NOVI ZAKON
Obrtnici skeptični: "Zašto nam država uzima pola mirovine?"
Ilustracija (Snimio Luka Jeličić)
Od 1. siječnja 2026. godine korisnici starosne mirovine mogu registrirati obrt te svi oni koji imaju obrt mogu nastaviti s radom odlaskom u starosnu mirovinu. Novina je to koja obrtnicima koji navrše 65 godina, sada po prvi put, omogućava isplatu polovice iznosa mirovine bez prekida obavljanja obrta, počevši od 1. siječnja sljedeće godine. Do sada, ako je obrtnik želio nastaviti s radom u obrtu nakon što je navršio 65 godina, nije imao pravo na mirovinu. Ako je iz mirovine želio registrirati obrt, tada mu se mirovina stavljala u mirovanje. Brojke obrta u Istri su respektabilne, a teško je spekulirati na koliko se obrtnika ove promjene odnose.
- U Istarskoj županiji trenutno posluje 11.151 obrt, što potvrđuje važnu ulogu obrtništva u lokalnom gospodarstvu. Takav broj aktivnih obrta pokazuje snagu malog i srednjeg poduzetništva kao temelja razvoja regije, a ujedno i otpornost obrtnika na tržišne izazove. Obrti u Istri značajno pridonose očuvanju tradicijskih djelatnosti, ali i otvaranju novih poslovnih prilika, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Ovi podaci ističu Istru kao jednu od regija u kojoj obrtništvo ima stabilnu i rastuću ulogu u ukupnoj ekonomskoj slici, rekao nam je Robert Momić, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije.
Brojke onih koji su pred mirovinom nije dostupan, a Momić veli da može samo navesti kako je 2.021 obrtnik u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, dok je 397 obrta u grupi od 65 do 74 godine. Referirajući se na izmjene u Zakonu i mogućnost rada obrtnika iz mirovine, dobar dio obrtnika iskazuje želju za nastavkom obavljanja djelatnosti nakon umirovljenja, saznajemo. Predsjednik Obrtničke komore kaže da ne može procijeniti radi li se ovdje o većini, ali bitnim smatra da se onima koji to žele pruži mogućnost.
Vrijedno znanje
- Radi se o osobama koje su vrhunski stručnjaci i koji, ukoliko to žele, mogu prenositi znanje i iskustvo mlađim obrtnicima i poduzetnicima, a naročito je bitno njihovo uključivanje u sustav obrazovanja za obrtnička zanimanja, kao mentora i stručnih učitelja. Komora se već dugo zalaže da umirovljeni obrtnici mogu nastaviti s radom nakon umirovljenja bez obustavljanja imovine; s obzirom da se novim zakonom omogućava isplata 50 posto zarađene imovine, nastojat ćemo da se u narednom razdoblju dođe do još povoljnijeg rješenja. Nastavkom rada, umirovljeni obrtnici nastavljaju s plaćanjem obveza, odgovara Momić.
Posljednjih godina prisutan je trend porasta otvaranja novih obrta, pa proizlazi da to posredno ima snažnijeg utjecaja na ovakve odluke države, s obzirom da je riječ o poreznim obveznicama koji svakako pridonose "podebljanju" Proračuna.
- Porast broja obrta može imati utjecaj na odluke vlasti jer je riječ o važnom segmentu gospodarstva koji zapošljava velik broj ljudi i generira značajne prihode, osobito u županijama poput Istarske. Ako se bilježi rast broja obrta, to može potaknuti Vladu na donošenje mjera koje dodatno olakšavaju poslovanje - primjerice kroz porezna rasterećenja, poticaje za samozapošljavanje, digitalizaciju poslovanja ili ulaganja u strukovno obrazovanje. S druge strane, veći broj aktivnih obrta zahtijeva i prilagodbu zakonodavnog okvira kako bi se omogućilo stabilno i transparentno poslovno okruženje, pojašnjava predsjednik.
