Fran Poštenjak batićem ispituje stanje ladonja pod korom (Z. STRAHINJA)
Od 86 ladonja koliko ih ima na Giardinima, 32 su zaražena gljivama truležnicama! Gljive se šire iznutra prema vani, rekao nam je Fran Poštenjak iz tvrtke Arboring iz Jastrebarskog, koja je lani analizirala stanje stabala po narudžbi Grada Pule, a zaraza je vidljiva svakom tko pogled podigne prema krošnjama. Cjelovita dijagnoza još je i gora po pulske ladonje: Poštenjak bez uljepšavanja kaže da na pulskom Korzu svako stablo ima - problem!
Doduše, svako stablo u drvoredu zahtijeva i dodatnu dijagnozu, ali već je na prvi pogled stručnjak uočio da situacija nije dobra.
Loše stanište
- Ovo što imate stvarno je jedan od najljepših primjera konceptualnih drvoreda. Ali i gomila problema, rekao nam je Poštenjak, u javnosti znan kao doktor za drveća, s kojim smo se sastali upravo na Giardinima. Na njega je, dakle, palo breme da javnosti ukaže na lošu kondiciju pulskih koprivića, a što je zapravo bio zadatak gradske uprave, s obzirom na najave rekonstrukcije pulskog šetališta iz 1904. godine.
Osnovni je problem, kaže Poštenjak, loše stanište ladonja, iz čega proizlaze mnoge nevolje.
- Sve je zabetonirano, problem je s vodozračnim odnosima koji utječu na razvoj krojena. Nema lišća koje pada i potiče mikroorganizme u tlu da stablima daju korisne spojeve. Problem je i sa sabijenošću korijenja i izmjenom plinova u tlu. Vidite da ponegdje korijen izlazi i traži gdje bi mogao rasti. Loše stanište ubrzava procese starenja. Iako kažu da ladonje mogu dugo živjeti, nakon 200-tinjak godina, pogotovo na veoma lošim urbanim staništima, one su u vrlo lošem stanju. Indikator toga je i kalusiranje (zarastanje rane, op.n.) koje ovdje ide relativno sporo, kaže Poštenjak.
Naslijeđeni problem iz 1990-ih i ranije je ovršavanje stabala, odnosno orezivanje kojim se uklanjaju grane deblje od 15 centimetara. S tim će se postupkom morati i nastaviti, ali tako da se svako novo mjesto ovršavanja spušta na nižu razine, sve dok se ne dođe do toga da se više i nema gdje orezivati.
- Gdje god da se okrenete imate problem. Kada se povuče crta između dijagnostike i onoga što treba napraviti, mogu reći da već zbog lošeg staništa, po meni, nije opravdano ići u taj trošak. Slikovito rečeno, napravit ćete generalku na motoru automobila kojem je šasija trula, ističe Poštenjak bez uvijanja i "smrzava" nas nasred Giardina. To znači da će sva ova stabla morati biti posječena?!
- Ne, nužno. Daju se i sačuvati, ali pitanje je cijene, sve ima određeni budžet. Stabla koja su u boljoj kondiciji, sigurna, svakako se mogu ostaviti da budu vizualno i estetski prihvatljiva. Treba vidjeti što se ovdje planira raditi - jer svako kopanje i oštećivanje korijena rezultirat će truljenjem. Hoće li stabla izdržati još 20 godina? Vjerojatno hoće, ali na temelju vizualne analize ne mogu reći jesu li sigurna ili nisu. Pa vidite koliko je ljudi sada na Giardinima, upozorava Poštenjak.
Dodatna procjena
Na koji način Grad planira uređenje Giardina, još uvijek nije poznato. Za sada je dostupan tek izvod iz idejnog rješenja na kojem je većina stabala obojana svjetlozelenom, a 32 njih tamnozelenom bojom(?). Upravo je za toliko stabala Poštenjak rekao da su zaražena gljivama truležnicama.
- Na puno mjesta vidjet ćete jako uznapredovalu trulež. Ako se i ide na rekonstrukciju krošnje, morat će se odabirati koja će se grana ostavljati. Trulež je ušla na mjesta rezova, širi se i prema rubovima, pitanje je koliko ima zdravog drvnog tkiva koje bi moglo držati ovako debele grane, objasnio je Poštenjak. Vodi nas od ladonje do ladonje i ukazuje na vizualno uočljive probleme. Mjesta rezova su suha, otvorene su duplje u deblu, crne gljive šire se korom…
Zar svako stablo na Giardinima ima neki problem?!
- Tako je. Ima 86 ladonja, izvorno ih je bilo 112 ili 114, neka su kroz godine izmijenjena, ali na svima treba i dodatno procijeniti situaciju. Neka su i šuplja, kaže Poštenjak i ukazuje na "praznine" u deblima uz tlo. To su situacije u kojima trulež dolazi iz korijenja. Stojimo pred relativno tankom ladonjom, za koju bi pomislili da je mlada pa samim tim i zdrava. No, on ju je kao problematičnu uočio zbog njihanja, da ne kažemo klaćenja, pod nejakom bura. Batićem ju je izlupao po deblu, a pod korom je odjekivao šuplji zvuk.