Od ovog trenutka mladi hlap živi kao odrasli: skriva se, presvlači i raste, ali ostaje izrazito osjetljiv još nekoliko mjeseci. Važno je osigurati mu zaklon pa smo ovoj jedinki, kao i još tri juvenilne od ukupno pet jedinki u uzgoju, dodali prazne cijevi i školjke kao skrovište.

U uzgoju, stopa preživljavanja do odraslih hlapova rijetko prelazi 30 %, a najčešće iznosi 5 do 20 %.

                                  

                         

Najveći izazovi u ranom stadiju života su kanibalizam i prilagodba prehrane, dok su hlapovi tijekom cijelog života osjetljivi na uvjete u bazenima (temperaturu, protok, salinitet) te na bakterijske infekcije. Za uspješan uzgoj ujedno je potreban stručni kadar, značajna ulaganja i strpljenje, budući da spolnu zrelost dostižu tek nakon 5 do 8 godina.

Zbog navedenih izazova i nedostatka znanja, uzgoj hlapa još uvijek se uglavnom provodi kroz znanstvena istraživanja i eksperimentalne projekte, a ne u komercijalne svrhe. Unapređenje uzgoja važno je za zaštitu vrste, razvoj znanja i akvakulture te iskorištavanje visoke tržišne vrijednosti ove vrste.

                             

U Europi se u uzgoju ističu Francuska, s manjim komercijalnim farmama u kojima je životni ciklus uspješno zatvoren, te Norveška, gdje se razvijaju napredni recirkulacijski sustavi s razdvajanjem jedinki radi sprječavanja kanibalizma.