HELGA MOŽE:
DEMOKRACIJA U HRVATSKOJ JE U KRIZI: Vlada prepolovila sredstva za udruge
Helga Može (Milivoj MIJOŠEK)
Mnoge udruge morale su otpustiti zaposlene. Savez gluhoslijepih osoba "Dodir" morao je otpustiti troje ljudi i prepoloviti usluge korisnicima, što se odrazilo ne samo na njihov svakodnevni život, već su ponovno gurnuti u izolaciju * Od 2016. nije bilo natječaja koji bi financirao razvoj demokratizacije i civilnog društva u doslovnom smislu
U tjednu smo Info dana za udruge, u kojem se nizom radionica, predavanja i edukativnih programa nastoji osvijestiti važnost civilnih udruga u društvu, osobito onih koje zagovaraju ljudska prava, građanske vrijednosti i odnos prema manjinama. Organizator je Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, čija upraviteljica Helga Možé navodi da u Istri djeluje više od 3.000 udruga.
- To je impozantan broj. Usprkos tome, kažete da društvo ne vrednuje dovoljno njihov rad. Zašto?
- Imidž i renome udruga je narušen. Ne svih, naravno. Međutim, mnogi misle da udruge djeluju samo zbog osobnih interesa pojedinaca ili zbog izvlačenja novca iz proračuna. Tome je pridonijelo nekoliko faktora, počevši od nekih loših pojedinačnih primjera, različitih malverzacija novcem, pasivnosti u nekom većem aktivističkom djelovanju pa do namjerne sustavne promjene percepcije javnosti. Jer, pitanje je kome trebaju aktivne i jake udruge? Takve mogu smetati. Društvo treba biti razvijeno da bi se moglo nositi s različitim mišljenjima, s aktivnim ljudima. Treba biti sposoban poslušati drugačije mišljenje i tada donijeti svoje. Tolerancija i dijalog u tom smislu su na vrlo niskim razinama. To se vidi svaki dan, na društvenim mrežama, ali i u realnoj svakodnevnoj suradnji javnog i civilnog sektora. Uvažiti drugačija mišljenja, pogotovo onih koja nisu iz kruga u kojem se krećemo, nije lako. Potrebno je biti dovoljno širokih obzora i znanja, samopouzdanja da uvidiš vrijednosti koje različita mišljenja mogu donijeti za naše zajednice.
U istraživanju o stanju civilnog društva na području južne i istočne Europe (Civil Society in Central and Eastern Europe: Monitoring 2019) koju je dala izraditi fondacija ERSTE Stiftung Studies, a u kojem su sudjelovali i hrvatski znanstvenici, navedeno je da vodeći politički akteri i državna administracija imaju vrlo nisko povjerenje u civilni sektor te da ne uviđaju važnost organizacija civilnoga društva. Organizacije civilnoga društva se sve više usmjerava (financiranjem) u pružanje socijalnih usluga, dok se uloga aktivnog civilnog sektora i aktivnih građana oblikuje smanjivanjem financijskih sredstava za aktivnosti demokratizacije društva, ljudskih prava, slobode medija.
- Problematična je i financijska nesamostalnost udruga, a time i neovisnost njihova djelovanja.
- Udruge nisu dovoljno financijski samostalne i neovisne, pogotovo one koje ovise isključivo o jednom izvoru financiranja. No, možda je i dobro da se promjene događaju i u ovom sektoru jer one potiču udruge da počnu drugačije provoditi i drugačije financirati svoje aktivnosti. Promjene nas uvijek tjeraju iz zone komfora, što na koncu može biti dobro.
Nadalje, javnost je senzibilizirana za socijalne teme. Ljudi se rado uključuju u humanitarne akcije. Takve udruge su prepoznate i cijenjene u društvu. U našoj županiju djeluje ih nekoliko i one vrlo dobro rade svoj posao, senzibiliziraju javnost o problemima kojima se bave, uključuju volontere, vrlo su transparente i to im svakako ide u korist. Odličan primjer je udruga Naš san njihov osmijeh.
Rezanje budžeta
- No, nisu sve udruge tako umješne, tako otvorene. I nisu sve teme bliske ljudima. Na djecu koja nemaju za hranu velika većina nas će jednako reagirati, ali na prosvjed vezan uz neku odluku vlasti nećemo. Preapstraktno je. Nisu jasne informacije. Ili nam nije blisko pa nas ne dira. Još ako negdje čujemo da udruge samo troše javni novac, naše je mišljenje sigurno donekle oblikovano. Stoga je odgovornost na obje strane: na udrugama je da budu što vidljivije, transparentnije i uključivije, a na donosiocima odluka da uvažavaju i uključuju predstavnike udruga u procese stvaranja i kreiranja javnih politika, donošenje odluka.
- Upozoravate da država sve više marginalizira rad udruga koje se bave ljudskim pravima i građanskim društvom, smanjivanjem budžeta koji je namijenjen njihovom radu. Koliko je novca manje i jesu li neke udruge zbog toga ugašene?
