Neki imaju pogrešnu percepciju da na Brijunima teče med i mlijeko i da se vrti ne znam kakav novac i da će ljudi sjediti i ništa ne raditi. To je skroz krivo. Ta vremena su prošla i što se mene tiče, to je završena priča

Nema Vlade koja nije spominjala vraćanje starog sjaja otočju Brijuni. Podizanje kvalitete, povećanje turističke potrošnje, elitni turizam i poznata mantra da Brijune treba vratiti na pijedestal hrvatskog i istarskog turizma? Već je popriličan novac utrošen za izradu studije koja je još prije nekoliko godina trebala ponuditi model koncesije za hotelijerstvo i prateću ponudu otoka Veliki Brijun. Međutim Brijuni su i dalje na čekanju. Država još nije našla formulu upravljanja, a hoće li se u budućnosti objekti dati u koncesiju ili će se naći kompromis između javno-privatnog upravljanja, nije dogovoreno. O tome, ali i planovima za budućnost otočja razgovarali smo ravnateljem Javne ustanove Nacionalni park Brijuni Marnom Milotićem koji se na čelu ustanove nalazi od 2017. godine.

- U lipnju prošle godine našli ste se u vrlo neugodnoj situaciji. Objavljeno je da ste uhićeni, a USKOK je naveo da ste pod istragom što je kasnije demantirano. Što se to dogodilo?

- Ne mogu to komentirati, ali jedno mogu reći. Nikad nisam bio uhićen. Sve ostalo vezano uz istragu za sada ne mogu komentirati.

- Kako ste zadovoljni godinom na izmaku, što je 2019. godina značila za Brijune?

- Izrazito sam zadovoljan. U samo dvije godine napravili smo kompletnu reformu cijelu ustanove i dalje radimo na tome. Ove godine bilježimo najbolji poslovni rezultat u povijesti ustanove, već sada to vidimo, a konačne brojke znat ćemo vrlo brzo. Puno se tog radilo, možda neki to ne vide, ali ulaganja nikad nisu bila veća. Primjerice, kompletno smo redizajnirali web stranice, promijenili smo kanale prodaje koje smo posve digitalizirali. Velika sredstva uložena su u infrastrukturu. Proveli smo optičke kablove, pojačali brzinu interneta za čak tisuću puta. Promijenili kompletnu informatičku opremu. Uvodi se nova digitalna centrala, a postojeća stara trideset godina konačno odlazi u zaborav.

- Koliko su iznosila ulaganja?

- Govorim o ulaganjima u protekle dvije godine. Samo lani u infrastrukturu uloženo je gotovo 10 milijuna kuna. To je strašno puno novca za ustanovu, ali sve se vratilo. Povrat investicije je u jednoj godini bio izvršen gotovo u potpunosti. Obnovili smo velik broj zgrada, ureda, pojedine dijelove unutrašnjosti objekata. Sada krećemo s uređenjem vile Primorke i Dubravke za što će se zajedno s uređenjem okoliša, uložiti između 4 i 5 milijuna kuna. U sklopu vile Primorka izgradit će se i vanjski bazen veličine 7x4 metara sa sunčalištem neposredno uz samu vilu. Uredit će se hortikultura i vanjski okolišni prostor i sve će ti biti spremno za sezonu 2020. godine.

- Kada će biti gotova obnova vila?

- Svi radovi moraju biti gotovi do lipnja ili srpnja iduće godine. Možda se ne čini važnim, ali treba reći da smo kompletno zamijenili stare aparate - od sušilica i perilica rublja, obnovili hotelsku praonicu. Samo aparat za pranje posuđa koštao je oko 200 tisuća kuna. To su stvari koje se na prvu i ne vide, ali su vrlo bitne za poboljšanje usluge. Imali smo i velika ulaganja u obnovu električnih instalacija, postavljanje led rasvjete, čime smo doveli do značajnih ušteda u korištenju električnom energijom. Sve je to dalo rezultata i isplatilo se.

- Koji su to konkretno rezultati?

- U pojedinim sektorima bilježimo povećanje preko 30 posto. Imamo 31 posto financijsko povećanje smještaja u hotelima. Oko 46 posto je veći prihod od individualne prodaje, a upravo u tom dijelu se postižu najbolje cijene. Tu je 30 posto povećanje u djelatnosti sportskih usluga, preko 20 posto je više organiziranih i dogovorenih izleta, a sve to zahvaljujući web prodaji. Samo preko weba ostvareno je preko 3,3 milijuna kuna od prodanih ulaznica.

Upravo je ulaganje u internet stranicu i razradu novog modela prodaje bio jedan od prioriteta, a to nas je koštalo oko 150 tisuća kuna. S druge strane, u jednoj nam se godini zbog tog ulaganja vratilo 3,3 milijuna kuna. Digitalizacija se definitivno isplati .U Fažani ulažemo u postavljanje novih uređaja i modela naplate parkiranja, sigurnost garaže, uložilo se i u bolje kamere i nadzor infrastrukture. Zamijenila su se stara i dotrajala vozila za tehničku i stručnu službu.

- Puno toga ste pobrojali, ispada da se prije nije baš radilo?

- Kada sam došao na mjesto ravnatelja 2017. godine ukupni prihodi bili su oko 54 milijuna kuna. Sada smo došli na nekih 70 milijuna kuna. Znači, bilježimo povećanje prihoda za 16-ak milijuna kuna, što je vrlo značajan iznos. Ne možete ubirati plodove ako ne ulažete i to je neka moja nit vodilja na ovoj funkciji. Treba stalno ulagati i obnavljati da bi se investicije vratile, a nama se to sada događa. Iskreno, mislim da su Brijuni poletjeli. Ono gdje smo donedavno bili, bio je srednji vijek, a sada smo dostigli suvremeno doba.

- Što je promijenjeno u hotelima?

- U hotelskim sobama postavljen je bežični super brzi internet, kabelska televizija, postavili smo LCD ekrane i riješili se onih starih kutija. Većina soba sada ima klimu, i mislim da smo konačno dosegli razinu kakvu Brijuni zaslužuju. U hotelu Neptun je obnovljena recepcija, osmislili smo novi hol, sada ide zamjena liftova, nova blagavaonica. Stvarno se radi punom parom.

- Je li sve to uvertira za nekog budućeg koncesionara koji će preuzeti upravljanje hotelima?

- Ne. Na Brijunima se nikad neće dogoditi priča o velikim kapacitetima. Naš dragulj su ti mali kapaciteti i činjenica da možemo egzistirati kao izvrsni mali butik hoteli koji nude dobru uslugu. Sobe uređujemo, ali želimo zadržati onaj prepoznatljiv štih iz razdoblja Austrougarske. Ponosni smo i na zgradu zatvorenog bazena kojeg s vremenom opet planiramo staviti u funkciju. To je svojevremeno bio prvi bazen na Jadranu s grijanom morskom vodom. Nadam se da ćemo taj objekt uspjeti u budućnosti obnoviti pomoću sredstava europskih fondova.

- Bilo je puno prijedloga za Brijune i nema Vlade koja nije imala svoju viziju. Već je skupo plaćena i studija koja je trebala dati konkretne smjernice, ali ništa od tog.

- Prije svega moram istaknuti da se masovni turizam ovdje sigurno nikad neće dogoditi. Znamo da je već ranije izrađena studija koja je koštala oko 3 milijuna kuna, a koja je trebala ponuditi model upravljanja. Studiju su odbili Ministarstvo zaštite okoliša i Nacionalni park budući da je taj dokument išao u smjeru ukidanja nacionalnog parka i protivno prostornom planu i planu upravljanja. Studija je predviđala da se na Brijunima formira elitno turističko naselje. To je nemoguće i takve nebuloze nisu u skladu s ničim- ni s Prostornim planom, ni s održivom namjenom Nacionalnog parka.

