Apsolutno pozdravljamo odluku Vlade da spasi Đuru Đakovića i 3. Maj, ali zašto onda i Uljanik nije imao isti tretman? Dok se za Uljanik država mjesecima bavila prebacivanjem odgovornosti, za Đuru Đakovića smo vidjeli da je odmah krenula u traženje rješenja

Turbulentna. Intenzivna. Surova. Pa i mučna. Takva je prema ocjeni gradonačelnika Pule Borisa Miletića bila godina na izmaku kad je u pitanju vođenje najvećeg istarskog grada. Ipak, kaže, bilanca će u konačnici biti pozitivna, te u razgovoru otkriva na čemu temelji takav zaključak.

- Godinu su prije svega obilježile brojne investicije, i to najviše u komunalnu infrastrukturu. Ulagalo se u izgradnju novih cesta, sanaciju onih postojećih, uredile su se plaže, osnovne škole, dječja i sportska igrališta… sve ono što na neki način život u gradu čini boljim i ugodnijim. Pritom smo trošili i ulagali onoliko koliko smo mogli, bez da se zadužujemo i opterećujemo gradski proračun. To je jedan od razloga zbog čega smo uspjeli zadržati visoki društveni standard. Dakle, generalno je puno toga učinjeno, ali isto je tako još puno posla pred nama.

- Nakon puno godina radovi su se preselili na površinu grada tako da Pula ovih dana izgleda kao veliko gradilište. Zbog čega se na ovaj dio moralo tako dugo čekati?

- Istina, Pula se u zadnjih 10-ak godina jako promijenila, i to nabolje. Pazite, sve donedavno imali smo zagađeni zaljev s kanalizacijom koja se direktno izlijevala u more, grad je plavio kad god bi nas zadesila malo jača kiša, imali smo dotrajale mreže plina, vode, mnoge su ulice bile neasfaltirane i bez rasvjete. Danas to više nije tako. Imamo zaokružen sustav odvodnje, čisti i zaštićeni zaljev, značajno je povećano otjecanje vode prilikom svake veće kiše, tu je više od 180 kilometara novog sustava plinofikacije, kilometri novih cesta i da ne nabrajam dalje. Trebalo je hrabrosti provesti takve zahvate koje se nitko nije usudio provesti u zadnjih pa gotovo 100 godina. Većina tih zahvata je danas nevidljiva jer je sva infrastruktura ispod zemlje ili ispod mora, ali da nije bilo toga, ne bi bilo moguće ništa raditi. Tek na tome vi možete mijenjati izgled grada, istinski ga uređivati i upravo to sad radimo, sad je taj dio došao na red. Ukratko, Pula je u posljednjih 10 godina prošla korjeniti makeover i sad smo na onom najatraktivnijem, estetskom dijelu.

- Međutim, promet je i dalje gorući problem Pule. Ima li za njega rješenja?

-Promet je definitivno jedan od naših najvećih izazova i Pula se po tom pitanju ne razlikuje od drugih gradova tako duge povijesti. Osim toga, broj se turista u Puli u posljednjih 10 godina duplo povećao. To je izvrsna vijest, ali mi imamo prostorne mogućnosti kakve imamo i to ne možemo mijenjati. Ali ono što možemo, to i činimo. Samo u obnovu i izgradnju novih cesta uložili smo više od 200 milijuna kuna da bi promet bio sigurniji i protočniji. Velik dio ulaganja u sljedećoj godini odnosi se na promet, poput nastavka širenja obilaznice na četiri trake, početka uređenja Premanturske ceste, Valdebečkog puta i niz drugih. Što se pak parkirališta tiče, ove smo godine u prosincu omogućili besplatno parkiranje tijekom cijelog mjeseca da bismo dodatno privukli ljude u centar. Sada vidimo da je s jedne strane to pozitivno, no s druge definitivno je smanjena frekvencija posjeta i to je nešto na čemu ćemo morati poraditi da bismo pronašli optimalno rješenje.

- Godinu na izmaku obilježila je situacija s Uljanikom. Kako je Vi osobno doživljavate, koliko je ona utjecala općenito na život grada, a u konačnici i na gradske financije?

- Prije svega smatram da nije dobro da je Skupština vjerovnika Uljanika odgođena za kraj siječanja iduće godine. Mislim da je najvažnije da Vlada, kao najveći vjerovnik Uljanika, čim prije potvrdi stečajni plan koji će omogućiti nastavak djelatnosti brodogradnje u pulskom škveru. Sigurno da je situacija koja je zatekla najveću kompaniju u Istri imala određeni utjecaj na financije, no unatoč tome vidimo da standard života u gradu nije ni na koji način doveden u pitanje. To je na neki način i rezultat racionalnog upravljanja gradskim financijama. A što se tiče Uljanika, moram ovdje reći da je jako frustrirajuće i nepošteno kako se Vlada ponijela prema Uljaniku, a kako se odnosi npr. prema Đuri Đakoviću. Najgore od svega je što su na prvom primjeru pokazali da je njihov odnos prema Uljaniku bio ključno određen činjenicom što se Uljanik nalazi u Istri. Da se razumijemo, apsolutno pozdravljamo odluku Vlade da spasi Đuru Đakovića i 3. Maj, ali zašto onda i Uljanik nije imao isti tretman? Dok se za Uljanik država mjesecima bavila prebacivanjem odgovornosti, za Đuru Đakovića smo vidjeli da je odmah krenula u traženje rješenja. Čim su se javili prvi problemi, država je krenula s financijskim restrukturiranjem tvrtke HBOR-ovim kreditom od 95 milijuna kuna, a ministar gospodarstva Darko Horvat izjavio je da Đuro Đaković ima perspektivu i da je potrebno osigurati kvalitetni menadžment, financiranje i povezati ga s dobrim i jakim naručiteljima. Zašto takvu izjavu nije dao kad je Uljanik u pitanju? Dakle, država definitivno ima selektivan pristup kojim će tvrtkama u svom vlasništvu pomoći ili ih gurnuti u stečaj, i to nije dobro. Kad čovjek o tome priča s kolegama iz Njemačke i Danske, ljudi ne mogu vjerovati da postoji takva iracionalna diskriminacija u stvarima koje ne bi trebale imati veze s politikom, već su to isključivo gospodarska pitanja.

- Uz nestanak jednog tako velikog gospodarskog sustava još više na značaju dobiva razvoj poduzetništva. Pula godinama provodi razne programe kojima se potiče poduzetništvo. Kakvi su rezultati?

- Pula trenutno broji 3.080 poduzetnika koji zapošljavaju oko 15.000 osoba, i uz Zagreb, Pula je grad s najviše poduzetnika u Hrvatskoj u odnosu na radno sposobno stanovništvo. Imamo konkretne poticajne mjere i olakšice za razvoj gospodarskog i poduzetničkog sektora koje smo u idućoj godini povećali na ukupno 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Uz to, puno ulažemo i u infrastrukturu. Posebno je značajan projekt budućeg co-working poduzetničkog prostora u samom centru grada koji razvijamo. On će služiti kao poduzetnički centar za naše vrijedne poduzetnike. Zahvalan sam svakom poduzetniku i obrtniku koji svojim radom povećava kvalitetu života u Puli. Cijela ta pozitivna klima utječe i na stopu useljavanja pa smo mi takoreći jedina regija u Hrvatskoj i jedan od rijetkih gradova koji govori o stopi useljavanja, a ne stopi iseljavanja. Osim toga, stopa nezaposlenosti u Puli gotovo je dva puta niža od prosjeka nezaposlenosti u EU-u, a da ne govorim u Hrvatskoj. To su konkretni pokazatelji da idemo u dobrom smjeru. Neke stvari se ne mogu odraditi preko noći, ali siguran sam da smo na dobrom putu.

- Proračun za iduću godinu težak je gotovo 553 milijuna kuna. Koliko je on realan?

- Naš ključni moto u upravljanu financijama glasi: s gradskim novcem isključivo oprezno i racionalno. Mislim da je to jedini ispravan način. To nam je omogućilo i da se adekvatno nosimo sa situacijom u Uljaniku. Dobro ste rekli, proračun je 553 milijuna kuna od čega se više od 218 milijuna kuna odnosi na prostorno uređenje i izgradnju, 260 milijuna je osigurano za društvene djelatnosti i kulturu. Od toga je više od 104 milijuna kuna namijenjeno školstvu, 50,5 predškolskom odgoju i gotovo 30 milijuna kuna za sport i gotovo isto toliko za socijalnu skrb i zdravstvo. Takav je proračun prije svega razvojni, uravnotežen i omogućava daljnji napredak Pule.

- U Istri je, uz Ipsilon, izgradnja nove Opće bolnice trenutno najveća investicija. Nedavno su se prvi Odjeli počeli seliti u novu zgradu. Bližimo se kraju radova, no što je s kadrovima koji će u njoj raditi? Svjedoci smo da kvalitetan kadar odlazi iz države.

- Prvi odjeli su već počeli primati pacijente u novim prostorijama i bolnica polako postaje realnost. Bit će to definitivno jedna od modernijih i opremljenijih bolnica, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Konačno će imati i najbolje uvjete za rad, a što će opet omogućiti zadržavanje postojećeg i privlačenje novog zdravstvenog kadra i medicinskog osoblja. Što se kadrova tiče, to je problem s kojim se bori cijela država, a mi kao gradska uprava činimo što možemo. Jedna od poticajnih mjera je dodjela gradskih, kadrovskih stanova u najam za osobe koje su zaposlene u zdravstvu, a koje iz drugih država i gradova dolaze raditi u Pulu. Grad sufinancira najamninu stana za zdravstvene radnike, a prilikom dodjele stipendija dodatno bodujemo deficitarna zanimanja iz područja zdravstva. Uglavnom, vjerujem da ćemo uskoro i u tome biti korak ispred ostatka Hrvatske. Kao što već jesmo u većini drugih stvari.

- Koji su prioriteti u 2020. godini što se tiče značajnijih radova?

- U idućoj godini nastavljamo istim tempom. Kao što sam ranije spomenuo, očekuje nas nastavak širenja obilaznice na četiri trake, krećemo s uređenjem Premanturske ceste, Valdebečkog puta, Kandlerove ulice, uređujemo Hidrobazu, očekuje nas i uređenje Rojca, Dječjeg kreativnog centra, uređenje gradskih fasada i niz drugih. Posebno sam ponosan na naše pulsko Sveučilište koje se sve brže razvija i raste te postaje pravi centar znanja. Krenuo je projekt proširenja infrastrukture studentskih smještajnih kapaciteta doma, što će značajno doprinijeti kvaliteti studiranja u Puli. Mi smo kao Grad od samog početka snažno podržali ideju izgradnje sveučilišnog kampusa, a upravo je to bio prvi ugovor koji sam kao gradonačelnik 2006. godine potpisao s nadležnim ministarstvom. Kad je riječ o obrazovanju, moram naglasiti da mi je zbilja drago da ćemo zajedno s Istarskom županijom sudjelovati u financiranju izgradnje i opremanja nove, prijeko potrebne zgrade Medicinske škole u Puli za što je Gradsko vijeće dalo suglasnost na posljednjoj sjednici.

- I za kraj, ide li po Vama Pula u dobrom smjeru?

- Da! Kao što sam već rekao, to nije više stvar dojma, nego brojki i statistike. Pogledajte broj ljudi koji su se doselili, nisku stopu nezaposlenosti ili bilo koji drugi gospodarski pokazatelj. Sva relevantna istraživanja pokazuju da je Pula konstantno jedan od najboljih gradova za život i poslovanje u Hrvatskoj. Pula se iz vojnog i industrijskog grada pretvorila u atraktivan turistički grad s cijelim spektrom vrlo jakih djelatnosti. Tu bih posebno izdvojio IT i digitalni sektor. Tu vidim veliku razvojnu šansu za Pulu i cijelu Istru. S druge strane, ti dobri pokazatelji znače samo da moramo biti još bolji. Prije točno deset godina na izbore sam izašao s motom: "Krenuli smo - i sad nema stajanja." Danas mogu reći: "Napravili smo puno - i tek sad nema stajanja."

- Kakva nas očekuje politička 2020. godina?

- Ako je u idućoj godini nešto izvjesno, onda je to neizvjesnost. U 2020. ulazimo čekajući Brexit i konačan izlazak Velike Britanije iz EU-a, Amerikanci smjenjuju predsjednika, u Francuskoj su opet masovni prosvjedi na ulicama. Ono što mogu obećati je da ćemo se i dalje truditi da u sljedećoj godini, u takvim nemirnim okolnostima, Istra i Pula ostanu oaze stabilnosti i napretka za sve naše sugrađane, ali i za one koji će ovdje tek naći svoj dom. I da ćemo čuvati suživot i toleranciju koje danas svijetu kronično nedostaju. U vremenu podjela i snažne polarizacije, najveća vrlina bit će znati saslušati drugoga, a pogotovo onoga s kojim se ne slažemo. Zato nam svima u ovo božićno vrijeme želim da nađemo snage prihvatiti različitosti i da ne zaboravimo brinuti jedni za druge.

Povezane vijesti

• Miletić: Mi smo svoje rekli - na potezu je SDP
• Miletić zabrinut zbog smrada kod Pošte
• Miletić: U IDS-u nismo zaprimili službeni zahtjev SDP-a