U tijeku brojni radovi

150. godina Istarske željeznice: Skup u Coworkingu o raznim aspektima te vrste prometa

| Autor: Vanesa Begić
(Vanesa Begić)

(Vanesa Begić)


Istra je u znaku željezničkog prometa, gdje se tijekom dvodnevne manifestacije posvećene 150. godišnjici Istarske željeznice održavaju razni programi vezani uz tu temu. Nakon što je održana prigodna vožnja vlakom i otvorena izložba, u Coworkingu je bilo govora o planovima razvoja željeznice u Istri, što je u planu, kao i što je do sada po tom pitanju učinjeno.

Pozdravne su riječi izrekli direktorica Turističke zajednice Grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj i Mirko Radolović, pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije.

(Vanesa Begić)(Vanesa Begić)

Milan Vuković, načelnik Sektora za željezničku infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture; Snježana Malinović, direktorica prodaje i marketinga HŽ - Putnički prijevoz, Borna Arbanas, član uprave Rail&Sea, Veljko Ocokoljić, voditelj projekta STRABAG te Jasna Divić iz Uprave za željezničku infrastrukturu i promet, kao i Dragana Drobac zamjenica direktora za EU fondove iz HŽ predstavili su stanje u željeznici danas u Hrvatskoj sa svim trendovima i specifičnostima, dakako s posebnim osvrtom na Istru.

- To su projekti, istina, koji zahtijevaju svoje vrijeme, ali uvelike se radi, upravo je u tijeku obnavljanje pruga od državne granice do Svetog Petra u Šumi, obnova 17 željezničkih prijelaza, kao i kolodvorskih zgrada, od čega je i dosta toga već završeno, a važna je i modernizacija svih pruga, na čemu se intenzivno radi, kazala je Divić, dok je Vuković govorio o uključivanju istarskih željeznica na TEN-T mrežu, što obuhvaća nekoliko razina, a cjelokupna modernizacija trebala bi biti gotova do 2050. godine, no već su u tijeku brojni radovi, i to, kako je naglašeno, ne samo izrade studija i projektnih dokumentacija nego i konkretna realizacija.

(Vanesa Begić)(Vanesa Begić)

Istaknuto je da se moraju modernizirati sve pruge, a skup kao ovaj - istaknuli su svi sudionici, izvrsna je prigoda za razmjenu iskustva, posebice iz razloga što se mogu vidjeti konkretni pomaci po tom pitanju.

Pruga Buzet-Pazin-Pula dugačka je 91,14 kilometara, a pruga Lupoglav-Raša, 52,7 km.

Ugovor za obnovu 50 kilometara željezničke pruge na dionici državna granica –-Buzet - Sveti Petar u Šumi potpisan je, kao štu su govornici podsjetili, 31. ožujka 2025. godine, a rok za dovršetak tog velikog projekta iznosi tri godine, dakle do 2028. godine.

Na toj relaciji nalazi se sedam kolodvora - Buzet, Roč, Lupoglav, Borut, Cerovlje, Pazin i Sveti Petar u Šumi - te pet stajališta - Ročko Polje, Hum u Istri, Novaki, Heki i Heki Stajalište, a krenulo se uvelike i u obnovu tih stajališta.

(Vanesa Begić)(Vanesa Begić)

Dragana Drobac govorila je i o važnosti povećanja sigurnosti na prugama, povezivanja s ostatkom Hrvatske te potom i Europe. Trenutni prioritet je obnova pruge od državne granice do Svetog Petra u Šumi što ima planirani rok završetka 2028. godine. Tunel Ćićarija strateški je važan projekt za Istru, dužine 15 kilometara, uz vijadukt dužine od četiri kilometara. Navedeno je i da su obnovljeni cestovno-željeznički prijelazi.

Što se tiče situacije u željezničkom prometu u Hrvatskoj danas, dosadašnji podatci za 2026. godinu, naveli su sudionici, pokazuju rast u odnosu na 2025. godinu što se tiče povećanja broja putnika, a učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, invalidi, umirovljenici te osobe starije od 65 godine imaju besplatan prijevoz, od čega najviše tu pogodnost koriste učenici i umirovljenici, a studenti nešto manje. Taj je trend prisutan i u Istri, a namjerava se raditi i na povećanju broja korisnika, što će, uz modernizaciju pruga biti još traženije.

(Vanesa Begić)(Vanesa Begić)

Što se obnova željeznica piše, trend je k niskopodnim vlakovima, predstavljeno je, s lakšim ulaskom, posebice za osobe s invaliditetom, s prilagođenim sanitarnim čvorovima i nizom kvalitetnih po tom pitanju tehničkih karakteristika.

Arbanas je pak govorio o kontroli i kvaliteti usluge što rezultira zadovoljnim korisnicima te kazao je da puno faktora utječe na kvalitetu samoga željezničkog prijevoza i na njegove specifičnosti, a tu je i težnja baterijskim vlakovima.

Veljko Ocokoljić naveo je da je do obnove te pruge u Istri došlo zbog dotrajalosti, a da je tu vrlo bitno i raditi na stabilizaciji klizišta, što je također u tijeku, a dio toga je već odrađeno.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama