Na lokaciji Katedrale Pietro Kandler 1845. istražuje antički sloj grada i utvrđuje izgradnju Katedrale na postolju hrama Jupitera Zaštitnika. Uvjeren da se gradski Kapitolij nalazio na brežuljku, čudi se velikom hramu sagrađenom na neadekvatnoj gradskoj lokaciji. Sačuvan je tek minijaturni Kandlerov crtež hrama iz 1858., prikazan na planu antičkoga grada (Forma Urbis Polae)
Marija Obad-Vučina (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Zagrebački izdavač Despot Infinitus krajem prošle godine objavio je knjigu Marije Obad-Vučina pod naslovom "Antička jezgra starokršćanskoga biskupskoga središta Pule". Oglašavajući knjigu na web stranici navode: "Knjiga na 360 stranica, u sedam poglavlja popraćenih sa 150 grafičkih prikaza i fotografija te više od 60 autorskih nacrta analizira razvojni put Pule od nastanka do stjecanja urbanih odlika te je naslov knjige upotpunjen podnaslovom 'Tragovima utemeljenja antičke Pule do kapitolijskoga gradskog hrama i izgradnje Katedrale sv. Marije'. Interdisciplinarni istraživački postupak prikazuje i komentira velik broj pisane i grafičke građe te polučuje 70 završnih zaključaka o fazama urbanističkog utemeljenja Pule (predurbana, protourbana i urbana) i fazama transformacije gradskog Kapitolija u kompleks zgrada starokršćanskoga biskupskog središta Pule."
- Naslov i podnaslov Vaše knjige ulaze u srž problematike kojom se bavite. Koji je bio povod za objavu ove knjige?
- Predmet i srž istraživanja nepoznata je razvojna nit starokršćanskoga biskupskoga središta Pule na lokaciji Katedrale sv. Marije, od prvog utemeljenja kultnog mjesta do izrastanja monumentalnog kompleksa koji su činile trobrodna Bazilika sv. Marije, jednobrodna Bazilika sv. Tome Apostola, krstionica i kompleks biskupskoga dvora. Dokumentacije o povijesnom utemeljenju Katedrale nema pa istraživanje analizira razvojni put Pule kako bi se utvrdilo da li Katedrala nasljeđuje lokaciju sakralnog središta nekog od prethodnih povijesnih razdoblja utemeljenja Pule. Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja faza izgradnje starokršćanskog središta Pulske biskupije u okviru poslijediplomskog magistarskog studija graditeljskog nasljeđa u Splitu i doktorskog studija graditeljskog nasljeđa na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nove spoznaje o prošlosti Pule trebalo je objaviti.
Marija Obad-Vučina uz ostatke prve javne crkve pulskih kršćana, realizirane dogradnjom dvorane kapitolijskoga hrama. Zid je prepoznatljiv po tri starokršćanske prozorske rešetke klesane u kamenu, sačuvane na začelju Katedrale
- Kako biste saželi utemeljenje današnje Pule? Povijest grada seže daleko prije dolaska Rimljana.
- Položaj Pule je na vrhu, kraju istarskoga poluotoka, na periferiji kopnenih putova, uz zaljev iznimnih maritimnih karakteristika, bujan izvor vode i plodno zemljište. Povijest potvrđuje da su upravo morski zaljev, izdašan izvor pitke vode i plodno zemljišno u zaleđu elementi povijesnog utemeljenja, opstanka i razvoja Pule.
Pretpovijesno, predurbano histarsko gradinsko naselje (1. tisućljeće - 177. godine) utemeljeno je na uzvisini pulskoga brežuljka, današnjeg Kaštela. Štovalo je kultno biće Iku, personifikaciju prirodnoga fenomena vode i plodnosti zemlje (!) u svetištu na istočnoj padini brežuljka, nedaleko pretpovijesne nekropole žarnih grobova. Podatak potvrđuje da Katedrala ne nasljeđuje lokaciju sakralnog središta predurbane histarske gradine.
Rim pulski teritorij osvaja u dvije faze urbanističkoga utemeljenja. U protourbanom razdoblju rimske Pule naselje funkcionira unutar teritorija gradine. Duhovna i svjetovna vlast su objedinjene na utvrdi brežuljka (Kaštela), Kapitolij na vrhu brežuljka štuje Jupitera Pobjednika (Viktora). Takav podatak potvrđuje da Katedrala nije naslijedila lokaciju sakralnog središta rimskoga protourbanog naselja. Rimljani uspostavljaju dinamičnu prekomorsku trgovačku luku i trgovište proizvodima i prerađevinama s plodnog zemljišnog zaleđa.
