Gradska stega
Ubojici imovina ostaje obitelji, silovatelj djevice gubi sve: Kontroverzne odredbe Bujskog statuta i danas zvuče brutalno
Bujski statut, po kojemu se gotovo četiri stoljeća ravnalo gradskim životom, dobio je svoju konačnu formu za vrijeme mletačke uprave, 1427. godine. Izborivši se za službeno priznanje municipalnog statuta i vlastitog podestata iz redova mletačkog plemstva, za Buje je počelo doba prosperiteta. Sredinom XV. stoljeća, a svakako prije 1450. godine, u Bujama se gradi nova gradska loža, simbolični centar sudske vlasti i javnog života na kojemu će, među ostalim, mletački podestati držati svoja sudovanja i proglašavati presude. Nedugo potom Buježi nastoje refortificirati svoj "ogoljeni" grad te uspijevaju uvjeriti svojeg podestata da se u Veneciji pokuša izboriti za izgradnju novih bujskih zidina. Senatori su zaključivši da, budući da ovaj grad graniči s posjedima kuće Habsburg u Istri (Momjanom) te da su pljačkaški upadi i pustošenja austrijskih podanika ovdje česti, Buje uistinu treba refortificirati. Cijeli projekt, zaključuje Senat, mora biti gotov unutar pet godina. Time se gotovo u potpunosti vratio stari sjaj Buja. U usporedbi s ostalim komunama akvilejske Istre koje su u XV. stoljeću došle pod vlast Venecije, Buje su bile druga po redu najbogatija urbana zajednica, odmah iza Milja.