Očuvanje mora
U pulskom akvariju jačaju kapaciteti za uzgoj plemenite periske
(Foto: Zelena Istra)
U pulskom Aquariumu se ovih dana intenzivno radi na unapređenju uzgojne jedinice uoči novog pokušaja razmnožavanja strogo zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis). Kako navode, u tijeku je postavljanje nove ventilacije s klima-komorom koja će omogućiti regulaciju temperature i vlage u cijelom prostoru, kao i uređenje mrijestilišta uz poboljšanje postojećeg sustava za razmnožavanje školjkaša, takozvanog dualnog sustava.
Paralelno s tim započinju i pokušaji uzgoja drugih vrsta školjkaša, među kojima su dagnje (Mytilus galloprovincialis), Jakovljeva kapica (Pecten jacobaeus) i dubinska periska (Atrina fragilis).
U sklopu karantenskog postava kod dagnji je već zabilježeno ispuštanje muških spolnih stanica kod pojedinih jedinki, njih 65 ukupno. Iako su dagnje dobro istražena i tradicionalno prisutna vrsta u Jadranu, u Hrvatskoj se uzgoj njihovih ličinki, kao ni ličinki drugih školjkaša poput kamenica (Ostrea edulis) i Jakovljevih kapica, ne provodi kao komercijalna proizvodnja u kontroliranim mrijestilištima.
Umjesto toga, marikultura u Hrvatskoj uglavnom se oslanja na prirodni ulov ličinki iz mora, koje se potom uzgajaju do odrasle faze na linijama s pergolarima i mrežama. Međutim, posljednjih se godina bilježi smanjenje brojnosti i kondicije dagnji u prirodi, ponajviše na području sjevernog Jadrana.
O tom problemu raspravljalo se i na prošlogodišnjem međunarodnom skupu o klimatskim promjenama i očuvanju Jadranskog mora u Crikvenici. Kao glavni uzrok ističe se nedostatak hrane. Nekad hranjivima bogat sjeverni Jadran, koji je bio eutrofno područje, postupno se zbog klimatskih promjena pretvara u biološki siromašnije, oligotrofno područje. Istodobno je proizvodnja fitoplanktona, odnosno primarna produkcija, smanjena za oko trećinu.
Osim smanjenja količine, mijenja se i sastav fitoplanktona, koji tijekom godine postaje sve nepredvidljiviji. U pojedinim razdobljima prevladavaju sitnije i hranjivo siromašnije vrste, takozvani fitoflagelati, što dodatno utječe na opstanak školjkaša. Zbog tih promjena prirodne populacije školjkaša u sjevernom Jadranu sve su rjeđe.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