Iako samo indirektno vezano za ovu temu, Momić apostrofira izazove s kojima se obrtnici susreću, ali će se i nastaviti susretati.
- Želio bih naglasiti veliki problem nedostatka radne snage; turistička sezona je pred krajem, uložili smo velike napore kako bismo te izazove uspjeli savladati. Nadam se da će se do sljedeće sezone poduzeti mjere koje će olakšati i ubrzati zapošljavanje, zaključuje Robert Momić, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije.
A što kažu neki od obrtnika?
Upravo obrtnici s višegodišnjim iskustvom, barem oni pulski s kojima smo kratko porazgovarali, nisu posebno oduševljeni ovom zakonskom mogućnosti, držeći je i dalje nepravednom. Kada imate obiteljski obrt preko 70 godina; 72 ili čak 76 godina, što je ovdje slučaj, naučili ste da su vam obrtnička prava ograničena, a borba često s vjetrenjačama, vele nam ova dva obrtnika. Jedan od njih uskoro će napuniti 41 godinu radnog staža i sa svojim starosnim godinama ima sve uvjete za odlazak u mirovinu. Međutim, nema namjeru koristiti ovo novo zakonsko radno pravo, jer s njime ništa ne dobiva, smatra on.
- Zašto bi meni netko uzeo pola mirovine? Daj mi to što sam zaradio, a ako budem radio, uzmi mi opet kroz porez. Ja kao obrtnik ne mogu produžiti obrt da ne dam pola mirovine i na taj sam način oštećen. Dakle, ja bih sad dobio 250 eura, kao svojih pola mirovine i mogu nastaviti raditi, a to nije pošteno, rezignirano je komentirao ovaj obrtnik koji je cijeli svoj radni vijek odradio unutar obiteljskog obrta.
"Malo morgen!", slikovito nam opisuje još jedan dugogodišnji obrtnik koji u te dvije riječi već puno govori.
- Trebali bi nas u tom slučaju osloboditi svih davanja i dati nam kompletnu mirovinu, jer mi možemo zaposliti novu radnu snagu, a to bi državi trebalo biti važno. Ne vidim zašto bi nam uzeli pola mirovine koja je krvavo zarađena. Možda su oni imali dobru zamisao, ali je to loše izvedeno. Previše je tih davanja, a trebali bi umirovljenike - obrtnike doista osloboditi svih davanja koja su na mjesečnoj razini, komentira vidno uzrujano naš sugovornik.
Kroz razgovor saznajemo kako, primjerice, u ovom obrtu bez repromaterijala, mjesečni troškovi iznose oko tisuću eura. Tek kad u mjesecu zarade taj novac, mogu govoriti da ostatak mjeseca zarađuju za sebe. Ukoliko ste s obrtom u najmu, troškovi mogu biti puno veći, ovisno o kvadraturi i lokaciji. Za svaku iole ambiciozniju poslovnu ideju, poslovni zahvat morao bi biti puno veći i sveobuhvatniji, a time i rizičniji.
Mali obrtnici s kojima smo razgovarali, uglavnom rade s domaćim stanovništvom i ne izvoze svoje proizvode. Stoga ovaj obrtnik smatra da bi država trebala na svaki način pomoći obrtnicima - umirovljenicima, jer je sve "mrtvo", a "vapimo da poslovi funkcioniraju". Oni koji odlučuju, veli nam on, pokazuju vlastitu nesposobnost i nepoznavanje materije te obrtništva kao takvog. "Država treba zaraditi, ali ne na ovaj način i ne preko leđa obrtnika", zaključuje on.
Iako su ova dvojica obrtnika na sličnom tragu oko novog zakona i ne žele ga konzumirati, za pretpostaviti je da ima i određen broj onih koji su promjene pozdravili te će koristiti zakonske mogućnosti da dobivaju pola mirovine i nastave sa svojim radom.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
