Pulski gradonačelnik Peđa Grbin prošlog tjedna preuzeo je upravljanje najvećim istarskim gradom. O zatečenom stanju, projektima, planovima, gorućem problemu Kaštijuna, reorganizaciji gradske uprave, kao i pregovorima o mogućim partnerima u Vijeću, razgovarali smo s gradonačelnikom Grbinom u samom centru zbivanja – na Forumu.

Na dan izbora, kad su rezultati pokazali da su birači izabrali Vas za pulskog gradonačelnika, izjavili ste "Čeka nas jako puno posla". Kako to izgleda iz današnje perspektive?

- Nakon primopredaje i preuzimanja dokumentacije, razgovarao sam s pročelnicima i direktorima gradskih tvrtki. Kao što sam već rekao, čeka nas jako puno posla, ali također, Pula je grad s ogromnim potencijalom i vjerujem da taj potencijal možemo u vrlo kratkom roku pokrenuti. Grad mora, u punom smislu, postati servis građana. Tijekom kampanje iznosio sam stvari koje sam zamjerao dosadašnjem gradonačelniku i moram se svojski potruditi da ih sada popravim!

Dio prihoda od parkinga vratiti građanima

Već ste najavili da bi od 1. srpnja umirovljenici mogli imati besplatan javni gradski prijevoz. Koliko će za to biti izdvojeno u gradskom proračunu?

- Za besplatni javni gradski prijevoz godišnje će trebati izdvojiti nešto više od stotinu tisuća eura, što ne bi trebalo biti problem kada znamo da je naš proračun ove godine prešao magičnu brojku od sto milijuna eura. Odluka je donijeta, stupa na snagu 1. srpnja, a Pulapromet će građane detaljno obavijestiti kako da ostvare svoja prava.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Najavili ste i besplatne vrtiće i produženi boravak od sljedeće proračunske godine, tj. od 1. siječnja 2026. godine. Koliko će biti ta stavka u gradskom proračunu?

- Besplatni vrtići su, naravno, skuplji nego javni prijevoz za umirovljenike. Naša prvotna procjena je oko 3,5 milijuna eura godišnje, razgovarao sam s pročelnicima nadležnima za financije i obrazovanje te ćemo početi s pripremom akata koje bi trebali usvojiti na Vijeću. Također, analizirat ćemo proračun, a s obzirom na proračun Grada Pule i činjenicu da su i gradovi s puno manjim proračunom od Pule to realizirati, moći će i Pula.

Vaša najavljena mjera o 1.000 sati parkinga godišnje naišla je na pozitivne reakcije građana. Kad bi ta mjera mogla zaživjeti?

- Za uvođenje 1.000 sati parkinga godišnje potrebno je napraviti određene pripreme u Pula parkingu i izmijeniti gradske odluke. Trenutno idemo prema pripremi hodograma te je plan da se to realizira do turističke sezone sljedeće godine. Pula parking je već sada dosta tehnički opremljen, postoji mogućnost da će biti potrebno nabaviti još jedno dodatno vozilo za skeniranje, a cijena takvog vozila je između 60 i 80 tisuća eura. Također, trebat će prilagoditi softver u Pula parkingu te izmjenu određenih gradskih akata i upravo zato si uzimamo vremena za realizaciju. Činjenica je da je podizanjem cijene parkinga prije tri godine došlo do značajnog porasta prihoda Pula parkinga te smatram da je korektno dio toga vrati našim građanima, koji će na taj način imati povoljniju cijenu parkinga. To je posebice bitno u sezoni, jer upravo u tom razdoblju se povisuje cijena parkinga.

Koliko bi u tom slučaju koštao parking?

- U ovom trenutku ne mogu reći točan iznos - ideja je da to bude maksimalno nekoliko desetaka eura za pretplatu, no to spada u onaj dio za kojeg i govorim da ga treba napraviti u vremenu koje je pred nama.

Koliko je Grad Pula trenutno zadužen za kapitalne projekte?

- Grad Pula nije prezadužen - u ovom trenutku, uz ranija zaduženja, koja su primarno vezana uz izgradnju Osnovne škole Šijana, imamo nova zaduženja koja se odnose na vrtić Valmade, kupalište Stoja i sada zaobilaznicu.

Nastavak širenja obilaznice

Za rekonstrukciju pulske zaobilaznice dobili smo suglasnost Vlade za zaduženje, a radi se o 4 milijuna eura. Rekonstruirat će se potez od rotora s Medulinskom do rotora s Premanturskom cestom te će se ta dionica proširiti na četiri trake. Postupak javne nabave je krenuo, a od trenutka uvođenja izvođača u posao - naravno, ovisno o vremenskim uvjetima - očekujemo da će to biti gotovo za sedam do osam mjeseci. Međutim, koliko će trajati sama javna nabava, teško je uopće procijeniti, jer ne možemo znati ni koliko će se ponuđača javiti, kao ni hoće li se netko od njih žaliti te koliko će žalbeni postupak pred komisijom trajati. Svakako ćemo pokušati to napraviti što je moguće prije te ćemo paziti da za vrijeme izvođenja radova promet bude moguć, jer će se uz postojeće prometne trake graditi nove.

Pula je trenutno veliko gradilište. Hoće li do početka rekonstrukcije zaobilaznice biti gotova rekonstrukcija ulaza u Pulu na Velom Vrhu, gdje su već sada prometne gužve zbog turističke sezone?

- Nositelj investicije na Velom Vrhu jesu Hrvatske ceste, a po informacijama koje imamo, radovi se odvijaju po planu, no precizne informacije treba dati nositelj projekta. Trudit ćemo se da se ta dva projekta što manje kose, no s obzirom na stanje pulskih prometnica – ako ćemo čekati da se završi jedna da bi krenuli sa sanacijom druge, onda mi naš grad nećemo rekonstruirati kako treba sljedećih 50 godina.

Koje projekte prijašnjeg gradonačelnika namjeravate nastaviti i/ili preuzeti? Već ste najavili da ćete podržati nastavak gradnje vrtića na Sisplacu i Valmade. Kakav je vaš stav o projektima Javne garaže kod stadiona Drosina, sportski centar na Marsovom polju, revitalizacija Vallelunge kroz inovacijski centar…?

- Vrtić Sisplac teško mogu smatrati projektom dosadašnjeg gradonačelnika, jer o tom projektu sam govorio još u kampanji prije 12 godina. To je Puli potrebno više od desetljeća i mi, kao SDP, na tome smo inzistirali i zbog toga podržavali proračune proteklih nekoliko godina. Dakle, realizacija vrtića Sisplac i Valmade se nastavlja, za njih je osiguran novac iz NPOO-a, a jedino problematično jest što je sve to kasnilo, tako da se nalazimo u vremenskom škripcu i pitanje je hoćemo li ta sredstva uspjeti ostvariti. Moj je apsolutni zadatak, i već prvog dana sam razgovarao s nadležnom pročelnicom, kako da sve postupke ubrzamo, kako ne bi izgubili taj novac iz europskih fondova.

Što se tiče projekta javne garaže kod stadiona Drosina, o čemu sam bio otvoren u kampanji, kao i sada, za taj broj parkirnih mjesta koje bi mi u toj garaži ostvarili, s procjenom da 200 parkirnih mjesta košta punih 10 milijuna eura, taj projekt nema smisla. Umjesto toga, smatram da je daleko bolje realizirati na toj lokaciji parkiralište u ravnini, koje će biti ili ozelenjeno ili natkriveno solarnim panelima, nego da idemo raditi višekatnicu koja će na toj lokaciji "stršati", imati problema s temeljenjem i ostalo.

Što se tiče sportskog centra na Marsovom polju, Republika Hrvatska je tražila natrag nekretninu, i s obzirom na uvjete ugovora koji smo imali s državom, u ovom trenutku nisam siguran kako bi se mi iz toga mogli izvući. Ono što ćemo najvjerojatnije napraviti, jest da ćemo ići prema povratu državi, nakon toga ćemo ići u otklanjanje zapreka koje su postojale, a to je da je dio zemljišta u šumsko-gospodarskoj osnovi, zatim vidjeti možemo li provesti postupak isključenja iz šumsko-gospodarske osnove, nakon čega ćemo zatražiti da Pula taj prostor ponovo dobije. Međutim, moram otvoreno reći da ne vidim bilo čiji interes da taj prostor ostane zapušten kakav je sada, kada Grad može tu napraviti sportski centar za građane.

Dom za starije na Valkanama

Što se tiče revitalizacije Vallelunge kroz inovacijski centar, prve informacije koje sam dobio mi ne daju optimizam da je to nešto što se može realizirati u kratkom roku, i bojim se da su dosadašnje najave bile previše optimistične. Vidjet ćemo hoće li to biti moguće, no prema dosadašnjim informacijama, bojim se da to u ovom proračunskom razdoblju, a tu mislim da proračunsko razdoblje Europske unije, bit će to teško za realizirati, no dopustite da vidimo postoji li neki način da se to realizira.

Razmišlja li se o nekom drugom načinu iskorištavanja Vallelunge?

- Definitivno se treba iskoristiti prostor Vallelunge, ali inovacijski centar koji je za sada tamo prezentiran, teško će se moći ostvariti u kratkim rokovima, i to zbog imovinsko-pravnih odnosa pa do stanja tih objekata. Bojim se da se ITU mehanizam koji je prebačen na njega, tu neće moći realizirati. Potrudit ćemo se da taj novac ne propadne – znamo da je prethodno bio namijenjen za Rojc, na kraju se tamo, umjesto kompletne obnove, išlo samo na energetsku obnovu. Govorilo se i da bi ta sredstva trebala biti za Pragrande, pa se i od toga odustalo… Jednostavno, bilo je to "loptanje" s nekim projektima koji nisu bili osmišljeni do kraja.

Podržavate li ideju o izgradnji novog doma za starije i koja bi u tom slučaju bila potencijalna lokacija?

- Već sam ostvario određene kontakte sa Županijom i pokazali su spremnost da zajedno radimo na tome. Naravno, sve ovisi o cijeni i lokaciji. Diljem Pule imamo površine pogodne za dom za starije, jedna od njih je primjerice na Valkanama, u blizini trgovačkog centra, gdje Grad i država imaju nekretnine u svom vlasništvu, i mislim da bi ta lokacija bila dobra za umirovljenike zbog blizine mora, zelenih površina, kao i autobusnih linija.

Međutim, postoji varijanta realizacije zajedničkog objekta u suradnji sa susjednim gradovima i općinama, a tu mislim na Općinu Fažana. Primjerice, naši kolege iz Koprivnice gradili su vrtić u suradnji sa susjednom općinom, i to dobro funkcionira – financijsko sudjelovanje se podijeli i, sukladno participanju sredstava, recimo 20 posto, onda za svoje potrebe ta općina ima pravo na korištenje 20 posto kapaciteta u tom domu. O tome još trebamo još razgovarati, no siguran sam da ćemo naići na suradnju, jer su to projekti koji su u zajedničkom interesu, a vjerujem da bi iza toga stali i Županija i država, jer postoje i sredstva na državnom nivou koja su predviđena za sufinanciranje projekata gdje općine i gradovi zajednički rade na projektima. Često ti iznosi ostanu neiskorišteni, zbog nemogućnosti dogovora, no valja shvatiti da je nekad puno bolje da udružimo snage i napravimo zajedno.

Diljem Istre dugogodišnji je problem bespravne gradnje. Koliko je taj problem izražen u Puli te postoji li točan broj bespravnih objekata, gdje ih je najviše i kako se to namjerava rješiti?

- Što se tiče bespravne gradnje još mi predstoji detaljnije upoznavanje s tom problematikom. U ovom trenutku sam se prije svega koncentrirao, i razgovarao s nadležnom pročelnicom, kako da ubrzamo procese izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola. S jedne strane jer je to fer prema ljudima koji traže dokumentaciju, a s druge strane, jer je to izvor prihoda. Bez građevinske dozvole nema komunalnog doprinosa, bez uporabne dozvole nema komunalne naknade, a sve to su sredstva s kojima gradimo i održavamo naš grad.

Premali broj komunalnih redara

Naravno, u razdoblju koje je pred nama upoznat ćemo se i s bespravnim objektima, ali činjenica je da i zbog površine našeg grada, koja nije pretjerano velika, Pula nije toliko žrtva bespravne gradnje koliko su naše susjedne općine, koje imaju manje stanovnika, a veću površinu, no bespravne gradnje ima i s njom ćemo se bespoštedno boriti.

Više istarskih općina i gradova apeliralo je na angažiranje komunalnih redara u rješavanju problematike bespravne gradnje....

- To i jest predviđeno zakonom, no kad govorimo o komunalnim redarima, mi smo podekipirani. Imamo mali broj komunalnih redara, a oni u svojoj ingerenciji imaju nadziranje prometa, sada im je prebačen i određeni dio poslova iz ingerencije građevinske inspekcije, a imamo popunjeno manje od 50 posto predviđenih radnih mjesta.

Na natječaje za komunalne redare se u pravilu nitko ne javlja i tu ćemo učiniti taj posao poželjnim, kako bi privukli ljude, jer komunalni redari su ti koji osiguravaju da naš grad izgleda kako treba. Većina građana poštuje propise i onda se opravdano ljute kad vide da oni koji ne poštuju propise ne budu sankcionirani. No naši komunalni redari, baš zato jer ih je premalo, ne stignu biti svugdje gdje bi trebali. I jako mi je žao što se dopustilo da se dovedemo u takvu situaciju da nam na tim radnim mjestima fali toliko ljudi.

Županijski prostorni plan nije mijenjan već desetak godina. S brojnim projektima, kolika je potreba Grada Pule da se taj strateški dokument donese, i u kojem segmentu bi bile potrebne izmjene za Grad Pulu? Pogotovo po pitanju lokacije kompostane, uređaja za odmuljivanje i drugog u sklopu Kaštijuna.

- Županijski prostorni plan svakako treba mijenjati, no više sam orijentiran na to kako unaprijediti prostorne planove Grada Pule i predviđanja lokacije za objekte javne namjene. Ono što mislim da se svakako treba maknuti iz našeg prostornog plana jest golf na Muzilu. Mislim da smo nakon toliko vremena svi svjesni da je to bio krivi smjer i da za taj prostor treba naći bolje rješenje koje će biti puno adekvatnije za naše građane.

Kompostana je potrebna, i sada imamo tu priču da bi trebala ići prema Kaštijunu, međutim potpuno je jasno – ne samo u Puli, nego diljem Istre – dok se ne riješi pitanje kompostiranja i sortiranja otpada koji ide prema Kaštijunu, mi problem ne možemo riješiti. To je posebice izraženo tijekom ljeta, kad dnevne količine otpada koje stižu na Kaštijun dramatično prelaze njegov kapacitet. Dobio sam informaciju da postoji jedan restoran na području zapadne obale Istre, koji u sezoni sam proizvede jednu tonu otpada. Taj podatak pokazuje do kojih ekstrema to može ići.

Kako bi se mogao riješiti dugogodišnji problem Kaštijuna?

- U teretu rješavanja tog problema morat će sudjelovati i drugi gradovi i općine, jer mi je potpuno neprihvatljivo da se sve prevaljuje samo na leđa Grada Pule. Naravno da građani ne žele da to bude u blizini naselja, ali ako to nećemo staviti na lokacije koje su sad predviđene – nema problema, ali dajte mi alternativu, spreman sam razmotriti svaku.

Plan rješavanja problema Kaštijuna postoji, ali ne uključuje samo Grad Pulu. Jer, ako će Poreč, koji ljeti zna dnevno proizvesti više otpada od Pule, Rovinj i drugi nastaviti svoje smeće dovoziti u Pulu istim tempom kao i do sada, bez da na svojem području naprave stvari koje su potrebne – od sortiranja, kompostiranja pa do toga da u trenucima vršnog opterećenja imaju prostor gdje se taj otpad privremeno može smjestiti i sačekati da se odveze na Kaštijun kad ga može prihvatiti, mi u Puli taj problem ne možemo riješiti.

Ne želim još govoriti o tome da ćemo u jednom trenutku morati reći da ne možemo primati to smeće, ali ako je kapacitet 390, a nama dođe 690 tona, mi tako dalje ne možemo. I ako vidimo da drugi nisu spremni napraviti ono što moraju na svom području, onda je legitimno da počnemo razmišljati o tome da u jednom trenutku kažemo dosta pa neka si misle oni koji godinama znaju što su trebali napraviti, ali nisu to na svom području izgradili.

Za kada je zakazana konstituirajuća sjednica Vijeća? U drugom krugu izbora podržali su vas IDS, Goran Mihovilović, Lorena Boljunčić… Kako teku pregovori oko koalicijske suradnje za Gradsko vijeće?

- Konstituirajuća sjednica Vijeća se po zakonu treba održati do 25. lipnja. Razgovaramo, i dogovorili smo se da nećemo žuriti, vremena imamo, jer bolje je dobro dogovoriti i kvalitetno odraditi, nego zbrzati stvari. Za sada sam više nego zadovoljan razgovorima, a što se tiče osobe koja će biti predsjednik Vijeća, logično je da to bude iz one političke opcije koja je osvojila najviše mandata. Ali, to je stvar razgovora i dogovora, a ime će dati ona opcija oko koje se u konačnici dogovorimo da predloži. Ja ne volim da meni netko uvjetuje imena, i onda neću uvjetovati drugima. Ako se u konačnici dogovorimo da to bude iz redova IDS-a, onda je IDS taj koji će predložiti osobu, da li Valtera Boljunčića ili nekog drugog.

Ostaju li gradske tvrtke u obliku kakve su sada?

- Da, gradske tvrtke ostaju za sada u ovom obliku. Zbog određenih promjena propisa, neke stvari su se morale mijenjati. Primjerice, kanalizacija je nekad bila u sastavu Herculanee, na kraju je zbog promjene propisa preko Pragrandea došla pod Vodovod. Iz istog razloga, Vodovod Pula se morao spojiti s Vodovodom Labin. Što se tiče ideje o pripajanju Pula parkinga tvrtki Pula usluge i upravljanje, ne vidim u ovom trenutku ratio za tako nešto. Vodit ćemo se time da svaka gradska tvrtka funkcionira bolje. Ako pogledamo neke druge gradove koji su išli na opciju holdinga, dogodilo se da se umjesto smanjenja, povećao broj zaposlenika, a nekadašnje tvrtke su postale podružnice.

Sa županom Borisom Miletićem surađivali ste kao član poglavarstva Grada Pule od 2006. do 2009. godine, kad je Miletić bio gradonačelnik Pule. Kakvu suradnju očekujete sada, kao gradonačelnik Pule sa županom Miletićem?

- Niti mene niti župana građani nisu birali da se međusobno svađamo, nego da radimo na stvarima za boljitak građana. Imamo niz projekata koji su zajednički, dogradnja Doma Alfredo Štiglić, sutra izgradnja novog Doma za starije koji je Puli potreban, zatim je tu Regionalni centar za zaštitu i spašavanje na zaobilaznici, pitanje upravljanja pomorskim dobrom, prostorno planiranje… Dakle, odnos Grada Pule i Istarske županije je toliko isprepleten, da mi moramo surađivati. Na temelju nekih prvih kontakata koje smo imali, uvjeren sam da će ta suradnja funkcionirati onako kako treba za građane ovog grada, dakle, dobro!

Pitanje lučice Delfin

Što mislite o zamjenskom zemljištu za lučicu Delfin? Postoji li neka druga opcija da se lučica ne seli, a investitor namiri?

- Ako odustanemo od postojećeg ugovora, moramo znati koliko će to Grad koštati, a tu informaciju još uvijek nemamo. To je procjena koja će trajati neko vrijeme od strane Grada, a ako se ide u smjeru zamjene zemljišta, onda ta zamjena ne može biti na štetu Grada, a samim time i njegovih građana. Prije svega nas čega procjena koliko bi koštalo odustajanje od samog projekta te koliko bi koštala zamjena. Tek kad budemo znali konkretne brojke, onda ću izaći pred Gradsko vijeće te pozvati članice i članove da glasaju po svojoj savjesti za ono što misle da je za Grad najbolje.

No prije nego se ta odluka donese, svi moramo biti u potpunosti informirani o njenim posljedicama. Filozofija "što košta da košta" u ovom slučaju za Grad može biti preskupa i dovesti nas do toga da godinama ne možemo realizirati ništa drugo, jer ćemo plaćati samo štetu za investitora, jer smo odustali od nečega što je davno dogovoreno. Ključno je, neću izlaziti pred vijećnike i građane, prije nego što im budem mogao dati potpunu i točnu informaciju.

Reogranizacija gradske uprave

Najavili ste reorganizaciju gradske uprave. Znači li to smanjenje broja zaposlenika, što će se događati s gradskim odjelima?

- Bit će sigurno određenih spajanja i razdvajanja gradskih odjela. Već sam spomenuo da se moramo potruditi da izdavanje građevinskih dozvola bolje funkcionira i zato tu vidim nužnost za određene promjene. Ima nekih stvari koje nisu stvar samo političke volje, kao što je primjedba koja je došla od strane SAFU-a, središnjeg tijela vezanog za Europske fondove, da se ITU mehanizam mora izdvojiti iz sadašnjeg Odjela za financije, i to treba ispoštovati. U krajnjoj liniji, svatko od nas ima viziju kako bi neke stvari trebale bolje funkcionirati, a ima neke svoje afinitete. Primjerice, kao osoba koja je po struci pravnik, sigurno ću moći imati puno bolji uvid u to kako radi služba za zastupanje grada, a netko tko je bio prethodno, zbog svojih afiniteta je nekim drugim stvarima znao i mogao posvetiti više pažnje.

Što se tiče smanjenja broja ljudi koji rade u gradskoj upravi, mislim da je u ovom trenutku čak na određenim pozicijama potrebno dovesti nove ljude ili ih prebaciti iz jednog odjela u drugi. Prije smo razgovarali o održavanju prometnog i komunalnog reda – kronično nam nedostaje komunalnih redara. Više ćemo se posvetiti kako da dovedemo ljude da rade te vrlo konkretne poslove koji su potrebni za bolje funkcioniranje Grada.

Povezane vijesti

• SDP: U novom mandatu - decentralizacija
• SDP u Poreču: Red i rad za daljnji rast Hrvatske
• Grbin u Pazinu: SDP-ova Vlada uvela je red i rad