Sredinom I. stoljeća protourbanu gradinu Rimljani nadograđuju i uspostavljaju antički grad (urbana faza utemeljenja) kao upravno središte agrarne kolonije. Gradski izvor podno Arene, na antičkom Nimfeju, danas poznatom kao Karolina, postaje ishodište trasiranja donjogradskih prostora. No, taj je izvor i ishodište organizacije zemljišnoga zaleđa podijeljenog u zemljišne posjede namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji. Takav podatak potvrđuje da je grad Pula zasnovan kao upravno, administrativno središte agrarne kolonije. Grad je planiran i izgrađen u skladu s normama klasičnog urbanizma koji primjenjuje šablone i unaprijed zadane sheme, pa tako i shemu o kapitolijskome hramu uz Forum. Međutim, veliko postolje hrama, istraženo uz pulski Forum, prava je enigma budući da je nemoguće da hram na ovom postolju egzistira nakon izgradnje bočnih hramova Augusta i Dijane, sagrađenih u vrijeme uspostave grada.
- Veliko postolje hrama uz Forum intrigantna je tema. Utvrđujete da se na sadašnjem praznom prostoru između Augustovog i Dijaninog hrama, koji je kroz stoljeća pretvoren u Komunalnu palaču, nikada nije uzdizao kapitolijski hram?
- Dileme o lokaciji gradskoga Kapitolija uz Forum ili na starogradskom brežuljku i danas postoje, a o namjeni velikog postolja uz Forum postoje najrazličitija nagađanja. P. Kandler i A. Gnirs kapitolijski hram vide na vrhu brežuljka, a na postolju prostor namijenjen održavanju narodnih skupština. B. Benussi i B. Forlati-Tamaro postolje pripisuju oltaru iz razdoblja prije osnivanja kolonije. M. Mirabella Roberti zaključuje da podij vjerojatno pripada Kapitoliju iz razdoblja Republike (?!), no budući da je nemoguće da središnji hram egzistira nakon izgradnje bočnih, zaključuje da je Kapitolij u Augustovo doba preseljen na nepoznatu gradsku lokaciju. M. Suić (1976.) razmatra pitanje Kapitolija na središnjem postolju, ali ne nalazi mogućnost postojanja trijade hramova; u izdanju iz 2003. referira se na kapitolijsku trijadu forumskih hramova (A. Krizmanić, 1988.) navodeći da se prikazana zamisao odlučno odvaja od rimske tradicije. Suić zaključuje da je prije izgradnje manjih hramova uz Forum u Puli postojalo drugo kultno mjesto s odgovarajućim hramom.
1988. Krizmanić u postolju uz Forum vidi ostatak samostalnog Kapitolija iz razdoblja Republike (protourbano razdoblje kada rimska Pula funkcionira na teritoriju gradine), kao osnove iz koje izniče kapitolijska trijada forumskih hramova carskog razdoblja (urbano razdoblje). Krizmanić takvu postavku bilježi 1988. u knjizi o pulskoj komunalnoj palači, a 2003. godine objavljuje na turističkom informativnom panou usred Foruma pod naslovom "Dvije faze utemeljenja Kapitolija na pulskom Forumu". Provedene analize takav prikaz odbacuju budući da je u pitanju nepoznavanje faza urbanističkog utemeljenja Pule, nepoštivanje principa gradnje rimskih hramova koji zauzimaju cijelo postolje (koje predstavlja nadzemni temelj hrama), kao i nepoštivanje postojećeg građevinskog stanja postolja detaljno istraženog i dokumentiranog. Stoga prikaz faza utemeljenja Kapitolija na pulskom Forumu treba smatrati znanstveno neutemeljenim.
Pulska je Katedrala sagrađena na postolju kapitolijskoga gradskog hrama
- Istraživanjem na području Katedrale i na području Foruma dolazite do spoznaje da je već započeta gradnja Kapitolija uz Forum iznenada prekinuta? Kako ste došli do takvog zaključka?