- Kakve vi Brijune želite u budućnosti?

- Nacionalni park uvijek mora biti dostupan javnosti. Ne može se stvarati zatvoreni krug elitnog turizma na način da Brijuni postanu nekakav resort u koji nitko osim odabranih neće imati pristup. To je jednostavno nezamislivo i uvjeren sam da takav koncept nikad neće proći. Ponajprije zato jer imamo jedno mjesto ulaska, odnosno jedno mjesto gdje možete sigurno uploviti, a to je jedna jedina luka na Velikom Brijunu. Kroz nju će uvijek morati ući i posjetitelji u Nacionalni park, ali i gosti hotela. Jedno bez drugog ne može.

Ako Vlada ikad bude odlučivala o obliku neke koncesije, onda će trebati postići konsenzus o uporabi mjesta ulaska na sam otok. Ova je Vlada potaknula pitanje na koji će se način odvijati investicije i budućnost razvoja Brijunskog otočja. U startu se vidjelo da je prvo potrebno uložiti u infrastrukturu bez obzira na potencijalnog koncesionara.

- Koja je funkcija u svemu tome Javne ustanove i zašto ustanova i dalje ne bi upravljala turističkim dijelom?

- Javna ustanova je osnovana s namjerom da upravlja državnom imovinom i područjem unutar granica nacionalnog parka. Neki smatraju da se ustanova kao takva ne bi trebala baviti turizmom. Međutim to nije neki presedan. Nacionalni parkovi Plitvice, Krka, Mljet i Brijuni su primjeri dobre prakse koji su pokazali da ustanove mogu upravljati određenim područjem i stvarati prihod. Pokazalo se da su to pozitivne državne firme za razliku od nekih drugih parkova koji unutar svog područja možda i nemaju potencijal za ovakav razvoj.

Dok god se ustanova sama financira iz objekata koje nam je država dala na upravljanje, ne vidim razlog zašto i dalje ne bi tako radili. Činjenica je da Brijuni dugo vremena nisu imali značajna financijska sredstva da bi pokrenuli određenu obnovu. No, vremena se mijenjaju. Sada imamo dostupnost europskih fondova, nacionalnih fondova, interregionalnih fondova ili mogućnosti kreditiranja po vrlo niskim kamatnim stopama.

- Niste odgovorili na pitanje, treba li Javna ustanova nastaviti upravljati objektima?

- To je jedan od predloženih modela, ali to ne mora u konačnici biti tako. Postoji model javno-privatnog partnerstva, postoji i način da se mi kao ustanova više time apsolutno ne bavimo već da dođe nekakav vanjski ulagač ili koncesionar.

- Što vi mislite, koji je prijedlog najbolji?

- Koncesija sama po sebi može biti dobra jedino u slučaju kada imamo nekakav proizvod koji isključivo stvara gubitak državi. Brijuni to nisu, jer stvaraju dobitak. Brijuni su samo opstojni i sav naš višak dobiti odlazi u državni proračun. Koju god cijenu postavite za koncesiju i koliko god ona bila visoka, nekome će za pet godina izgledati jeftina, a za 90 godina država će biti na čistom gubitku. Koncesija za nešto kao što je turizam, gdje se stalno mijenjaju cijene i uvjeti, meni nije opravdana.

- Zašto koncesija nije opcija?

- Zato što područja koja imaju potencijal, a Brijuni spadaju u tu kategoriju te se samofinanciraju uz minimalnu ili nikakvu pomoć države, treba poticati i ne davati u koncesiju. Brijuni uz Krku, Plitvice, Mljet stvaraju najveće prihode i svi mi smo pokretači razvoja cijelog sektora. Mi izdvajamo 3 posto od ulaznica u naš zajednički fond kojima potpomažemo sve ostale parkove u Hrvatskoj.

- Što ste konkretno napravili?

