKIM TRENDOVIMA

DOŠLI PRVI, OSTALI ZADNJI: Koršovica ostala jedina butiga na katu pulske tržnice

| Autor: Zvjezdan STRAHINJA
Butižini na katu uglavnom zaključani i prazni (Zvjezdan STRAHINJA)

Kad smo prije 11 godina došli na kat tržnice sve je bilo puno, svi su prostori bili zauzeti. Visina najma i nije problematična koliko nam režije teško padaju. Režije su zajedničke pa se dijele na sve manje nas, kaže Radojka Kočar

"Osim ugostitelja, nema na katu tržnice više trgovaca. Bila je tu i pekara, bilo je prodaje sira, domaće tjestenine, talijanska butiga… Nema više nikoga, sami smo među kafićima i restoranima. Došli smo među prvima, a ostali zadnji. Ali ne damo se, ne namjeravamo otići odavde", rekla nam je Radojka Kočar, vlasnica obiteljske sirane Koršovica iz Šikići.

- Tu je bila i sirana Gligora s Paga, bio je Talijan pa je zatvorio. Od prošle godine je zatvorena Mića butiga, pašta "Marija" otišla je pred Novu godinu, Latus je godinu prije otišao dolje. Ostali smo mi i ugostitelji, kaže prodavačica Koršovice Beba Nesimi.

Osam praznih trgovina

Još koncem siječnja Tržnica Pula oglasila je osam prostora za zakup, a koje su držali upravo trgovci.

- Do današnjeg dana nismo imali novih upita. I dalje nastojimo kontaktirati određene potencijalne zakupce te kreirati nove mogućnosti za revitalizaciju kata tržnice u sklopu raznih projekata i suradnji, stoji u prekjučer dobivenom odgovoru direktora Tržnice Renata Perca. Prostori su svakodnevno dostupni za razgledavanje, a Uprava Tržnice na raspolaganju je zainteresiranima za informacije. Troškovi zakupa dosežu do 1.500 kuna mjesečno, a režijski troškovi variraju od 800 do 1.000 kuna, poručuju iz Tržnice.

- Visina najma i nije problematična koliko nam režije teško padaju. Režije su zajedničke, a kako nas je ovdje sve manje, tako se i ti troškovi dijele na sve manje nas. I to je sve teže pokrivati. Ljeti nam režije dođu i više jer je tržnica otvorena do 22 sata, a iskreno, ne znam zašto, kaže Radojka Kočar.

Potvrđuju nam i ono što se svakodnevno može čuti na bilo kojem dijelu tržnice: dolaze gotovo isključivo umirovljenici, ostali središnji pulski markat izbjegavaju.

- Sve je manje ljudi zbog problema s parkiranjem. Često mi ljudi znaju reći da su kružili i po sat vremena da bi negdje ostavili auto. Ili traže da ih brzinski poslužim jer će im "pauk" dignuti auto. Pa sve se u gradu okreće trgovačkim centrima na periferiji, tamo nema problema s parkiranjem, kaže Nesimi.

Beba Nesimi i Radojka Kočar ne daju se s gornje etaže pulskog markata (Zvjezdan STRAHINJA)

Radojka nam priča da na markatu prodaju već 11. godinu. Nakon "Vesne" iz Loborike i žminjskog Latusa prvi su otvorili malu obiteljsku siranu i odmah došli na kat tržnice. Prodajni prostor je ispočetka vodio Radojkin stariji sin, ali je zbog obima posla morao preuzeti farmu, a za trgovačkim pultom zamijenila ga je Beba. Ona i nije djelatnica, kaže nam Radojka, više je kao starija sestra, pa se sirana Koršovica i dalje s pravom diči epitetom "obiteljska".

Sir soljen po starinski

- Kad smo došli na kat tržnice, sve je bilo puno, svi su prostori bili zauzeti. Žalosno je da smo sada ostali samo mi. Ali nemamo namjeru zatvarati. Samo kad bi se ti prostori ponovno ispunili bilo bi življe, cirkuliralo bi se i ovdje gore, ne samo dolje, kaže Radojka.

- Naši su se kupci zabrinuli da smo i mi zatvorili, pitaju nas što se događa, jer se pojavila informacija da smo i mi otišli. Takve te stvari nakon toliko godina i osobno pogode. Srećom, odolijevamo svim nedaćama, imamo vjerne kupce koji su prepoznali kvalitetu, kaže Beba. Domaći sir, mlijeko, skuta, vrhnje, jogurti, maslac, kajmak, sve to dolazi s njihove farme s 20-ak krava. Zasluge što im se kupci vraćaju zasigurno leže i u činjenici da se sir Koršovice proizvodi isključivo na starinski način.

- Jedino kod nas se može naći sir rađen na tradicionalni način, kako su ga radile i naše bake - sa suhim soljenjem. Ostali sir sole tako da ga potapaju u salamuru, priča Kočar. Čovjek bi naivno mogao pomisliti da je situacija ljeti bolja, ali Kočar i Nesimi objašnjavaju da im sezona ne utječe na poslovanje - kupci su, uz izuzetak nekoliko dugogodišnjih gostiju iz inozemstva, uglavnom domaći. Ali, ključno za posao je, kažu, da na gornjoj etaži markata bude dovoljno ponude da bi i Puležani počeli dolaziti.

Pregleda osmrtnice

- Primjetna je fluktuacija najmoprimaca na katu zadnjih nekoliko godina. Specifičnosti kata jesu da posjetitelji pulske tržnice, na žalost, nemaju naviku dolaziti i kupovati ni kad je bilo više trgovina. Možda je jedan od razloga bio da im je praktičnije kupovati u prizemlju. Upravo smo stoga nastojali raznim aktivnostima i događajima pojačati dolazak posjetitelja i potencijalnih kupaca na kat ne bi li se što više ljudi upoznalo s ponudom ili zainteresirali novi zakupci. Ugostiteljstvo na katu dobro funkcionira već godinama, poručuje direktor Perc.

I među ugostiteljima kao stalnu klijentelu nalazimo Puležane starije generacije, dok je mlađih na markatu jako malo. A onda i priroda čini svoje. U jednom kafiću konobarica rano ujutro pregleda osmrtnice da je ne bi tijekom dana iznenadila vijest o smrti stalne mušterije. "Naših je penzića sve manje, a mladi odavno ne dolaze", zaključuje konobarica.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of