- U Hrvatskoj se 2016. dogodila velika promjena. Osim što se prošireni decentralizirani model dodjele sredstava ponovno centralizirao pod kapu Nacionalne zaklade, smanjena su i sredstva. U travnju 2016. Vlada je Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, jednom od triju tijela koja osiguravaju institucionalnu infrastrukturu ovog sektora, uz Vladin ured za udruge i Savjet za razvoj civilnog društva, tom su uredbom smanjena sredstva za više od 50 posto. Mnoge udruge morale su otpustiti zaposlenike. Na primjer, Savez gluhoslijepih osoba "Dodir" morao je otpustiti troje ljudi i prepoloviti usluge gluhoslijepim osobama, što se odrazilo ne samo na njihov svakodnevni život, već su ponovno gurnuti u izolaciju, nemaju pomoć i ne mogu se uključiti u svoje lokalne organizacije. Regionalne zaklade koje su djelovale kao generator financiranja i osnaživanja udruga morale su smanjiti svoje djelovanje i otpustiti radnike.
Od tada do danas stanje se malo popravilo, pogotovo za udruge koje se bave marginaliziranim skupinama, braniteljima, osobama s invaliditetom, djecom i slično. No, od tada nije bilo natječaja koji bi financirao razvoj demokratizacije i civilnog društva u doslovnom smislu. Objavljuju se natječaji kojima se traži od udruga da provode razne aktivnosti u zajednici za krajnje korisnike i članove udruga. U žargonu ESF projekata, obično se kaže da se "ganjaju indikatori". S druge strane, zagovaranje, izrada javnih politika i utjecaj na njih, participativno odlučivanje i ljudska prava teme su o kojima se u natječajima šuti.
Tri godine koje su nepovratno narušile sistem koji se dobro počeo razvijati rezultirale su gašenjem nekih udruga, neki su ljudi odustali i počeli se baviti drugim poslom. A udruge su važne za razvoj društva: one propituju, uključuju, imaju direktan kontakt s "terenom", s korisnicima, dobro znaju što je potrebno u realnom životu pružiti da se zadovolje potrebe ljudi.
Projektna partnerstva
- Demokracija u Hrvatskoj je u krizi, organizacije civilnog društva isključuju se iz procesa donošenja odluka. Imali smo jedan od boljih sustava u regiji, bili smo primjer sustavne podrške razvoja civilnog društva kojim smo se hvalili na svim međunarodnim skupovima: od decentraliziranog modela financiranja i razvoja, do institucionalne podrške kroz Savjet za razvoj civilnoga društva, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Vladin Ured za udruge. Danas su udruge suočene s manjkom kapaciteta, pogotovo za pisanje i provedbu projekata koji im mogu omogućiti funkcioniranje, kadrove i sve što je potrebno za rad. Ukoliko dobiju sredstva za projekt, tek tad su u problemu: trebaju ga provesti vrlo točno i po planu, s konkretnim izvještajima i svime što izvještavanja nose (dokaze, liste, izvještajne obrasce), što je i u redu jer sredstva trebaju biti namjenski utrošena. Ali, koja udruga ima mogućnost, kapacitet i vrijeme, i što je najvažnije, ljude da se bave pravima svoje ciljane skupine? A kamoli da nadgledaju procese i donošenje odluka.
- Određen iznos udruge mogu povući i iz EU-fondova. Činjenica je da je puno više novca na raspolaganju nego što se potroši. Koliko je ta mogućnost iskorištena?
- To je istina. No, udruge su vrlo agilne u povlačenju sredstava iz europskih fondova. To im je svakako dobar izvor financiranja, ali i zbog toga što Europa želi uključivati udruge, one su partneri u mnogobrojnim značajnim projektima. Svaki veći natječaj traži da u projektnom partnerstvu budu i organizacije civilnoga društva. To puno govori. Europa je svjesna toga da trebamo uključiti sve dionike ukoliko želimo razvijati društvo na dobar način. Primjer je naš InterregMED projekt "+Resilient" koji sufinancira Vladin Ured za udruge jer će u razvoj društvenih inovacija biti uključene i udruge.
Najbrži prst
- Nažalost, neki podaci govore da ima poteškoća u apsorpciji sredstava iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Dakle, za razdoblje od 2014. do 2020. imali smo na raspolaganju ESF-a iznos od 1,516 milijardi eura. Do kraja lanjskog kolovoza ovaj je operativni program bio najslabiji (ugovorenost sredstava samo 34,5 posto), dok je razina isplaćenosti korisnicima bila samo 9,5 posto ukupne alokacije. Ne vjerujem da se stanje drastično popravilo u ovih godinu dana, pogotovo kad znamo da mnogi natječaji čekaju objavu. Postojale su neke izjave čelnih ljudi iz ministarstava da do kraja ove godine očekuju stopu od 55 posto ugovorenih sredstava i stopostotnu ugovorenost alokacije do kraja 2020. godine. Metodom "najbrži prst" sigurno žele ubrzati i olakšati procese provedbe natječaja, no tad se pojavljuje pitanje kvalitete i učinkovitosti financiranih projekata. Najbrži ne znači i najbolji.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
