"Putovanje može biti shvaćeno kao metafora, kao bit jednoga prostora, može biti interpretirano na puno načina, a ne podrazumijeva se pri tome samo fizičko putovanje, kazao je Vedad Spahić s tuzlanskog sveučilišta govoreći o djelu Paola Rumiza vezano uz putopise, a tijekom jučerašnjeg dana na 20. međunarodnoj i multidisciplinarnoj konferenciji "Borders and Crossings" na Brijunima u organizaciji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i njegovog Fakulteta za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije koja traje do nedjelje.

Naime, talijanski pisac i novinar Paolo Rumiz, više od pet stoljeća nakon velike pomorske bitke kod Lepanta gdje su se sukobile turska i kršćanska mornarica, odlučio je krenuti putem venecijanske ratne mornarice od Venecije do Lepanta.

Pripadnost Mediteranu

Spahić je naglasio da je na svom putu autor s Dragoslavom Dedovićem prošao istočnu obalu Jadrana, od rta Kamenjak uz dalmatinsku obalu, pa sve do grčke obale i mjesta održavanja bitke. Važnost svega toga je da je na jedrilici preplovio više tisuća milja, susrevši pri tome različite narode i kulture, čiji je zajednički nazivnik pripadnost Mediteranu.

Kako su rekli neki od sudionika konferencije "Borders and Crossings" jučer naglasili u svojim izlaganjima, dan-danas, kada je sve dostupnije nego ikada, ne znamo, metaforički rečeno, pronaći put do susjedne civilizacije, odnosno previše užurbani način i tempo života ne daje nam prostora za istraživanje i proučavanje.

Bruno Dobrić imao je zanimljivo izlaganje o dnevnicima, odnosno mornaričkim putopisima prekooceanskih brodova Austro-Ugarske objavljenih u Puli, dok su se sestre Marieta i Kristina Djaković pozabavile figurom Jare Zemana, koji je rođen u Puli 1890-ih, a njegov otac bio je nadzornik u gradnji zgrade Uljanika u Flaciusovoj. Zeman je išao u školu u doba kada je tu radio Joyce, nije bio njegov đak i nije pohađao njegovu školu, no autorice su izvukle zanimljivu paralelu putem interkulturalnih aspekata. Inače, Zeman je bio konstruktor dvotaktnih motora. Do saznanja o toj zanimljivoj osobi Marieta Djaković došla je, kako je rekla, zahvaljujući signalizaciji Borisa Domagoja Biletića, a njemu je to sugerirao Bruno Dobrić.

Renata Šamo sa zagrebačkog Sveučilišta pozabavila se Marcom Antoniom de Dominisom u Engleskoj, pod zaštitom Jamesa I. On se, veli Šamo, zalagao za ekumenizam, nije uspio, a inkvizicija ga je osudila za heretičko djelovanje. On je umro u zatočeništvu, saznajemo, a nakon njegove smrti sva njegova djela kojih su se domogli spaljena su na Campo dei Fiori. Newton ga je, veli Šamo, nazvao pretečom suvremene optike. Šamo se susrela s njegovim djelom prije petnaestak godina, kada ga je prevodila s engleskog jezika.

Norvežanin u Istri

O Istri viđenoj očima stranaca drugog dana simpozija zanimljivo je plenarno predavanje održao profesor emeritus Svein Monnesland sa sveučilišta u Oslu, gdje daje posebnu viziju Pule kroz vrijeme uz zanimljive kulturno-povijesne činjenice.

I drugi znanstvenici s pulskog Sveučilišta, te drugih sveučilišta iz regije i šire imali su zanimljiva predavanja o raznim aspektima putovanja.

Riječ je o međunarodnom znanstvenom skupu posvećenom kulturi i povijesti putovanja, turizmu i interkulturnim prožimanjima kroz putopise, koji organizira međunarodna istraživačka mreža sa sjedištem u Velikoj Britaniji. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Glazba dopire tamo gdje riječi ne mogu
• Privatizacija donijela nove investicije
• Brijune vole izletnici, jahtaši i domaći gosti