Iako im fakultet nosi ime velikog istarskog znanstvenika, književnika i akademika Mije Mirkovića, niti jedan student pulskog ekonomskog fakulteta nije se odazvao skupu koji je jučer održan na njihovom 'faksu' u povodu obilježavanja 120. obljetnice rođenja Mije Mirkovića.

Sveučilište budućnosti

Uz kraća uvodna izlaganja o Mirkovićevom opusu, naknadno je održana prigodna panel-rasprava "Sveučilište budućnosti u regiji budućnosti", na kojoj su sudjelovali Korado Korlević iz Astronomskog društva i Zvjezdarnice Višnjan, Dean Sinković, prodekan ekonomskog fakulteta za međunarodnu suradnju i odnose s okruženjem, Sven Maričić, pomoćnik rektora za transfer tehnologije te Damir Sirotić, direktor županijske gospodarske komore.

Cijeli skup održao se u sklopu programa 44. Susreta na dragom kamenu.

- Bio je težak i pjesnik, ribar i akademik, kamenoklesar i sveučilišni profesor, miner i novinar, slagar u tiskari i publicist, kazala je dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Klara Buršić Matijašić, koja je tim prilikom pročitala par stihova koje je Mirković pod svojim književnim pseudonimom Mate Balota napisao 1934. i posvetio njenom djedu Joakimu Buršiću.

Govoreći o Miji Mirkoviću iz perspektive ekonomista, profesor emeritus Soumitra Sharma definirao je Mirkovića kao socioekonomistu.

Sharma je kao 22-godišnjak upoznao Mirkovića posredovanjem profesora Rudolfa Bičanića koji je Sharmu uputio da ne istražuje ekonomiju sovjetskog već jugoslavenskog socijalizma.

Zanimljivo je bilo izlaganje prof. Borisa Vukonića, dekana zagrebačkog Ekonomskog fakulteta od 1996. do 2000. godine. On je, naime, bio student Mije Mirkovića na prvom zagrebačkom poslijediplomskom studiju ekonomije turizma. Prisutnima je Vuković rekao, široj javnosti manje poznatu činjenicu da je Mirković zbog svog političkog djelovanja politički proskribiran te zbog toga pred kraj života nije mogao više predavati i studenti nisu mogli učiti iz njegovih knjiga.

"Kardelj mu je bio trn u oku, kao što je on bio trn u oku Kardelja", kazao je Vuković. Ipak, Mirković im je na postdiplomskom studiju predavao kolegij 'Uvod u znanstveno istraživački rad'.

- Dao nam je iskru, žar koju smo nastavili nositi cijelu znanstvenu karijeru, kazao je Vukonić.

Korado Korlević, govoreći u nastavku o perspektivama znanosti, upozorio je na odgojnu zapuštenost u hrvatskom školstvu.

Nemamo inženjere

- Nemamo inženjere za novi razvojni ciklus, pa tako ni uspješni Infobip ne može naći u Istri dovoljno dobrih kadrova. Turizam je progutao sve i doveo do toga da cijela Istarska županija živi gotovo u cijelosti od položajne rente, kazao je Korlević.

Prodekan Sinković kazao je da je u pripremi otvaranje novih studentskih programa. "Iako se najbolji naši studenti nakon studija rijetko uspiju zaposliti kod nas, i najčešće odlaze vani, ja sam i zbog toga sretan, kad me nazovu i kažu da im je super u Njemačkoj.

Oni su naš proizvod, no nisam potpuno sretan jer je ipak u njihovu edukaciju puno uložila ova država i ovo sveučilište i bilo bi dobro da rade ovdje i doprinose razvoju svog kraja, zaključio je Sinković. (Zoran ANGELESKI)

Povezane vijesti

• Elvisu Leniću HAVC odobrio 230 tisuća, a Igoru Mirkoviću 450 tisuća kuna
• MIRKOVIĆ: "Uvredljivo je ako smatrate da bi podaci mogli procuriti od mene". AŽIĆ: "Ne znam u kojem dijelu mog odgovora ste to našli"
• THE HUSTLER POOL CLUB U ŠIŠANU Ovdje se biljar igra na profesionalnim stolovima, a dolaze i zaljubljenici u pikado, briškulu, braccio di ferro..