- Na lokaciji Katedrale Pietro Kandler 1845. istražuje antički sloj grada i utvrđuje izgradnju Katedrale na postolju hrama Jupitera Zaštitnika. Uvjeren da se gradski Kapitolij nalazio na brežuljku, čudi se velikom hramu sagrađenom na neadekvatnoj lokaciji Katedrale koja je trebala izniknuti na mjestu Kapitolija, kao što je to bio slučaj diljem ugasla Rimskog Carstva. Sačuvan je tek minijaturni Kandlerov crtež hrama iz 1858., prikazan na planu antičkoga grada (Forma Urbis Polae). Koristeći elemente gradnje antičkih hramova opisane u knjizi "De arhitectura libri decem" Marcusa Vitruvijusa Polliona (Vitruvije), Kandlerov crtež hrama na lokaciji Katedrale, podatke o dosadašnjim istraživanjima Katedrale i fotogrametrijske snimke Katedrale, istraživanje utvrđuje tipologiju gradnje hrama, definira mjernu veličinu gradnje i sve elemente gradnje hrama, uključujući i veličinu postolja. Uočeno je da veličina postolja hrama na lokaciji Katedrale odgovara postolju koje je sačuvano ispod nivoa Augustova i Dijanina hrama uz pulski Forum.
Veliko postolje uz Forum u cijelosti je istraženo 1845., u segmentima 1920. a 1946.-1947. postolje je konzervirano te je od tada dostupno ulaskom u šahtove u razini trga uz Augustov hram. Dostupan dio nalaza 1980. osobno sam dokumentirala te grafički i matematički analizirala. Niz je detalja potvrdio nedovršenu gradnju Kapitolija koja nije mogla egzistirati nakon izgradnje bočnih hramova Augusta i Rome te Dijane. Budući da dimenzije postolja uz Forum i analizirana tipologija gradnje hrama u potpunosti odgovaraju hramu na lokaciji Katedrale, zaključeno je da je Kapitolij nakon prekinute gradnje uz Forum po istome projektu realiziran na lokaciji Katedrale.
Na praznom platou uz Augustov hram dvobojnim je kamenim opločenjem (netočno!) označen položaj gradskog Kapitolija od čije se gradnje odustalo zbog snažno iskazane trgovačke orijentacije Foruma, nespojive s Jupiterovim kultom
- Iznalazite li razloge zbog kojih je gradnja Kapitolija uz Forum prekinuta i zamijenjena omanjim hramovima istovjetnog oblikovanja?
- Pulska agrarna kolonija intenzivno trguje agrarnim proizvodima diljem Sredozemlja. Prihodima od trgovine, porezima od zakupa zemlje i naplatom carina osigurava materijalnu osnovu transformaciji gradinskog naselja u antički grad. Forum projektiran uz luku neplanirano poprima trgovački karakter nespojiv s obredima kapitolijskoga kulta te je započeta izgradnja Kapitolija uz Forum obustavljena. Titulari potom realiziranih omanjih forumskih hramova potvrđuju trgovačku orijentaciju Foruma: Hram Augusta i Rome slavi cara zaduženog za opskrbu Rima žitom, a Dijanin hram štuje zaštitnicu proizvoda i prerađevina iz biljnih kultura (!). Zaključeno je da su realizirani hramovi u funkciji prožimanja trgovačkog Foruma od Rima poklamiranom sakralnošću.
- Zbog čega je prekinuta gradnja Kapitolija uz Forum izmještena upravo na lokaciju današnje Katedrale? Na što upućuje smještaj Katedrale analiziran u okviru prostorne organizacije antičkoga grada Pule?
- Prostorna organizacija antičkoga grada dokazuje smještaj Katedrale u antičkoj insuli trapezoidnog oblika, uz rub grada i sredinu gradskog dekumana. Takav je položaj usklađen s urbanim tradicijama rimskoga svijeta preuzetim od Etrušćana koji "prostor za kult organiziraju redovito na rubu naselja, uz sredinu glavne, najduže stranice perimetra naselja…" Istovremeno, stare vedute, arheološke karte i "perspektivni" prikazi antičke Pule prikazuju da su u predjelu Katedrale antički bedemi primaknuti gradu. Povijesni urbanizam bilježi da antički gradovi, uz trgovačku luku, osiguravaju zasebno pristanište u funkciji gradske sakralne zone. Zaključeno je da "uvučen" položaj bedema uz Katedralu potvrđuje lokaciju u funkciji sakralnoga gradskog središta, lokaciju gradskog Kapitolija.
Pogled na tri forumska hrama dokazuje neutemeljenost postavke o pulskoj trijadi na Forumu
- Knjiga prikazuje faze transformacije kapitolijskoga gradskog hrama u ansambl liturgijskih zgrada starokršćanskoga biskupskoga središta Pule. Kojim su redom zgrade građene?
- Intervencije na hramu započinju uspostavom institucije prvoga pulskog biskupa iz sredine III. stoljeća, koji prethodi uspostavi biskupije i službenom imenovanju biskupa. Prva javna crkva (prva liturgijska dvorana) pulske ranokršćanske zajednice realizirana je dogradnjom dvorane antičkoga hrama. Na začelju srednjega broda Katedrale do danas je sačuvan ostatak dograđenog začelja ove prve javne crkve sa sačuvanim ranokršćanskim (starokršćanskim) prozorskim transenama. Istraženo temeljenje ovog začelja potvrđuje temeljenje Katedrale na postolju hrama.
Grafičke analize dokazuju iduću gradnju uz još postojeći hram. To je južna jednobrodna bazilika (druga liturgijska dvorana) koja treba služiti kršćanskim obredima do izgradnje Katedrale. Gradnja Katedrale (treće liturgijske dvorane) započinje nakon što kršćani poslije 380. godine službeno preuzimaju kapitolijski hram Jupitera Zaštitnika. Trobrodna Bazilika sv. Marije, površine 1.173 četvorna metra, u potpunosti "prekriva" tlocrt antičkoga hrama te je postojanje Kapitolija na ovoj gradskoj lokaciji zaboravljeno. Četvrtu liturgijsku dvoranu predstavlja dogradnja južne bazilike dvoranom s upisanom apsidom i podzemnim relikvijskim grobom sa zatečenim relikvijarima.
Tlocrt Kapitolija projektiranog uz Forum
Bazilika preuzima funkciju memorijalne crkve posvećene kultu relikvija te nakon gradnje Katedrale nije uklonjena. Zbog pohranjenih moći sv. Tome Apostola bazilika je imenovana Bazilikom sv. Tome Apostola. Vremenom je uslijed neodržavanja porušena. Krstionica križnog tlocrta i iznimnog gabarita prikazana je tlocrtom, presjecima i pročeljima koji korigiraju dosadašnje crteže. Biskupski dom je građen nakon što je Pulska biskupija 524. godine ozakonjena. Polovicom XIX. stoljeća, u vrijeme gradnje zgrade glavnog zapovjedništva austrijske mornarice biskupski dom i krstionica su uklonjeni.
Starokršćansko se središta prostire strogo unutar antičke insule trapeznog oblika, što dokazuje da preuzimanjem gradskoga Kapitolija kršćani preuzimaju i sakralni forum, upravo kao što Pulska biskupija preuzima teritorij Coloniae Iuliae Polae. Vrijeme izgradnje, obim i veličina starokršćanskoga biskupskog središta Pule na lokaciji Katedrale sv. Marije svjedoče o snazi iznimno rano pristigle kršćanske misli koju Rim tolerira, ali i o iznimnoj materijalnoj moći kasnoantičke Pule utemeljene na prihodima od prekomorske trgovine s organiziranog agera rimske kolonije. Izvori potvrđuju da kršćanstvo na istočnu stranu Jadrana stiže iznimno rano zahvaljujući prekomorskim trgovačkim putovima, prethodeći zbivanjima u samom Rimu!
- Podatke istaknute na informativnom panou usred Foruma, potrebno je korigirati budući da prikazuju dvije nepostojeće faze utemeljenja pulskoga Kapitolija. Provedeno istraživanje zaslužuje prikaz tlocrta i pročelja Kapitolija projektiranog uz Forum. Nacrti zorno prikazuju da hram na velikom podiju i bočni hramovi nisu mogli postojati istovremeno.
Realizaciju hramova Augusta i Rome te Dijane treba popratiti napomenom da titulari hramova potvrđuju trgovački karakter Foruma te da je zbog iskazane trgovačke orijentacije ovog javnog gradskog prostora gradnja Kapitolija obustavljena i premještena na lokaciju današnje Katedrale. Prazno postolje nerealiziranog Kapitolija uz pulski Forum svjedoči da Rimsko Carstvo, štujući kapitolijsko božanstvo Jupitera kao Zaštitnika, prednost daje samodostatnosti kolonije. Premješta već započetu gradnju Kapitolija s Foruma na lokaciju Katedrale kako bi pulska agrarno-trgovačka kolonija, trgujući na Forumu zasnovanom uz frekventnu luku, realizirala dodijeljenu joj funkciju "smočnice Rimskoga Carstva"!