dobila je priznanje strukovnog udruženja
Doc.dr.sc. Lorena Honović, šefica laboratorija u pulskoj bolnici: "Prije packe da se puno čeka na vađenje krvi treba se sjetiti koliko posla mi odradimo"
Kada smo se vratili, prije dvije i pol godine na 800 kvadrata, nastojali smo dobiti sve što je u tom trenutku bilo top. Zahvaljujući razumijevanju uprave bolnice, uspjeli smo se izboriti za potpuno novu tehnologiju zadnjih generacija
Ima nas zaposlenih 44, cijeli je proces timski - Lorena Honović, šefica laboratorija Opće bolnice Pula
Voditeljica Odjela za medicinsko biokemijsku djelatnost Opće bolnice Pula doc.dr.sc. Lorena Honović dobila je vrijedno priznanje strukovnog udruženja. Na 10. kongresu Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu u Zagrebu uručeno joj je odličje "Ibrahim Ruždić". Odjel za medicinsko biokemijsku djelatnost OB Pula uspješno vodi od 2004. godine. Predavačica je i nositeljica kolegija na preddiplomskom studiju sestrinstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 2014. godine.
- Nagrada vam je uručena za stručni rad i promociju struke.
- Medicinska biokemija relativno je mlada znanost tako da je moj stručni rad vezan uz promociju i organizaciju struke, rad u Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara i Hrvatskom društvu za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Moj rad je usmjeren na prilagođavanje zakonodavnih struktura s našom strukom. Nama je jako važno istaknuti tko radi u ovoj struci. To su laboratorijski tehničari, prvostupnici laboratorijske dijagnostike i magistri medicinske biokemije koji završavaju studij na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i nigdje drugdje. Jedino s tog fakulteta možete na specijalizaciju iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Dobivamo licencu koja se zanavlja svakih šest godina.
Zahtjevan fakultet i deficitarna struka
- Koliko je Fakultet zahtjevan, govori i podatak da se godišnje u Hrvatskoj upisuje 30-ak studenata i to su sve super odlikaši, probrano društvo. U Hrvatskoj nas, magistara medicinske biokemije, ima 557. Nadamo se da će se sljedeće školske godine u pulskoj Medicinskoj školi otvoriti smjer laboratorijski tehničar jer to je deficitarna struka kao što su i druge struke u zdravstvu.
- Predajete na studiju sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Puli.
- Treba razjasniti da Fakultet postoji i da ima preddiplomski stručni i diplomski sveučilišni studij sestrinstva, a bori se za otvaranje i druge grane fakulteta - studija medicine, za koji se traži dopusnica za rad. Na studijima sestrinstva stječe se zvanje prvostupnika i onda magistra sestrinstva. Ove godine upisana je šesta generacija studenata. Studij funkcionira zahvaljujući velikom entuzijazmu angažiranih predavača, mahom liječnika i sestara iz pulske bolnice. Studij je direktno povezan s Općom bolnicom Pula, u kojoj polaznici mogu provoditi praksu i primijeniti znanja.
- Koliko je zapravo za liječenje važna laboratorijska dijagnostika?
- Gotovo 80 posto svih liječničkih odluka temelji se na laboratorijskom nalazu, na dijagnostici koja je napravljena na citologiji, patologiji, transfuziji ili medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Kod nas se obavlja najveći broj pretraga pa su nalazi iz laboratorija vrlo važni pri donošenju kliničke odluke, liječenju, praćenju terapije i postavljanju dijagnoze. U tom kontekstu cilj nam je pratiti zahtjeve i potrebe bolničkih liječnika i u tom smjeru smo se i razvijali. Danas u svijetu postoji više od tisuću različitih pretraga, od kojih se kod nas u bolnici radi oko 350.
- Laboratorij pulske bolnice u sadašnjoj je zgradi od 1991. godine, ali je preseljen u Mornaričku bolnicu zajedno sa svim ostalim odjelima, da bi se konačno vratio u svoj prostor prije par godina.
- Kada smo se preselili u Mornaričku bolnicu prešli smo sa 750 na 250 kvadrata prostora. Tada smo dali maksimalno od sebe, a pacijenti uopće nisu znali u kakvim uvjetima radimo. Značajni iskorak u radu napravili smo povratkom i preseljenjem u nove prostore. Otvorile su nam se mogućnosti razvoja i doprinosa zdravstvenoj zaštiti. Kada smo se vratili u ovaj prostor, opet smo počeli raditi neke pretrage koje smo prekinuli, a uveli smo i velik broj novih. Primjerice, proširili smo dijapazon tumorskih biljega, a uveli smo imunološke pretrage i dijagnostiku sjemene tekućine za što se prije išlo u Rijeku.
Rijetko nas pitaju za savjet
- Kada smo se vratili, prije dvije i pol godine na 800 kvadrata, nastojali smo dobiti sve što je u tom trenutku bilo top. Zahvaljujući razumijevanju uprave bolnice, uspjeli smo se izboriti za potpuno novu tehnologiju zadnjih generacija. Tako smo jednu vrstu analitike dobili prvi u Europi. Na tom tragu dobili smo mogućnost raditi imunološke pretrage za autoimune bolesti tipa artritis, bolesti jetre, bubrega… Kod nas se na nalaz čeka 15-ak dana kao i u Zagrebu. Potpuno smo usklađeni s velikim centrima u smislu tehnike i načina rada. Nalazi krvi s Rebra ili iz Sestara milosrdnica identični su kao i ovi iz Pule. Jako puno pacijenata više ne odlazi u druge centre, a za one koji trebaju neku pretragu koju ne radimo, osigurano je slanje uzorka.
Prošli mjesec smo napravili 400 profila antinuklearnih antitijela što je za nas jako puno, i taj broj stalno raste. Lani smo završili godinu s 202 tisuće pregledanih pacijenata i odrađenih 1.770.000 pretraga. Ove godine će to biti više, jer već sada prema broju pacijenata znamo trendove. Uobičajeno su u ožujku i listopadu veliki pikovi, ali i prošli mjesec, u rujnu, primili smo čak 18 tisuća pacijenata. Nama gravitiraju 44 ambulante obiteljske medicine iz Pule i okolice i specijalisti iz cijele Istre.
- Trend je sve veći broj pretraga.
- Smatra se da medicinsko-biokemijska laboratorijska dijagnostika raste otprilike deset posto godišnje. To je zaista trend. Na nju se troši oko pet posto bolničkog budžeta, ali tih pet posto utječe na drugih 70-80 posto troškova. Jer, na temelju krvne slike krenut ćete na rendgen, kod interniste i dalje. Od nas se počinje, od vađenja krvi, i ide se dalje. Dakle, važno je racionalizirati dijagnostiku bilo kojeg tipa i racionalno je tumačiti i upotrebljavati. Tu postoji problem. Mi smo educirani za tumačenje nalaza, ali se to jako slabo koristi. Više puta mogli bismo dati savjet liječniku što i kako dalje u smislu laboratorijske dijagnostike, ali nas se to rijetko pita.
Kada dobijemo neku packu da se puno čeka, da se ne stiže na red, trebalo bi u tom kontekstu reći što sve i koliko posla mi odradimo. Kada pacijent dođe u laboratorij, ne vidi nikog drugog osim laboratorijskog tehničara i djelatnika na šalteru, ali nitko ne zna što se zapravo krije dalje i koji je to pogon. Nas ima zaposlenih 44 u laboratoriju, cijeli je proces timski, svatko nastavlja na posao onog prethodnog da bismo došli do konačnog rezultata - točnog laboratorijskog nalaza i to je snaga laboratorija - tim.
Preventiva nam zakazuje
- Analizirajući podatke laboratorija mogao bi se imati uvid u zdravstveno stanje stanovništva i trendove.
- Sustav Cezih ima jako puno podataka, a loše iskorištenih. Svi podaci ulaze u informatički sustav, a na temelju tih podataka može se napraviti analiza. Mi smo prije nekoliko godina napravili analizu lipidnog statusa (masnoće u krvi) kod djece predškolske dobi. Već tada smo imali pokazatelje da su nam djeca sve više gojazna, da imamo velik odskok, a time je u budućnosti veća mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Preventiva nam zakazuje, a sve bolesti današnjice mogu se detektirati i kroz naše nalaze, da su u porastu. To su šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti, različite autoimune bolesti kojih prije nije bilo toliko. Primjerice, laboratorijska dijagnostika bolesti štitnjače koja je otišla nebu pod oblake. Problemi štitnjače su odraz načina života, osjetljivosti na stres i odraz naše cjelokupne brige o zdravlju.
- Koliko je zapravo kompleksan rad u laboratoriju?
- Nije to samo pritisnuti botun. Premda velik dio našeg rutinskog rada odrađuju aparati, sam postupak zahtijeva prvenstveno kontrolu svih aparata da bi bili ispravni nalazi. Nije svejedno kakva će biti predanalitička obrada. Nije svejedno hoće li vaša krv putovati od ambulante primarne skrbi do nas sat vremena ili pet sati, jeste li izvadili krv kod sestre natašte ili u podne. Zato i postoji određeno vrijeme vađenja. Ima puno faktora što sve utječe na laboratorijski nalaz. Kada sve skupa posložimo, od pripreme pacijenta, prijema uzorka, dobiva se kompleksan proces.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
