nova namjena
Studentski kampus u Puli poprima finalni izgled. Na jesen u bivšu Mornaričku bolnicu useljavaju četiri fakulteta
(Snimio Duško Marušić Čiči / Glas Istre)
U prostorima bivše Mornaričke bolnice vidljivi su finalni obrisi Studentskog kampusa - učionica, kabineta, laboratorija, zajedničkih službi i svih potrebnih sadržaja za znanstveno - istraživačke i nastavne djelatnosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Sa sljedećom akademskom 2024./2025. godinom Studentski kampus dobit će konačno svoju novu namjenu i njegovim će se hodnicima i učionicama promaljati glasovi studenata i njihovih profesora.
Energija zgrade, ako se tako može nazvati, poprimila je neke sasvim druge kolorite, a kad zgrada bude u potpunosti promijenjena i doslovno nekim novim bojama iscrtana, čini se kako će bolnička povijest biti u potpunosti zamijenjena nekim novim stranicama.
Već sam glavni ulaz dobio je novo ruho. Na prilazu je postavljen novi kamen, a vrata su zamijenjena te uklonjena stara nadstrešnica. »Kad smo gledali stare slike i muzejsku građu, ulaz je baš ovako izgledao, gotovo isto.
Svakako smo vodili računa da se puste ti neki detalji koji su obilježje same zgrade«, na samom početku obilaska veli Voditeljica Ureda za projekte i razvoj Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Mirena Tubić. Zgrada je iz 1861. godine, stara skoro 170 godina, ali u vrlo dobrom stanju, zdrava i rekonstruirana.
Krećemo desnim krilom, a u obilasku nam se pridružuje i zamjenica direktora tvrtke izvođača radova zajednice ponuditelja Preduzeće za proizvodnju, trgovinu i usluge Modulor d.o.o. Beograd (Zemun), Preduzeće za proizvodnju, trgovinu i usluge Modulor d.o.o. Beograd (Zemun) - podružnica Zagreb, te Modulor Constructions d.o.o., Zora Radojević. Većih poteškoća kroz rekonstrukciju nije bilo, saznajemo.
Sugovornice ističu kako se sve odvijalo timski te u poprilično kratkom roku; u nešto više od godinu dana. »Ako je i bilo nekih poteškoća, sve je to bilo u nekoj manjoj mjeri, a i to smo rješavali u hodu«, ispred izvođača radova pojašnjava voditeljica. Uvijek je veći je izazov kad se radi rekonstrukcija nego kad je u pitanju gradnja. »Vratiti u funkciju i kroz estetiku ovako jedan prelijepi stari objekt, izaziva posebno poštovanje«, opisuje Radojević koja ne krije s koliko su respekta ušli u cijeli posao.
Rušenje po fazama
Kroz faze radova bilo je i različite dinamike, kao i broja radnika koji su bili raspoređeni u zgradi, ali izvođač radova, kao velika tvrtka, ima velik broj radnika na raspolaganju pa su ih rotirali po potrebi. Krećemo desnim krilom zgrade i penjemo se prema bivšim operacijskim salama, koje su bile i najizazovnije.
»Prva stvar koja je važna za istaknuti u operacijskim salama jest sama njihova konstrukcija u kojoj imate određenu opremu, a samim tim i konstrukciju na kojoj ta oprema stoji. Imali smo zidove koji su bili od armiranobetonskog materijala, a to je otprilike više armature nego zida.
Zahtjevno je bilo rušenje samih tih zidova, a sve se moralo maknuti; od samih čeličnih konstrukcija koje su bile u stropu i koje su nosile opremu«, opisuje ona dio izazova s kojim su se susreli. Prostorije koje su nekada egzistirale kao operacijske dvorane sada su dio većih, otvorenih prostora.
Neke od sadašnjih dvorana čine prijašnjih čak šest prostorija. »Činjenica je da smo građevinske šute od rušenja zidova imali čak tri tisuće tona«, otkriva voditeljica Radojević jednu od zanimljivosti.
Rušenje se obavljalo po fazama, a posebna je grupa radnika radila na demontaži čeličnih konstrukcija.
Tu su i radnici koji su radili na demontaži armiranobetonskih zidova, a nakon toga grupa radnika koja je skidala staklene površine i ostatke opreme. Sama, prva faza rušenja trajala je tri mjeseca. U okviru samog projekta odvajali su metal, drvo i plastiku, što govori o obimu radova u tom djelu.
Na ovom su katu postojali antistatik podovi, posebna ventilacija i instalacija te je stoga on bio i najveći izazov kroz radove. Potpuno novo u zgradi su požarne stepenice, koje su se po zahtjevu projekta morale osigurati zbog dodatnog izlaza u slučaju evakuacije. Za tu potrebu rušila se međukatna konstrukcija, kako bi se otvorio taj prostor.
Podne obloge u kamenu duž hodnika nije se diralo, već se samo dorađivalo u djelu u kojem su neka od prijašnjih vrata zazidana, a nova napravljena. Upravo ovaj dio zgrade u buduće će koristiti Fakultet odgojnih i obrazovnih znanosti - dvorane, kabinete za profesore, praktikume i zajedničke prostore. Podovi u ovim prostorima su od PVC-a dok je u hodnicima zadržan kamen.
Čeka se tehnički prijem
U najintenzivnijem periodu rada na ovom je gradilištu bilo istovremeno prisutno 200-injak radnika. »Ljepota ovog objekta je i u njegovoj veličini koja nam dopušta da možemo organizirati posao. Krenuli smo od drugog kata prema prizemlju pa s drugog na prvi kat i potom u prizemlje.
Radnici su radili jedni za drugima, tako da ih je bilo moguće rasporediti dovoljan broj kako jedni drugima ne bi smetali. Bilo je faza da smo u prizemlju imali još rušenja, a da smo na drugom katu u nekim dijelovima bili već u završnoj fazi«, opisuje ona.
Osjećaj, koji pri kraju nekog projekta ima izvođač, miješanje je tuge i radosti, veli. »Tu je zadovoljstvo jer ste jednoj ovakvoj »ljepotici« produžili vijek i dali doprinos da traje puno više negoli ćemo mi trajati, a opet se kroz vrijeme vežete za sam prostor i ljude te onda shvatite da odlazite, što je pomalo tužno«, komentira ona.
Što se tiče samog izvođača radova, njihov se posao približava svome kraju. »Čekamo tehnički prijem, otklanjaju se nedostaci, sitno peglanje i šminkanje kako bi se sve stavilo pod konac i tada dolazi do primopredaje«, tumači ona. Rokovi su nešto prolongirani, budući da se s radovima trebalo završiti u prosincu protekle godine, a sve kako bi se dotjerale još neke stvari.
Po završetku projekta, nakon tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole, kreće se s pripremom opremanja objekta. »Opremanje se odnosi na namještaj, računalnu opremu i sve ostalo što je potrebno da bi prostor funkcionirao i kako bi se studenti i profesori mogli useliti u okviru iduće akademske godine«, najavljuje Tubić. U obilasku su već bili nastavnici i studenti i vrlo su zadovoljni viđenim te se već sada vesele ulasku u prostor. Nekadašnja bolnica prepoznaje se još u samo malim tragovima sjećanja, dok zgrada ulazi u svoju završnu fazu transformacije.
Kroz daljnji obilazak dolazimo i do djela koji je i prije egzistirao kao kuhinja, a rekonstrukcijom je, premda u istim gabaritima, dobila je organizacijski novoj opremi i tehnologiji. Lijevo krilo je predviđeno za Tehnički fakultet sa svim potrebnim prostorijama, dok je cijeli prvi kat predviđen za Filozofski fakultet. Lijevo krilo prizemlja bit će za potrebe Fakulteta informatike.
Na mjestu nekadašnjeg hitnog trakta bit će ured za izdavaštvo, restoran, knjižnični ogranci te zajednički prostor. Dakle, zgrada će biti na raspolaganju četiri fakulteta, a nijedna prostorija neće ostati bez svoje konkretne namjene. »Još dok se pripremao projekt, dogovor je postignut između čelnika fakulteta da prostor bude interaktivan, a prostori razdijeljeni sukladno pojedinim kapacitetima fakulteta«, pojašnjava Tubić.
Uređenje vanjskog prostora
Iako vanjski prostor nije doživio rekonstrukciju, a plan je u budućnosti, za sada je taj dvorišni prostor uređen na način da se očistio, pokosila trava, porezano je grmlje, a postojeće klupice su rekonstruirane s novim daščicama i ofarbane. Zahvati izvan, tj. na fasadi bili su samo na jednom objektu, nekadašnjem hitnom traktu. Promijenjen je pokrov, uklonjene su salonit ploče.
Kad su digli pokrov u koordinaciji s investitorom, tamo gdje se tehnički tražilo odrađena je sanacija krovne konstrukcije. Međutim, riječ je bila o malim intervencijama. Kako završavamo obilazak, tako najavljujemo i daljnje namjere Sveučilišta. »Zgrada bivše transfuziologije je predmet idućeg projekta.
Ona će se, kao i bivša interna i neurologija u Zagrebačkoj ulici, rekonstruirati u sklopu IRI projekta za koji smo pripremili potpunu projektnu i tehničku dokumentaciju i sada čekamo poziv kako bi se mogli prijaviti. Prostori će biti znanstvene namjene, u Zagrebačkoj za prirodne i biomedicinske znanosti, a i tu će sadržavati praktikume i laboratorije«, najavljuje Tubić.
Povezane vijesti
- PROJEKT PRENAMJENE MORNARIČKE BOLNICE U PULI: U obnovu prizemlja i prvog kata ulaže se 22 milijuna kuna
- Predstavljen projekt prenamjene Mornaričke bolnice u Puli. Saznajemo što će biti u njoj
- U prizemlje će Fakultet informatike, na prvi kat Filozofski, a na drugi kat Tehnički i Fakultet za odgojne i obrazovne djelatnosti
Podijeli: Facebook Twiter
