iznos duga još uvijek zabrinjava
Svaki 15. Puljanin ima blokiran račun i u prosjeku duguje 8.864 eura
U pet godina broj blokiranih Puljana smanjen je za 22,7 posto, a njihov dug za 56 posto, odnosno za šest posto u godinu dana je smanjen broj dužnika i za 11,3 posto njihov dug
Pula broji 52.220 stanovnika, a blokiranih je 3.466 (Ilustracija) Milivoj MIJOŠEK
Proteklih godinu dana svi svjetski mediji učestalo su izvještavali o velikom rastu kamata u SAD-u i Europskoj uniji. Tamošnje središnje banke pokušavaju na taj način odgovoriti na gubitak vrijednost novca usred pojačane inflacije. Trend porasta kamata vidljiv je i u Hrvatskoj, ali kod svih onih koji su ugovorili otplatu kredita uz varijabilnu kamatu i koja je podložna tržišnim uvjetima.
Rast kamata
Njima značajno raste dug iako su na početku otplate kredita i unatoč tome što redovno otplaćuju rate kredita. Prema podacima HNB-a, kamate rastu od sredine 2022. U travnju su prosječne kamate na stambene kredite s valutnom klauzulom iznosile 2,19 posto godišnje. U studenome su prešle tri posto, prvi put nakon dvije godine. Kamate na potrošačke kredite su počele rasti nakon lanjskog kolovoza kada su iznosile minimalnih 3,86 posto. Već su kraj godine dočekale na 4,65 posto. Takva započeta promjena rasta kamata tek će u narednom razdoblju pogoditi sve dužnike i dovesti u pitanje njihovu sposobnost da otplaćuju ugovorene dugove, ali uz višu kamatu.
No, ukoliko se promatraju najnoviji podaci o blokiranim građanima i pravnim osobama iz Pule - ne može se vidjeti je li rast kamata imao ikakvog bitnijeg utjecaja na porast duga i broja onih koji nisu sposobni za plaćanje jer se iznos duga samo promatra na osnovu glavnice, ali ne i duga po osnovi kamata. Ovo je sada trenutak prekretnice kada ukupan dug raste zbog rasta kamata, a zbog ranijih pozitivnih ekonomskih ciklusa još uvijek pada broj onih kojih nisu sposobni plaćati dugove. Ukoliko se nastaviti trend rasta kamata, valja očekivati da će uskoro doći i do rasta broja onih koji dugove neće moći vraćati. Kakvo je sada stanje sa dugom u Puli?
Ukupan dug 30,7 milijuna eura
Prema podacima Fine, na 31. siječnja blokiran je račun svakog 15. Puljanina, a oni (zbog neizvršenih osnova za plaćanje) u prosjeku duguju 8.864 eura.
Dakle, u blokadi je račun 3.466 građana od ukupno 52.220 stanovnika Pule prema posljednjem popisu stanovnika. Blokirani ukupno duguju 30,7 milijuna eura, a najviše tog novca potražuju banke. Godinu ranije u Puli je bilo 3.685 blokiranih s 34,65 milijuna eura dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, dok je prije pet godina 4.483 blokiranih dugovalo 69,8 milijuna eura. Dakle, u pet godina je broj blokiranih Puljana smanjen za 22,7 posto, a njihov dug za 56 posto. S druge strane, u godinu dana broj dužnika manji je za šest posto, a njihov dug je 11,3 posto manji.
Ukoliko promatramo stanje blokiranih pulskih poslovnih subjekata, uočavamo da su trendovi još bolji od podataka koji se odnose na blokirane građane Pule. Uspoređujući podatke otprije godinu dana, broj blokiranih tvrtki i obrta na području grada smanjen je za 11, a njihov dug za 33,7 posto. Ponovno napominjemo da se smanjenje odnosi na dug po glavnici, a statistika pritom tu ne navodi kako se dug povećao po osnovi kamata.
Posljednjeg dana siječnja 2023. u Puli je zabilježeno 284 blokiranih tvrtki i obrta koji su zapošljavali 227 radnika te dugovali 3,26 milijuna eura. Prije godinu dana bilo je 319 blokiranih s 241 zaposlenim, koji su imali 4,93 milijuna eura neizvršenih osnova za plaćanje.
Ove brojke ne otkrivaju, ali zanimljivo je da se drastično smanjio dug blokiranih poduzeća, a dug blokiranih obrta je neznatno povećan. Poduzeća su smanjila dug sa 2,71 na 1,06 milijun eura, a obrtnici povećali sa 2,21 na 2,22 milijuna eura.
Najviše duguju bankama
Blokirani ukupno duguju 30,7 milijuna eura, a najviše tog novca potražuju banke. Republici Hrvatskoj Puljani duguju 3,8 milijuna eura, a Gradu Puli i Istarskoj županiji još 1,6 milijuna. U prosjeku svaki blokirani Puljanin duguje Gradu i Županiji 474 eura, a državi još 1.103 eura.
Povećava se kratkoročni i dugoročni dug
Iako su svi parametri o dugu blokiranih pulskih poslovnih subjekata u padu, ipak postoje brojke koje pokazuju rast. To su podaci o rastu kratkoročnog i dugoročnog duga. Ovaj potonji dug, koji je dospio na naplatu prije više od godinu dana, bilježi minorni rast od 2,2 posto. Zabrinjavajuće je da na dugoročan dug otpada gotovo 70 posto čitavog duga blokiranih Puljana. Kratkoročan dug, čije plaćanje kasni do 30 dana, predstavlja svega devet posto u ukupnom dugu blokiranih, ali bilježi vrtoglavi rast od 143 posto.
Dakle, kod blokiranih je najveći dio duga onaj koji je nastao prije više od godinu dana, a veliki je skok zabilježio dug nastao prije mjesec dana. Što je sa srednjoročnim dugom koji je nastao između jednog i 12 mjeseci? U proteklih godinu dana su blokirani Puljani smanjili izloženost tom dugu pa su po osnovi srednjoročnog duga smanjili dugovanje sa 2,58 milijuna na 688 tisuće eura i tu leži odgovor gdje je došlo do smanjenje duga blokiranih Puljana.
Broj pulskih tvrtki koje 31. siječnja nisu bile u mogućnosti plaćati - ovisno o dužini trajanja blokade računa
Izvor: Fina
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
