čuvajte glavu
U OB-u Pula obilježen 23. Tjedan mozga: U županiji se godišnje 400 ljudi liječi zbog moždanog udara
Predavanje dr. Ivice Šaina (Foto Milan Pavlović)
Danas je u Općoj bolnici Pula predavanjima u organizaciji stručnog tima neurologa, psihijatara i psihologa OB-a Pula te gostujuće kolegice, genetičarke s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci obilježen 23. Tjedan mozga.
Ravnateljica OB-a Pula, doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., pozdravila je prisutne u ime Opće bolnice Pula, zahvalila im se na odazivu, a svojim kolegama na organizaciji ovog vrlo važnog obilježavanja te je otvorila skup.
Voditeljica Odjela neurologije, doc. dr. sc. Dolores Janko-Labinac, dr. med., spec. neurologinja, uža specijalistica neuroimunologije, voditeljica i mentorica predstavljanja istaknula je potrebu podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga, o novostima i saznanjima te bolestima mozga kao i aktivnostima koje se provode u svijetu. Potom je predstavila kolege i odabrane teme predavanja.
Voditelj Odjela za psihijatriju dr. med. Ivica Šain, specijalist psihijatrije, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije održao je predavanje na temu "burn outa", sindroma pregorijevanja, te njegove prevencije i zaštite od istog.
– Nužno je pravovremeno prepoznati tjelesne, emotivne i kognitivne simptome te identificirani vanjske i unutarnje stresore. Pojedini faktori ličnosti, poput perfekcionizma, osjećaja pretjerane odgovornosti i pesimizma, pridonose sindromu sagorijevanja. Nužno je prevenirati negativne posljedice stresa na radnom mjestu te povećati otpornost na stres korištenjem prikladnih mehanizama suočavanja s njim, naveo je dr. Šain.
Nika Spasić, mag. psihologije s Odjela za psihijatriju održala je predavanje o očuvanju kognitivnog zdravlja.
– Postoji veliki interes cjelokupnog društva da se kognitivne sposobnosti što duže održavaju, a dobno pretjerano kognitivno opadanje prevenira ili odgodi što je duže moguće. Iako je normalno da pojedine sposobnosti blago opadaju kroz cijeli naš životni vijek, ipak postoje skupine starijih ljudi čije je kognitivno zdravlje impresivno očuvano do duboko u starost. Inspirirani tim izvanrednim ljudima nastojimo informirati građane o mehanizmima i načinima očuvanja kognitivnih sposobnosti s naglaskom na potencijal kognitivne ili mentalne stimulacije kroz život, rekla je Spasić.
Spasić je također predstavila čimbenike koji štite i one koji ugrožavaju mozak i ljudske sposobnosti kroz život.
– U kontekstu plastičnosti mozga i teorije kognitivnih rezervi upoznali smo razne aktivnosti putem kojih možemo kroz životni vijek ulagati u održavanje kognitivnog zdravlja s porukom – ne dopustiti mozgu da se zalijeni, učimo i radimo nešto novo, poručila je mag. psihologije.
Nada Starčević-Čizmarević, prof. dr. sc. s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za medicinsku biologiju i genetiku govorila je o temi "Genetika neurodegenerativnih bolesti", ističući da te bolesti predstavljaju skupinu poremećaja u kojima dolazi do postupnog propadanja živčanih stanica u središnjem živčanom sustavu te gubitka njihove funkcije (Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, Huntingtonove bolesti, multiple skleroze i dr.). Kao rezultat javljaju se problemi s pokretljivošću, pamćenjem, pažnjom i ostalim kognitivnim funkcijama.
– Neurodegenerativne bolesti najčešće su složene bolest multifaktorijalne etiologije za čiji su razvoj potrebni genetički, epigenetički i okolišni čimbenici, premda su poznati i slučajevi monogenskog nasljeđivanja. Tako je utjecaj gena kao rizičnih faktora utvrđen u nasljednih, ali i u sporadičnih oblika bolesti, pri čemu su neki od brojnih otkrivenih gena uključeni u nastup više neurodegenerativnih poremećaja. Nastojanja da se utvrde geni združeni s patogenezom neurodegenerativnih bolesti otkriveni kroz nekoliko tipova molekularno-genetičkih studija zasnivaju se uglavnom na funkcionalnim istraživanjima gena kandidata, genomskom probiru vezanosti i s njime povezanim studijama mapiranja gena kandidata te cjelogenomskim asocijacijskim istraživanjima pomoću mikročipova, a u novije vrijeme provodi se i metoda sekvenciranja nove generacije.
Takav pristup sekvenciranja cijelog egzoma (WES) ili genskih panela omogućuje simultanu analizu mnogih gena, potencijalno poboljšavajući dijagnostički učinak genetskog testiranja. Molekularno-genetička istraživanja i metode koje imamo na raspolaganju doprinose uvidu u kompleksne mehanizme koji leže u osnovi neurodegenerativnih bolesti, što vodi boljoj dijagnostici i terapijskom pristupu bolesti, naglasila je prof. dr. sc. Nada Starčević-Čizmarević.
Specijalistica neurologinja, dr. med. Marijana Radić održala je posljednje predavanje i to na temu "Utjecaj životnih navika u prevenciji cerebrovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti". Istaknula je da je glavna tema ovogdodišnjeg Tjedna mozga mozak koji se mijenja (engl. changing brain) čime se naglašava važnost promišljanja o starenju i očekivanim biološkim promjenama.
– Želja nam je u Tjednu mozga potaknuti naše sugrađane i naše kolege na promišljanje o važnosti primarne prevencije u očuvanju zdravlja mozga. Također održavamo svjesnost o potrebi prevencije cerebrovaskularnih bolesti, koje predstavljaju velik javnozdravstveni problem, te i u našoj županiji godišnje liječimo oko 400 bolesnika zbog moždanog udara, a prema epidemiološkim podacima na razini države godišnje se zbog moždanog udara hospitalizira do 11.000 bolesnika.
U Hrvatskoj je moždani udar godinama drugi uzrok smrtnosti, iako pratimo trend smanjenja ukupnog broja preminulih. Naglašavamo važnost pravovremenog liječenja moždanog udara, gdje se u svakoj minuti prije liječenja gubi i do 1,9 milijuna neurona. U liječenju ishemijskog moždanog udara danas imamo na raspolaganju nove intervencijske metode liječenja koje omogućuju bolesnicima brži i sveobuhvatniji oporavak te smanjuju stopu trajne onesposobljenosti, rekla je Radić.
Radić je također naglasila važnost primarne prevencije u smanjenu frekventnosti cerebrovaskularnih i kognitivnih bolesti, uloge medikamentoznih mjera i mediteranske prehrane, fizičke aktivnosti, društvene uključenosti i zdravih životnih navika.
– Zahvaljujemo svim sudionicima u zdravstvenoj skrbi na dobroj suradnji sa zajedničkim ciljem očuvanja zdravlja zajednice, poručila je neurologinja Radić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
