vodni resursi i klimatske promjene
Istra je u svim segmentima primjer dobre prakse
(Snimila: Doria Mohorović)
O vodnim resursima i nestašici vode danas su, tijekom konferencije »Klimatske promjene i vodoopskrba Istre«, raspravljali stručnjaci iz Hrvatske, Italije i Slovenije. Riječ je o prvoj prekograničnoj konferenciji koju su zajednički organizirali Hrvatski inženjerski savez, Slovenske inženirske zveze (Slovenski inženjerski savez) i Istarska županija, a koju je službeno otvorio istarski župan Boris Miletić.
- Klima se mijenja, ekstremi su sve češći i sve veći. Nekad smo znali reći, kad prođu tri marčane bure onda nam dolaze proljeće i ljeto. Bura je postala velika rijetkost, vidimo da količine oborina idu ili u ekstrem previše ili, pak, imamo sušne godine kada vode nedostaje. I mislim da se svi skupa trebamo tome htjeti i primorati prilagoditi. Promjene su nekad teške jer utječu na naše životne navike, međutim ukoliko želimo biti odgovorni prema našim budućim generacijama, onda definitivno nešto zajednički trebamo napraviti, prije svega kako bi smanjili otisak CO2 u atmosferu koji putem stakleničkih plinova direktno utječe na klimatske promjene. Ali zato smo ovdje svi zajedno jer priroda i klima ne poznaju granice, dakle moramo surađivati i slovenski i talijanski i hrvatski dio Istre i mislim da je to jedan dobar put ka uspjehu, rekao je župan.
Očuvanje resursa
- Kad govorimo o vodoopskrbi u Istarskoj županiji, možemo biti zadovoljni s postotkom pokrivenosti, jer smo pri samom vrhu u Europi. Kad govorimo, pak, o samoj vodovodnoj mreži u Istri, kad se uspoređujemo s ostalima u Europi, gubitci su opet primjeri dobre prakse, jer su oni dosta niski. U zadnjih 20-ak godina dvaput smo se susreli s problematikom vodoopskrbe, 2014. i 2022. godine kada smo bili primorani uvesti mjere redukcije vode prvog stupnja. U tim se situacijama čovjek začudi koliko pitke vode trošimo za zalijevanje zelenih površina ili pranje prometnica, a da ne govorimo o poljoprivredi, istaknuo je Miletić.
Na pitanje koje je korake poduzela Istarska županija da bi išla ukorak s tim promjenama, Miletić je odgovorio da je izmijenjen županijski Prostorni plan kako bi se omogućila izgradnju obnovljivih izvora energije putem sunca ili vjetra, a s obzirom na trenutnu ovisnost o termoelektrani Plomin koja koristi ugljen i ispušta velike količine CO2 u atmosferu.
- Izgradnjom velikih sustava navodnjavanja, cilj nam je da viškove vode koje ostvarimo tijekom zimskih mjeseci ne ispuštamo u more, već da ih pohranimo kako bi u ljetnim mjesecima koristili tu vodu, a ne pitku vodu koja je neophodna za život, poručio je Miletić.
Fabio Scoccimarro, regionalni ministar zaštite okoliša, energije i održivog razvoja Autonomne regije Friuli Venezia Giulia istaknuo je da Hrvatska, Italija i Slovenija zajednički moraju raditi na ovakvim projektima koji su ključni u slučaju suše, trebaju razmjenjivati strategije i donositi zakone za sprječavanje rasipanja vode.
- Podzemne vode u našoj regiji trenutno su na razinama koje bi se trebale smatrati normalnim, ali koje su čudne s obzirom na to da smo do prošle godine imali potpunu krizu s vodom. Kako znamo da te minimalne razine nisu naš normativ, prošle smo godine donijeli uredbu o 100 posto financiranju ugradnje reduktora protoka za fontane i bunare, koji su prekrasna povijesna baština, ali ih treba preispitati u njihovoj uporabi. Razlog zašto to govorim je taj što je u regiji Friuli-Venezia Giulia 60 posto otpadne vode namijenjeno kućanstvu. Promjena navika ljudi u njihovim domovima zahtijeva svijest i osjetljivost koja se ne može naučiti preko noći, rekao je Scoccimarro, dodajući da je za to potrebno vrijeme, edukacija u školi, komunikacijske kampanje, novine, društveni mediji i specifični događaji.
- Voda se doživljava kao pravo, ali mlađe generacije već shvaćaju da je njihova dužnost ne rasipati je. Uz sve konkretne projekte očuvanja vodnih resursa, moramo se fokusirati na kulturu vode. Nije stvar izbora i glasanja, ovdje je riječ o važnosti vode za naše postojanje kao ljudske vrste, konstatirao je Scoccimarro.
Prekogranični problem
Kako se moglo čuti, cilj konferencije je na jednom mjestu okupiti vodeće znanstvenike, stručnjake i predstavnike realnog sektora kako bi iznijeli problematiku vodoopskrbe istarskog poluotoka koja predstavlja problem izvan granica Republike Hrvatske i time zahvaća Sloveniju i Italiju. Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza, istaknuo je da će na dvodnevnoj konferenciji obje strane, Hrvatska i Slovenija, imati priliku iskaknuti probleme i primjere dobre prakse, razmijeniti iskustva znanja i kompetencije. Sutra će, kako je najavio, napraviti plan i program savjetovanja i edukacija za iduće dvije do tri godine.
O važnosti zajedničkog djelovanja govorili su i predsjednik Slovenskog inženjerskog saveza Andrej Kryžanowski, župan Općine Koper u ime općina slovenske Istre Piran, Izola, Koper, Ankaran Aleš Bržan, Branka Pivčević Novak, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
