ROVINJSKI CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA

PRVI PUT U HRVATSKOJ Pošumljavanje mora mladim jedinkama algi: "Baby" alge uzgojene u laboratoriju "NASELILI" U MORE KRAJ POMERA

| Autor: Jasna ORLIĆ
Laguna Šćuza/Podmorska šumica smeđe alge (Foto IRB Rovinj)/ Mlade jedinke smeđih algi naseljene u Šćuzi (Foto Edi Gljušac)

Laguna Šćuza/Podmorska šumica smeđe alge (Foto IRB Rovinj)/ Mlade jedinke smeđih algi naseljene u Šćuzi (Foto Edi Gljušac)


Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković" u Rovinju pod voditeljstvom dr. sc. Ljiljane Iveša u laboratorijskim su uvjetima uzgojili mlade jedinke smeđe alge Gongolaria barbata koja je sve ugroženija u sjevernom Jadranu. Već su jedan dio uzgojenih algi naselili u njihovo prirodno stanište – obalnu lagunu Šćuza. Nastavljaju s lokalnom restauracijom na mjestima gdje je nekada ova smeđa alga stvarala gusta naselja, kao što je Uvala Faborso u Rovinju. Ovakav projekt se prvi put provodi u Hrvatskoj.

Osim podvodnih livada morskih cvjetnica, postoje i podvodne šume, ali smeđih morskih algi. Ove alge naseljavaju kamenito dno te svojom razgranatom formom osiguravaju skrovište, mrijestilište i stanište velikom broju morskih organizama. Zbog različitih okolišnih promjena kao što je zagrijavanje mora, golobrsta od strane ježinaca, intenzivnih bentoskih cvatova, olujnog nevremena 2016. godine i antropogenog utjecaja ove alge ubrzano nestaju.

Voditeljica nacionalnog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Odgovori smeđih algi roda Cystoseira, koje formiraju staništa, na lokalne i globalne stresore" Ljiljana Iveša zajedno sa svojim suradnicima Edijem Gljušćićem i Andreom Bilajcem sljedeće tri godine trajanja projekta nastavlja pratiti rasprostranjenost, gustoću i morfološke karakteristike ovih algi duž istarske obale.

- Ove smeđe alge u sjevernom Jadranu rasprostiru se od zone plime i oseke pa sve do 15 metara dubine. U najplićim staništima njihova naselja nestaju zbog frezanja obale i sve popularnijeg nadohranjivanja, premda se radi o strogo zaštićenim vrstama. Podvodne šume suočavaju se s istim glavnim problemom kao i one kopnene, a to je ljudski nemar, zaključuje Iveša.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter