Okrugli stol "Čitateljske navike učenika osnovnih i srednjih škola Istarske županije" u povodu Međunarodnog dana pismenosti održan je u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici.

- Iako se u posljednje vrijeme toliko govori o pismenosti i o poticanju čitalačkih navika kod svih dobnih kategorija, ima još puno posla. Posebno sam zahvalna kolegicama knjižničarkama koje su odradile ogroman posao, kazala je Liana Diković iz Gradske knjižnice i čitaonice Pula u ime domaćina, a ravnateljica knjižnice Nadia Bužleta iskazala je posebno zadovoljstvo što je bilo prisutno toliko knjižničara iz istarskih škola. Naglasila je da je pismenost temeljno ljudsko pravo te da treba djelovati na svim razinama za poticanje pismenosti.

Dragica Pršo, predsjednica Istarske podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara kazala je da su proveli veliku anketu s učenicima osnovnih i srednjih škola o navikama čitanja. Bio je to, naglasila je Pršo, iznimno opširan i opsežan posao, realiziran zahvaljujući trudu i radu brojnih kolega knjižničara, trebalo je osmisliti ankete za osnovne i srednje škole, prevesti ih na talijanski…

Prisustvovale su i Patricia Percan, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije i Elena Puh Belci, viša savjetnica za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije. Liana Diković održala je predavanje "Školske knjižnice Istarske županije - stanje", gdje je istaknula da u Istarskoj županiji djeluje 74 škola, od čega 55 osnovnih, dvije domske ustanove te 17 srednjih škola, a velika većina njih ima i svoje knjižnice i zaposlene knjižničare. Srednja škola Eugena Kumičića Rovinj nema svoju knjižnicu, istaknula je Diković, već je dijeli sa Srednjom školom Zvane Črnja, a nemaju knjižnicu niti Umjetničke škole Poreč i Labin, kao niti pulska Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova.

- Bitna je razlika kada govorimo o posjećenosti knjižnica, odnosno kada upotrebljavamo termin korisnik i kada upotrebljavamo termin posuđivač. Korisnik je osoba koja je barem jednom išla na susret, edukaciju, radionicu, što ne znači da je posudila knjigu. Što se tiče nabave knjige, puno više su ih nabavile osnovnoškolske knjižnice u odnosu na srednje. Djeca više od lektire traže primjerice "Gregov dnevnik", kazala je Diković.

(Snimila Vanesa Begić)

Amadea Draguzet, knjižničarka OŠ Stoja imala je izlaganje naslovljeno "Predstavljanje i interpretacija podataka istraživanja o navikama čitanja učenika osnovnih škola Istarske županije".

Naglasila je da učenici nižih razreda, odnosno od prvog do četvrtog razreda više čitaju u odnosu na one viših razreda, koje treba više poticati na čitanje.

- Vidljivo je da kada učenici nauče čitati, zavole knjigu, tako da od prvog do četvrtog razreda uglavnom nema problema po tom pitanju, u petom razredu još donekle čitaju, a problem počinje već u šestom razredu, kada pada interes za pisanju riječ, veli Draguzet.

Elda Pliško Horvat (knjižničarka Talijanske srednje škole "Dante Alighieri") i Kristina Varda (iz Pazinskog kolegija) održale su predavanje "Rezultati istraživanja o navikama čitanja učenika hrvatskih srednjih škola Istarske županije. Adriana Ive (Talijanska srednja škola Rovinj) i Dragica Pršo (Osnovna škola Monte Zaro Pula) osvrnule su se na "Navike čitanja učenika talijanskih škola Istarske županije - rezultati istraživanja".

- Prikupljeni podaci ukazuju da navike čitanja učenika osnovnoškolske dobi nisu razvijene u dovoljnoj mjeri te da je na njima još potrebno puno raditi. Interesi učenika zahtijevaju suvremene tekstove koji su tematski, recepcijski – spoznajno, jezično i grafički drugačiji od trenutno, većim dijelom, zastupljenih naslova zaostalih iz prethodnih kurikulskih popisa lektire. Ono što učenike najviše odbija od mnogih knjiga, prema dobivenim podacima, jesu riječi i rečenice koje ne razumiju, teme koje su od njih udaljene i ne prate njihovu svakodnevicu o kojoj žele čitati. Moderna tehnologija unazađuje čitalačke sposobnosti i demotivira. Čitanje putem mobitela, računala ili tableta je na zadnjem mjestu i bira se igranje igrica, gledanje video-zapisa i društvene mreže na kojima je komunikacija krnja, kazala je Liana Diković. Anketni upitnik ispunio je 4.541 učenik osnovnih škola Istarske županije, 1.303 srednjoškolca hrvatskih škola te 109 učenika talijanskih srednjih škola.

Rezultati cjelokupnog istraživanja bit će objavljeni uskoro na web-stranicama knjižnice. No, bitno je istaknuti da najveći dio ispitanika u osnovnim školama čita uglavnom samo jednu knjigu mjesečno, što se odnosi na onu zadanu lektirom, 56 posto učenika ne čita ništa osim lektire, a 50 posto njih prvi put dolazi u knjižnicu kada krene u školu. Stoga su sudionice ovog okruglog stola istaknule da su školske knjižnice neophodne i jedine koje osiguravaju postojanje kakvih takvih čitatelja te ih je stoga potrebno osuvremenjivati. Istraživanje je nadalje pokazalo da tipičan srednjoškolac u Istarskoj županiji ima vrlo skromnu obiteljsku knjižnicu te njegovi roditelji/staratelji rijetko čitaju knjige. Srednjoškolci rijetko čitaju dnevni tisak (od dnevnog tiska čitaju 24 sata, Glas Istre i neke druge lokalne portale) te ne smatraju da je čitanje dnevnog tiska važnije od čitanja knjiga.

Na pitanje "Čitaš li rado?" 42,8 posto njih odgovorilo je pozitivno, dok ih 57,2 posto ne čita rado, a najdraže im je čitati: tiskanu knjigu – 59 posto, stripove – 0.4, audioknjigu – 3,5, eknjigu - 10,5, dok se 22.2 posto izjasnilo da ne čita knjige.

Među zaključcima ovoga skupa, rečeno je da u obiteljskom okruženju ne čita se dovoljno, ne odlazi u knjižnice, ne poklanjaju se knjige i ukupno ne pokazuju stavovi koji ističu važnost čitanja. Usporednom analizom pokazalo se da se stavovi o čitanju s dobi mijenjaju u smjeru smanjenja interesa za čitanje.

- Najveći dio čita samo jednu knjigu mjesečno što se odnosi na onu zadanu lektirom, 56 posto ne čita ništa izvan lektire, 50 posto prvi put dolazi u knjižnicu kada krene u školu. Sve to navodi na zaključak koliko su školske knjižnice neophodne i jedine koje osiguravaju postojanje kakvih takvih čitatelja te ih je stoga potrebno osuvremenjivati njihovim osnovnim oružjem, knjigama zbog kojih će čitatelji ostati čitatelji, a ne pobjeći od knjiga, navele su knjižničarke.

Okrugli stol su organizirale Gradska knjižnica i čitaonica Pula – Županijska matična razvojna služba i Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara.

Povezane vijesti

• Pobjednici Relja, Iva, Mia i Monika
• Kukić: Fašizam nije samo BiH specijalitet
• Radionice za djecu, učenje jezika i izložbe