(Snimio Zvjezdan Strahinja)
Duže od dvije godine zabranjen je pristup zapuštenom i obraslom Sv. Andriji, jedinom otoku u Pulskom zaljevu koji nije spojen s kopnom i jedinom u vlasništvu Grada.
Čemu zabrana da se spriječi ozlijeđivanje posjetitelja kada nema saznanja da je itko ikad stradao na Andriji? Na otok ionako ne odlaze slučajni šetači u japankama koje bi mogle "iznenaditi" metalne sekcije ili otvorene šterne. Uostalom, ako postoji tolika briga, zašto Grad Pula od proljeća 2023. nije poduzeo ništa da se svi potencijalni rizici uklone i da otok bude siguran i otvoren – Puležanima.
(Snimio Zvjezdan Strahinja)
Dvjesto se godina Puležanima zbog vojske i industrije ograničavalo kretanje unutar Zaljeva. Od tranzicije iz vojnog u civilno očekivalo se da će se Puležani konačno moći saživjeti sa svojim obalama, a umjesto toga dobili su nove zabrane, sumnjičavost i nepovjerenje.
- Čim netko nešto zabrani, znaš da se nešto kotrlja iza toga. Svaka zabrana ima neku poleđinu, riječi su kojima spornu odluku iz 2023. komentira Goran Ofak, nekadašnji predsjednik udruge K.u.K. Pula za proučavanje i očuvanje kulturne baštine iz doba Austrije i Austro-Ugarske.
Prije točno 10 godina, u travnju i svibnju 2015., članovi udruge K.u.K. Pula tadašnjem su gradonačelniku Borisu Miletiću predali zahtjev za upravljanje otokom i planom sanacije, odnosno revitalizacije tvrđave Kaiser Franz.
Bilo je to vrijeme Miletića i njegovih pročelnika Giordana Škuflića i Damira Prhata.
- Tadašnja garnitura srezala je tu ideju u temelju. Nisu uopće željeli sudjelovati u toj priči. Zašto!? Zato jer su imali neke lude ideje o kockarnici na otoku i šta ja znam šta još. A mi smo Andriju prezentirali kao jedini pulski otok koji bi trebao pripadati Puležanima, kaže Ofak.
Objašnjava da je njihova ideja bila od otoka napraviti izletište, dobro ga povezati brodskim linijama, konceptualno posvetiti zaslužnim građanima Pule. Imao bi snažan edukativni segment i cijeli koncept posvećen - Puli!
No nije navodna ideja o kockarnici bila baš tako luda, kako Ofak misli. Topnički toranj Franz, središnji i najstariji dio utvrde, Generalnim urbanističkim planom Pule iz 2008. godine izdvojen je iz preostalog zelenila otoka i određen za gospodarsku namjenu – Ugostiteljsko zabavni centar (T4)!
Upravo takva namjena otvara mogućnost da se jedinstvena kružna utvrda iz 1836. godine pretvori u - kockarnicu!
Takav GUP izglasan je u vrijeme iste spomenute gradske garniture.
(Snimio Zvjezdan Strahinja)
"U okviru ove namjene (oznaka T4, op.n.) omogućeni su isključivo radovi rekonstrukcije postojeće građevine i uređenja otvorenih površina za namjenu pružanja usluga u ugostiteljstvu i turizmu (kockarnica, zabavni sadržaji, muzej, usluga prehrane i sl.) osim usluga smještaja, a sve sukladno utvrđenim mjerama očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina", objašnjavaju iz Grada Pule.
Do usvajanja GUP-a 2008. godine, na snazio je bio GUP iz 1983., kojim je za cijeli otok Sv. Andrija bila utvrđena namjena šuma - crnogorica.
Istina je da se prema oznaci T4, osim ugostiteljske djelatnosti (restorani, barovi, noćni barovi, klubovi i diskoteke, kockarnice, sajmovi i zabavni parkovi...) na toj površini mogu obavljati i neke druge aktivnosti namijenjene široj publici poput priredbi, muzejske aktivnosti, izložbe i slično. Ali i samo spominjanje kockarnica i noćnih barova u uvjetima totalnog turizma i zabrana asocira ne pripremu terena na izoliranom otoku za odabranu klijentelu.
Pitanje je dana kad će netko od investitora doći s takvim zahtjevom i ponudom koju Grad neće moći odbiti. Za sada ih, kažu, nije bilo!
"Grad Pula nema evidentiranih zahtjeva za davanje tog dijela otoka na korištenje, a u dijelu otoka koji je u zemljišnim knjigama određen kao pomorsko dobro, Grad Pula nije ovlašteni davatelj koncesija ni dozvola na pomorskom dobru, te navedenim područjem upravlja Lučka uprava Pula", poručuju s Foruma.
