pripreme za maturu

Pri vrhu u državi: Učenici pulske Matematičke gimnazije puno traže od samih sebe i žele dokazati da su među najboljima - najbolji

| Autor: Jelena MILOVIĆ
(Snimila Jelena Milović)

(Snimila Jelena Milović)


Ususret državnoj maturi pulski su gimnazijalci ozbiljno prionuli pripremama, premda, kako se šale u ovoj školi - neki više, neki manje. Međutim, ni učenici ni profesori ne umanjuju time značaj onoga što je pred njima. Naime, kako smo nedavno pisali, prema prosjeku na državnoj maturi iz 2023. godine Gimnazija Pula zauzela je ukupno 27. mjesto u Hrvatskoj.

Kada je, pak, riječ o pojedinačnim programima, prirodoslovno-matematički program Gimnazije Pula dostigao je visoko četvrto mjesto. Godinu prije bili su na šestom mjestu. To je bio i povod da porazgovaramo s profesorima i jednim od maturanta ove pulske škole i saznamo postoji li tajna ovako dobrih uspjeha - postižu li ovako dobre rezultate zahvaljujući samom pristupu pripreme za državnu maturu ili nečem puno opsežnijem - vrijednim godinama koje svemu prethode.

(Snimila Jelena Milović)Nataša Tončić, prof. hrvatskog jezika, učenik Matej Gršković, Eva Grujić prof. informatike i Ivan Popčević, prof. fizike (Snimila Jelena Milović)

Tri obavezna predmeta

Za gimnazijalce u velikoj većini postoji pretpostavka da će svoje školovanje nastaviti na nekom od fakulteta, ali za sve je maturante ovaj dio godine stresan i iziskuje dodatan trud. Na isteku četverogodišnjeg školovanja i premda je matura (tek) u lipnju i srpnju, već se sada osjeti da škola zrači nekom drugom energijom; stres je pojačan, a obaveze se iz dana u dan samo povećavaju.

"Ništa se u njihovoj svakodnevici nije reduciralo, a muči ih kako će riješiti maturu i upise na faks. Neki se upisuju i u drugim zemljama pa i to istražuju; što im traže na tim fakultetima i što im eventualno nedostaje kod bodova. Oni koji znaju što će upisati, već lagano kalkuliraju. Neki koji su ustrajni sve četiri godine, ostaju ustrajni i u ovom periodu, ali to je individualno", veli razrednica ovogodišnjih maturanata prof. informatike Eva Grujić.

Na državnoj su maturi, podsjećamo, tri obavezna predmeta: hrvatski jezik, matematika i strani jezik, dok izbornih predmeta mogu imati i do šest. "I broj izbornih predmeta ovisi o kasnijem upisu na fakultet", pojašnjava Grujić.

Matej Gršković, učenik 4. razreda matematičkog smjera nema dileme gdje je njegovo mjesto u budućem obrazovanju. Upisat će, veli nam, FER. "Iskreno, ja sam više grizao prve tri godine, a sada sam shvatio kako mogu sve proći lakše. Malo sam se opustio, ali će ocjene biti kao prije, u to ne sumnjam. Uhvatio sam ritam, a za maturu se još nisam počeo pripremati jer sam kampanjac", govori iskreno kroz smijeh i pokazuje nam majicu s natpisom "ću ben". Za upis na FER ne traže se bodovi ni za hrvatski, kao ni za engleski jezik, već samo matematika i fizika. Matej će se za ta dva predmeta i spremati, a računa i na stipendiju.

"Matematika mi je oduvijek išla, a ako vam nešto ide, to i zavolite; prije ili kasnije. Osim toga, većina stvari koje se rade u STEM području povezano je s matematikom. Moji su roditelji iz tog područja pa vjerojatno i zato", pojasnio je Matej svoje izbore. Neke su se njegove kolege već počele aktivno pripremati za maturu. Neki od njih upisali su pripreme u Algebri ili su išli na Trinom, a dostupne su im i besplatne pripreme preko splitskog PMF-a. U samoj školi postoje pripreme od samog početka školske godine, a neki će, kao što je to i Matej, svoju pripremu raditi kroz mature prethodnih godina.

Stalno se spominje da novije generacije nisu baš na "ti" s pisanjem i čitanjem, a kad poglavito govorimo o matematičkim razredima, tu možda dodatno vladaju predrasude kako učenici postižu slabije rezultate od ostalih.

"Doista ne bih rekla da su oni po bilo čemu zaostajali na području izražavanja. Učenici koji upisuju kod nas Matematičku gimnaziju jesu vrhunska djeca, ali i oni koji upisuju Gimnaziju općenito. Već kod samog upisa dosta su visoki zahtjevi postavljeni ispred njih. Kad dođu u matematičku, imaju neki osjećaj da su raskrstili s jezikom i s književnošću, jer su se odlučili za brojke. Naša je zadaća otvoriti im te prostore ili im malo bolje odškrinuti vrata prema umjetnosti i zadržati njihov interes, a čini se da smo dosta uspješni u tome, budući da su i rezultati na maturi dosta dobri", veli prof. hrvatskog jezika Nataša Tončić. "Zahtjevna je matura i iz hrvatskog jezika, a uz teoriju književnosti, povijest jezika, jezične sadržaje na testovima, ove godine pišu sažetak i esej. Tu ima dosta prostora za rad, a jako je puno informacija. Hrvatski jezik nije toliko težak u smislu da treba nešto shvatiti, kao što su neke matematičke i fizikalne zakonitosti, ali je to jedan bezgraničan prostor", opisuje svoj predmet profesorica. Kao i kod svakog drugog predmeta i ovdje je potreban kontinuitet u radu. To, u konačnici, uvijek donosi uspjeh.

(Snimila Jelena Milović)Boris Pein, prof. matematike (Snimila Jelena Milović)

Njima je matematika - strast

Matematika je često spominjana kao predmet kojeg ili voliš ili ne voliš, a često je i nepravedno proglašavana nepopularnim predmetom. Međutim, taj predmet onima, koji ga izaberu za svoj glavni predmet, najčešće predstavlja strast, a razlike su vidljive u svakom razredu, veli prof. matematike Boris Pein. "Razlika u motiviranosti, predznanju i zainteresiranosti uvijek postoji. Nekada nas i iznenadi da u matematičkoj gimnaziji ima učenika koji s vremenom uvide da im taj predmet nije toliko zanimljiv. To je sasvim legitimno jer su to djeca koja svoje usmjerenje biraju s 14, 15 godina života. Ako gledamo prosjek ili većinu razreda, bude puno više njih koji jesu zainteresirani za matematiku, za razliku od Opće gimnazije ili Jezične gimnazije", otkriva nam profesor. Završni ispiti iz matematike je zahtjevan ponajprije zbog velikog opsega gradiva, kojeg obuhvaća, a to je gradivo od sve četiri godine. "Ono što primjećujem i što su mi učenici Matematičke gimnazije znali reći, jest da se nisu morali previše pripremati, jer imaju veću satnicu matematike i kroz te godine ponavljaju sve što se trebalo ponoviti. Kod njih ne postoje toliki strah od završnog ispita, dok kod drugih ima nešto straha, ali to zato što se u zadnja dva razreda Opće gimnazije gubi sat matematike tjedno, što se osjeti. Naime, brže se prolazi kroz gradivo", pojašnjava on. Većina učenika ove škole za završni ispit bira višu razinu matematike za završni ispit.

Još jedan od STEM predmeta je fizika, koja je tijekom godina postala među učenicima manje omraženi predmet nego li je to bilo, jer se nametnula kao onaj koji se traži.

"Zasigurno je utjecaj i same države koja je stavila naglasak na STEM te se europskim sredstvima to sad malo više financira. Tu su i stipendije koje su za ovo područje veće nego prije. Time se želi nadoknaditi i manjak stručnjaka te privući djecu da idu studirati prirodne predmete. Međutim, ako želite ići studirati bilo koji tehnički fakultet ili medicinu, farmaciju, prirodoslovno područje, morate imati maturu iz fizike", rekao je prof. fizike Ivan Popčević. Jer fizika je najzastupljeniji izborni predmet na državnoj maturi, kako u ovoj školi, tako i na cjelokupnom području RH. Kao i kod ostalih predmeta, neka djeca iskazuju interes za predmet već sami od sebe.

"Problem je zainteresirati i barem malo privoliti one koji su na rubu ili one koje ne zanima. Fizika je znanost koja je zasnovana na pokusima, tako da bi naglasak trebao biti na tome. Problem je u opremljenosti škola, čemu je naša škola uspjela doskočiti u posljednjim godinama i opremiti se, ali i to generalno utječe na nastavu, kao i na motiviranost nastavnika", tumači prof. Popčević. Za fiziku se maturanti mogu pripremati preko jako puno kanala: od radnih priručnika, online, uživo, u školi.

I u ovom slučaju je matematičarima puno lakše. Problem nastaje u onom djelu u kojem za željeni fakultet treba fizika, a u srednjoj školi se radilo kampanjski i u smanjenom obimu. Motiviranost je i u ovome jako važna, naglašavaju svi. Prolaznost u fizici je vrlo mala, negdje 30, 40 posto, ali ima dosta učenika koji prijave ovaj predmet, ali im on nije uvjet pa su rezultati slabiji. I takvi učenici čine ukupnu statistiku pa otuda i brojke. Međutim, kako saznajemo, gradivo koje iz ovog predmeta očekuje učenike na završnom ispitu, osnove su četiri godine odslušane fizike.

(Snimila Jelena Milović)(Snimila Jelena Milović)

Srodnost matematike i glazbe nije slučajna

Prirodoslovno-matematički program i njihov odličan rezultat na prošlogodišnjoj državnoj maturi, prema pojedinačnom programu, u ovoj školi objašnjavaju visokom motiviranošću, između ostalog.

"Mislim da su, ako bi gledali strogo statistički, to najbolji i probrani učenici generacije južne, ali i cijele Istre. Logično je da su rezultati takvi. Od učenika matematičkog smjera već i sami profesori očekuju visoke rezultate, a to nekako sugestivno djeluje na nas da budemo bolji i više se trudimo. Na kraju smo i spremni za završni ispit jer smo se kroz četiri godine i trudili za rezultate", veli nam Matej. Međutim, ova su djeca vrlo širokih interesa, a jako ih puno sudjeluje u različitim vanškolskim aktivnostima. Nije rijetkost da pohađaju glazbenu školu, a srodnost matematike i glazbe nije slučajna te ih se povezuje kod opisa vrsti ljudske inteligencije. Pozitivna konkurencija jedna je od značajki uspješnosti ovih učenika, smatra prof. Tončić.

"Oni žele dokazati međusobno da su među najboljima - najbolji. Puno traže od sebe samih, što nama kao nastavnicima jako odgovara, jer nas time motiviraju da u svom poslu još više uživamo. Svaki dan pomiču se granice", veli ona. Učenici koji su prošle godine ostvarili navedene rezultate, krenuli su svojim akademskim putovanjem dalje od pulske Gimnazije, ali prema riječima prof. Grujić svoj su uspjeh dočekali bez prevelikog iznenađenja i put do njega opisali s popriličnom lakoćom; očekivano. Prof. Peina ovaj uspjeh, također, nimalo ne čudi budući da su ti razredi bili izvanredni.

"To su bili razredi s jako lijepom atmosferom za rad, zainteresirani. Bilo je učenika koji su bili jako ambiciozni, ali s pokrićem u sposobnostima. To povuče i ostatak razreda", veli. Ovako visokomotivirani učenici, što god dobivali za zadatak, obave bez pogovora. "Čini mi se da imaju povjerenja u profesora da to što rade ima neku svrhu", opisuje on. Velika je prednost matematičkih razreda upravo njihova usmjerenost prema jednom predmetu. Gimnazijalci općenito imaju jako puno predmeta i teško je u svakom području briljirati. Je li matematičarima u njihovim stremljenjima ozbiljnost svakog obrazovnog ciklusa na visokom nivou, prof. Popčević ne dvoji. "Velika većina u takvim razredima je takva. Kod njih je prisutno i međusobno pomaganje, a dosta je njih voljno objasniti onima kojima nešto teže ide", opisuje profesor. Pozitivna konkurencija, kao da je kratki opis atmosfere u razredima matematičkog smjera.

Likovna i glazbena kultura nije im u žiži interesa, a Matej duhovito komentira da su imali sreće slušati ove predmete samo dvije godine. Taj fenomen na duhovit način pojašnjava prof. Tončić koja smatra da je "matematičarima" bitan ishod, pa im je i pristup ovakvim sadržajima drugačiji od ostalih. "Imamo vrhunsku djecu u svim razredima, premda smo se danas u razgovoru više fokusirali na matematički smjer. Dolaze nam dobra djeca, zainteresirana za različita i šarolika područja i uspjesi naše škole su dosta veliki na svim područjima: jezika, Lidrana, talijanskog, kemije, kao i matematike i fizike. Sad je sezona natjecanja, a naši su učenici uvijek pri vrhu s rezultatima. Svake godine ih pozivaju i na državna natjecanja, a mi se ponosimo svima njima", zaključuje profesorica Tončić.

(Snimila Jelena Milović)Dejan Pavlinović, prof. engleskog jezika (Snimila Jelena Milović)

Svaki razred ima svoj karakter

Dejan Pavlinović, profesor engleskog jezika, svoj je predmet opisao kao nešto manje zahtjevan na završnom ispitu, a razlog tomu je da je koncept nastave već godinama prilagođen Oxford i Cambridge certifikatima i standardiziranim testovima, što se primjenjuje i na maturi.

"Mi ih u principu od prvog razreda, što se tiče eseja i slušanja, kao i testova, pripremamo za ono što ih očekuje. Kad dođu do kraja četvrtog razreda, oni su pripremljeni i ništa ih ne može iznenaditi. Učenici uglavnom uzimaju višu razinu engleskog jezika, jer je većina njih može savladati. Osim toga, ona je nužna za neke određene fakultete pa je čest izbor", rekao je Pavlinović. Za matematičare veli da se već kod upisa očekuje da je riječ o ‘crème de la crème’ učenika.

"Svaki razred ima svoj karakter, a kako predajem u dosta matematičkih razreda, mogu reći da su oni vrlo specifični i u startu dosta ambiciozni, ozbiljni i zahtjevni, što nam je kao profesorima izazov. Lakše je raditi jer oni dolaze s većim predznanjem. Vrlo pragmatično i efektivno se odrađuje posao, tako da je to sigurno jedan od razloga ovakvih rezultata", komentira profesor.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater