U jeku turističke sezone, kada kroz pulsku bolnicu prolaze tisuće domaćih i stranih pacijenata, ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, zajedno s ravnateljem dr. Andrejom Angelinijem i njegovom zamjenicom dr. Danielom Fabris-Vitković, obišla je jučer ustanovu kojom je nekoć i sama ravnala. Tijekom posjeta obišla je Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP), bolničku ljekarnu i Odjel nuklearne medicine, a naglasak je bio na radu hitnih službi i ulaganjima u suvremenu medicinsku opremu.

Pritisak na sustav

Prema riječima ministrice koja je 12 godina bila na čelu bolnice, ideja ovog posjeta bila je tijekom ljetnih mjeseci procijeniti stanje, prije svega u OHBP-u, jer je turistička sezona iznimno zahtjevna za hitne službe.

(Snimila Doria Mohorović)

- Iz godine u godinu povećava se broj pregleda u hitnim službama, kako u bolnici, tako i u izvanbolničkoj hitnoj medicini i turističkim ambulantama. Velika je vrijednost sustava hitne medicinske skrbi i helikopterska te hitna pomorska služba. U posljednje dvije godine zabilježeno je više od 5.600 njihovih intervencija, što znači da se u prosjeku gotovo svaka tri sata diže helikopter ili isplovljava brodica kako bi se spasio ljudski život. Ovdje u pulskoj bolnici čuli smo da je broj pacijenata ponovno porastao. Ove godine u Hrvatskoj su ugovorene 62 turističke ambulante, a potrebe iz godine u godinu rastu između 10 i 20 posto. Zato je važno slušati ljude na terenu i njihove prijedloge. Jedan od njih je da turistička ambulanta u Puli bude smještena u neposrednoj blizini bolnice, kako bi se smanjilo nepotrebno kretanje pacijenata, rekla je ministrica.

Da je pritisak na sustav ove godine veći nego ikad potvrđuju i brojke. Glavni tehničar OHBP-a Roberto Licul istaknuo je da je ovogodišnji srpanj bio najopterećeniji.

- Vadili smo statistiku za srpanj i ova godina je, gledajući posljednjih pet godina, najjača po broju ulazaka pacijenata. OHBP je u srpnju obradio 5.800 pacijenata, što je gotovo 700 više nego prošle godine. To je veliki pritisak na sustav i zahtijeva dodatno osoblje i dodatni angažman. Ove godine smo se ipak bolje ekipirali pa imamo veći broj medicinskih sestara i liječnika nego lani, rekao je Licul.

(Snimila Doria Mohorović)

Specijalistica hitne medicine Branka Ulaković upozorila je da dodatni pritisak stvara i organizacija turističke ambulante.

-Turistička ambulanta radi do 18 sati, odnosno posljednje pacijente prima između 17 i 18 sati. Nakon toga nama se naglo povećava pritisak u noćnim satima. Tada se pregledi, dijagnostika i zbrinjavanje produže duboko u noć. Ljudi moraju biti svjesni da smo mi prvenstveno posvećeni hitnim i životno ugroženim pacijentima. Oni koji čekaju često bi svoje zdravstvene probleme mogli riješiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali zbog njezine vremenske nedostupnosti dolaze nama jer smo jedino mjesto gdje mogu potražiti pomoć, rekla je Ulaković.

Robotizirani sustav za lijekove

U bolničkoj ljekarni Maja Koroman, zamjenica voditeljice Odjela ljekarne, predstavila je sustav jedinične terapije, projekt Ministarstva zdravstva koji se postupno uvodi u hrvatske bolnice. Riječ je o robotiziranom sustavu koji za svakog bolničkog pacijenta priprema terapiju u točno propisanoj dozi. Koroman je objasnila da se svakodnevno pripremi između 60 i 80 terapija. Nakon pripreme aseptičkih bočica lijekovi se pneumatskim transportnim sustavom, odnosno bolničkom "zračnom poštom", dostavljaju na odjele. "Ideja je da se terapija priprema za svakog pacijenta poimence, u točno određenoj dozi koju je propisao liječnik", rekla je ministrica.

(Snimila Doria Mohorović)

Jedno od pitanja bile su i liste čekanja, na što je zamjenica ravnatelja bolnice dr. Daniela Fabris-Vitković odgovorila da su liste čekanja u mnogim područjima znatno smanjene.

- Na one preglede na koje se u drugim bolnicama dugo čeka, kod nas su se smanjile značajno, naročito se to odnosi na CT i na magnetnu rezonancu. Za magnet se prosječno čeka do 60 dana, a za CT oko tri tjedna. Ono što je nama kritično su ultrazvučne pretrage. To je nešto što nikako ne uspijevamo smanjiti iz jednostavnog razloga što u Istarskoj županiji u sustavu javnog zdravstva nema dovoljan broj ambulanti i mjesta gdje se može napraviti ultrazvučna pretraga. Najdulja čekanja trenutno su za kardiološke, oftalmološke i dermatološke preglede, između 350 i 500 dana. Slično je i s UZV pretragama, na koje se, ovisno o vrsti pregleda, čeka između 400 i 500 dana. Sve ostale usluge u velikoj su mjeri dostupnije, pa je oko 70 posto pregleda i postupaka unutar 120 dana. Naravno, sve ovisi o dostupnosti uređaja i liječnika, ali mogu reći da smo napravili značajan pomak u skraćivanju listi čekanja, rekla je Fabris-Vitković.

(Snimila Doria Mohorović)

Ministrica je naglasila da se problem listi čekanja neće riješiti jednom mjerom.

- Izazov listi čekanja i listi rezervacija možemo rješavati samo kombinacijom više mjera. Jedna je bolja kontrola termina, druga povezivanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava kroz CEZIH, što očekujemo tijekom 2027. godine, a treća je jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi se dio dijagnostike prebacio iz bolnica, rekla je Hrstić i najavila potrebu za boljim razvrstavanjem pacijenata prema hitnosti i stvarnoj potrebi za određenom pretragom.

Povezane vijesti

• OB Pula: Dr. Hrstić v.d. ravnateljice, uskoro natječaj
• U pulskoj bolnici se većina pregleda i pretraga može obaviti u roku od dva mjeseca. No, za neke se čeka i više od godinu dana. NE, NIJE U PITANJU PREGLED OFTALMOLOGA ILI DERMATOLOGA!
• Bolnica Pula uzvraća Sanji Radolović: "Helidrom se nije ukinuo, projekt ima podršku Ministarstva"