Da se vratimo na sadašnje stanje: Iz Grada saznajemo da je pomorski redar bio na otoku s djelatnicima Grada i Herculanee te je očevidom utvrdio da se, osim raslinja, na otoku nalaze i velike željezne sekcije za brodove. Postupanje je u tijeku, što god to značilo. U medijima se već najavljivalo da će Uljanik Brodogradnja 1856 ukloniti sekcije, da će Herculanea u dogovoru s Gradom raščistiti putove i srezati raslinje.
Aktualno stanje na otoku obraslom u raslinje, koje guta vrijedne fortifikacijske objekte, s guštom bi provjerili i mi, ali ne smijemo. Vjerojatno je od zadnjih posjeta prije zabrane "džungla" još i bujnija. Iz Grada nam odgovaraju i da Gradsko redarstvo nije zaprimilo prijave o kršenju zabrane prilaska niti takvih dojava imaju od Lučke kapetanije i policije.
(Snimio Zvjezdan Strahinja)
"U predstojećem razdoblju pripremit ćemo plan o načinu upravljanja i održavanja. Bit će poduzete sve mjere u našoj nadležnosti da otok bude siguran, a dok to ne bude realizirano, zabrana pristupa otoku bit će na snazi", stoji u pisanom odgovoru Grada Pula.
Zanimljivo da je baš sigurnosni aspekt posjetitelja bio u prvoj točki elaborata koji je udruga K.u.K Pula predala Gradu 2015. godine. U dokumentu se nalazio i plan rada za sljedećih nekoliko godina. Za tu 2015. spominjalo se čišćenje raslinja na pristupnim putovima do tvrđava i rova te uklanjanje svog raslinja sa zidova utvrde i tornja, zatim osiguranje svih dijelova opasnih za komunikaciju, zatvaranje svih otvora šterni, itd.
Deset godina kasnije građani imaju samo zabranu prilaska.
Inicijativa udruge imala je ideju minimalne revitalizacija tvrđave, sa skromnom ugostiteljskom ponudom, sve podređeno edukaciji o sveukupnoj povijesti Pule. Andrija i je kroz povijest bio prvi susret došljaka s mora s Pulom.
- Za izletište koje smo htjeli napraviti za Puležane nismo od Grada tražili ni novce, nego samo da nam bude logistička potpora. Bili su uključeni i ronioci koji bi očistili podmorje od eksplozivnih mina. Ono što smo htjeli je predstaviti Andriju kao početak svega, prvu točku formiranja Pule i zaljeva.
Bila je kasnije aktualna i kandidatura za prijestolnicu kulture, poveznica sa studentskim gradom, povezivanje luka, brodske linije... Sve bi se to zaokružilo u jednu priču. Tu u podmorju su i ostaci Viribusa Unitisa sa stotinama poginulih i sve je to jaka energija za Pulu, priča Ofak.
Elaborat je ostao u nekoj ladici, a otok još uvijek stenje pod "džunglom" i sekcijama. Čak ni udruga K.u.K. Pula, u kojoj su članovi bili brojni ugledni građani, više nije aktivna. Postoji još samo kao Fejsbuk grupa, i to vrlo popularna među Puležanima.
- Nismo mi bili neki nadobudni klinci, bila je to ozbiljna stvar. Ali nakon par godina odustaneš od svega. Sebe sam ispunio, svoje sam napravio po toj temi i maknuo se od svega, zaključuje Ofak.
Fort kaiser Franz na otoku Sv. Andrija najzanimljiviji je fortifikacijski sklop u Puli, možda i najvrjedniji. Povijesno je iznimno važan, s nizom slojeva koje su kroz stoljeća ostavljali svi koji su vladali Pulom.
Kontinuitet zacijelo postoji od antike. Poznati su tragovi bizantske crkve iz 6. stoljeća i samostan prvih redovnika, mletačkog bastiona iz 17. stoljeća, francuske tvrđave Napoleon (oko 1807.) i konačno austrijske fortifikacije, jedinstvene u Puli. Austrijanci i Austrougari su tvrđave gradili i serijski, po istim nacrtima, ali ono što je na Andriji ne postoji nigdje drugdje u okruženju.
Središnji toranj podignut je 1836., uz njega je topnička baterija iz 1850., po zapadnoj obali nalazi se ogromna baterija iz 1868., čiji je dio i jedini vidljiv s kopna. I uz to imamo brojne lučke, komunikacijske i fortifikacijske strukture u službi obrane grada. Taj mali kružni topnički toranj, koji bi jednog dana mogli "nastanjivati" krupjei, sličan je onom što se nalazio na mjestu kamenoloma Max. Dakle, toranj Franz nam je jedan i jedini tog tipa preostao u Puli!