- Potpisali smo ugovore s Hrvatskim vodama, Gradom Pulom, Vodovodom i Pragrandeom o sanaciji kompletne vodovodne mreže. To su enormno veliki zahvati i osnova svega. Hrvatske vode su financirale 90 posto iznosa, a deset posto financira Grad Pula koji je prepoznao važnost ovog ulaganja jer i oni itekako imaju korist od Brijuna.

- Grad Pula vas prati u projektima infrastrukture?

- Grad Pula je prepoznao svoj dio interesa jer svi znamo da su Brijuni pokretač razvoja ovog dijela. I Fažana praktički ne bi postojala bez nas. Velik broj turista stiže u Fažanu zbog blizine Brijuna. Nakon potpisivanja sporazuma za vode, radi se projektiranje nove elektroenergetske mreže što će platiti Javna ustanova, Državne nekretnine i Ministarstvo obrane. Nakon toga slijedi kompletna zamjena mreže, a ukupna vrijednost te investicije procijenjena je na preko 18 milijuna kuna. Vodovod i kanalizacija su investicije teške 20-tak milijuna kuna. Kvalitetna infrastruktura je baza za sve dalje. Ne možete izvana ušminkati hotele, a da je unutra trulež.

- Kada će to biti gotovo?

- Nova vodovodna mreža i kanalizacija trebaju biti gotove kroz tri godine. Računam da bi kroz tri do četiri godine mogli imati kompletno riješenu infrastrukturu, a samim time bi Brijuni postali jedno sasvim drugo područje. Obnova kompletne vodovodne infrastrukture ustanovu neće koštati ni lipe. Pragrande Pula već objavljuje javne pozive za projektiranje nove kanalizacijske mreže i pročistač.

- Znači li to da je fonja s Brijuna dosad odlazila direktno u more?

- Ima određenih ispusta, no postoje taložnice i septičke jame koje se prazne. Ljudi svašta pričaju. Morate znati da se radi o staroj kanalizacijskoj mreži koja je izgrađena početkom 20. stoljeća. Većina tih baznih dijelova izgleda kako je tada zamišljeno. Nešto je rekonstruirano i poboljšano 60-tih i 70-tih godina, ali jako je tu puno loše i stare infrastrukture. Iz tog se razloga radi projektiranje nove mreže, ne samo pročistača, već kompletne kanalizacije. Mi trenutno nemamo javnu kanalizaciju. Važno je reći da se konačno i u ovom dijelu počelo rješavati pitanje koje nitko nije rješavao u zadnjih sto godina. Apsolutno nitko.

- Koliko je ljudi trenutno zaposleno na otočju i jesu li točne tvrdnje da je većini koji rade na otoku pala sjekira u med?

- Na otočju je 215 stalno zaposlenih i 285 sezonaca. Neki imaju krivu percepciju da na Brijunima teče med i mlijeko, i da se vrti ne znam kakav novac, i da će ljudi sjediti i ništa ne raditi. To je skroz krivo. Ta vremena su prošla i što se mene tiče, to je završena priča.

Što se tiče plaća, one su sada tržišne i naši zaposlenici u ugostiteljstvu primjerice imaju iste plaće kao i njihovi kolege kuhari ili konobari u recimo Valamaru.

S druge strane, puno se govori o tome da bi Brijuni trebali raditi tijekom cijele godine ali to ne drži vodu. Ne možete pružati uslugu bez zaleđa kopna. Ako jedan Rovinj i Poreč zatvaraju hotele zimi jer im se ne isplati raditi, onda je logično da smo i mi na otoku zatvoreni.

Povezane vijesti

• Milotić: Brijuni trebaju biti dostupniji svim našim građanima
• INVESTICIJE NA BRIJUNIMA NA ČEKANJU Sutra kreću individualni izleti, a hoteli svoja vrata otvaraju 1. lipnja. Ravnatelj Marno Milotić otkriva KAKAV ĆE BITI TURIZAM NA OTOČJU NAKON KORONE
• Marno Milotić smijenjen s mjesta ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni