U jeku turističke sezone, kada kroz pulsku bolnicu prolaze tisuće domaćih i stranih pacijenata, ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, zajedno s ravnateljem dr. Andrejom Angelinijem i njegovom zamjenicom dr. Danielom Fabris-Vitković, obišla je jučer ustanovu kojom je nekoć i sama ravnala. Tijekom posjeta obišla je Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP), bolničku ljekarnu i Odjel nuklearne medicine, a naglasak je bio na radu hitnih službi i ulaganjima u suvremenu medicinsku opremu.
Prema riječima ministrice koja je 12 godina bila na čelu bolnice, ideja ovog posjeta bila je tijekom ljetnih mjeseci procijeniti stanje, prije svega u OHBP-u, jer je turistička sezona iznimno zahtjevna za hitne službe.
(Snimila Doria Mohorović)
- Iz godine u godinu povećava se broj pregleda u hitnim službama, kako u bolnici, tako i u izvanbolničkoj hitnoj medicini i turističkim ambulantama. Velika je vrijednost sustava hitne medicinske skrbi i helikopterska te hitna pomorska služba. U posljednje dvije godine zabilježeno je više od 5.600 njihovih intervencija, što znači da se u prosjeku gotovo svaka tri sata diže helikopter ili isplovljava brodica kako bi se spasio ljudski život. Ovdje u pulskoj bolnici čuli smo da je broj pacijenata ponovno porastao. Ove godine u Hrvatskoj su ugovorene 62 turističke ambulante, a potrebe iz godine u godinu rastu između 10 i 20 posto. Zato je važno slušati ljude na terenu i njihove prijedloge. Jedan od njih je da turistička ambulanta u Puli bude smještena u neposrednoj blizini bolnice, kako bi se smanjilo nepotrebno kretanje pacijenata, rekla je ministrica.
Da je pritisak na sustav ove godine veći nego ikad potvrđuju i brojke. Glavni tehničar OHBP-a Roberto Licul istaknuo je da je ovogodišnji srpanj bio najopterećeniji.
- Vadili smo statistiku za srpanj i ova godina je, gledajući posljednjih pet godina, najjača po broju ulazaka pacijenata. OHBP je u srpnju obradio 5.800 pacijenata, što je gotovo 700 više nego prošle godine. To je veliki pritisak na sustav i zahtijeva dodatno osoblje i dodatni angažman. Ove godine smo se ipak bolje ekipirali pa imamo veći broj medicinskih sestara i liječnika nego lani, rekao je Licul.
(Snimila Doria Mohorović)
Specijalistica hitne medicine Branka Ulaković upozorila je da dodatni pritisak stvara i organizacija turističke ambulante.
-Turistička ambulanta radi do 18 sati, odnosno posljednje pacijente prima između 17 i 18 sati. Nakon toga nama se naglo povećava pritisak u noćnim satima. Tada se pregledi, dijagnostika i zbrinjavanje produže duboko u noć. Ljudi moraju biti svjesni da smo mi prvenstveno posvećeni hitnim i životno ugroženim pacijentima. Oni koji čekaju često bi svoje zdravstvene probleme mogli riješiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali zbog njezine vremenske nedostupnosti dolaze nama jer smo jedino mjesto gdje mogu potražiti pomoć, rekla je Ulaković.
U bolničkoj ljekarni Maja Koroman, zamjenica voditeljice Odjela ljekarne, predstavila je sustav jedinične terapije, projekt Ministarstva zdravstva koji se postupno uvodi u hrvatske bolnice. Riječ je o robotiziranom sustavu koji za svakog bolničkog pacijenta priprema terapiju u točno propisanoj dozi. Koroman je objasnila da se svakodnevno pripremi između 60 i 80 terapija. Nakon pripreme aseptičkih bočica lijekovi se pneumatskim transportnim sustavom, odnosno bolničkom "zračnom poštom", dostavljaju na odjele. "Ideja je da se terapija priprema za svakog pacijenta poimence, u točno određenoj dozi koju je propisao liječnik", rekla je ministrica.
(Snimila Doria Mohorović)
Jedno od pitanja bile su i liste čekanja, na što je zamjenica ravnatelja bolnice dr. Daniela Fabris-Vitković odgovorila da su liste čekanja u mnogim područjima znatno smanjene.
- Na one preglede na koje se u drugim bolnicama dugo čeka, kod nas su se smanjile značajno, naročito se to odnosi na CT i na magnetnu rezonancu. Za magnet se prosječno čeka do 60 dana, a za CT oko tri tjedna. Ono što je nama kritično su ultrazvučne pretrage. To je nešto što nikako ne uspijevamo smanjiti iz jednostavnog razloga što u Istarskoj županiji u sustavu javnog zdravstva nema dovoljan broj ambulanti i mjesta gdje se može napraviti ultrazvučna pretraga. Najdulja čekanja trenutno su za kardiološke, oftalmološke i dermatološke preglede, između 350 i 500 dana. Slično je i s UZV pretragama, na koje se, ovisno o vrsti pregleda, čeka između 400 i 500 dana. Sve ostale usluge u velikoj su mjeri dostupnije, pa je oko 70 posto pregleda i postupaka unutar 120 dana. Naravno, sve ovisi o dostupnosti uređaja i liječnika, ali mogu reći da smo napravili značajan pomak u skraćivanju listi čekanja, rekla je Fabris-Vitković.
(Snimila Doria Mohorović)
Ministrica je naglasila da se problem listi čekanja neće riješiti jednom mjerom.
- Izazov listi čekanja i listi rezervacija možemo rješavati samo kombinacijom više mjera. Jedna je bolja kontrola termina, druga povezivanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava kroz CEZIH, što očekujemo tijekom 2027. godine, a treća je jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi se dio dijagnostike prebacio iz bolnica, rekla je Hrstić i najavila potrebu za boljim razvrstavanjem pacijenata prema hitnosti i stvarnoj potrebi za određenom pretragom.
Na novinarsko pitanje o najavljivanom helidromu uz pulsku bolnicu, Hrstić je rekla da bi se projekt trebao realizirati.
- Projekt helidroma pripremili smo još dok sam bila ravnateljica. On je i dalje u planovima Ministarstva zdravstva. Hrvatski zavod za hitnu medicinu nominirao je bolnice kojima su potrebni pravi helidromi, a ne improvizirana sletišta. Pula ima gotov projekt i planirano je da helidrom bude odmah uz OHBP kako bi omogućavao i noćne letove. Očekujem da će financiranje krenuti od sljedeće godine kroz novi višegodišnji financijski okvir pa se nadam da će, ako ne za iduću turističku sezonu, biti spreman za onu nakon nje, rekla je ministrica.
Tijekom obilaska Odjela nuklearne medicine, gdje se ministrica susrela s novom voditeljicom dr. Janjom Filipović, predstavljen je novi digestor za pripremu radiofarmaka koji se koristi u liječenju bolesti štitnjače.
- Uređaj je nabavljen sredstvima Ministarstva zdravstva. Svake godine bolnice imaju mogućnost financiranja opreme koju same nominiraju. Ravnatelj me informirao da će ove godine biti instaliran novi CT uređaj, a spremna je i dokumentacija za novi MR uređaj. Sve će biti financirano iz državnog proračuna, rekla je Hrstić.